Prijeđi na sadržaj

Prirodoslovni muzej Rijeka

Koordinate: 45°19′46″N 14°26′39″E / 45.32950288077599°N 14.444130063056946°E / 45.32950288077599; 14.444130063056946
Izvor: Wikipedija
Zgrada Muzeja.

Prirodoslovni muzej Rijeka prvi je regionalni muzej riječkog područja. Utemeljen je 16. svibnja 1876. godine, a za javnost je otvoren 1. svibnja 1946. godine. Smješten je u Parku Nikole Hosta,[1][2] u blizini Guvernerove palače, u obiteljskoj zgradi grofa Negronia.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Morski psi u Muzeju.
Kukci riječkog područja (endemi i relikti).

Razvoj prirodoslovnih znanosti krajem 19. stoljeća, veliki interes znanstvenika za istraživanja mora riječkog područja, ugled prirodoslovaca koji su djelovali na riječkom području i mnogobrojne prirodoslovne zbirke u vlasništvu privatnih osoba uvjetovale su utemeljenje Prirodoslovnog muzeja, prvog regionalnog muzeja na riječkom području. Datumom utemeljenja Prirodoslovnog muzeja u Rijeci smatra se 16. svibnja 1876. godine kada je dr. Josef Roman Lorenz[3] poslao detaljno razrađen program razvoja regionalnog prirodoslovnog muzeja gradonačelniku Rijeke Giovanniju de Ciotti.[4]

Josef Roman Lorenz

Koncepcija Prirodoslovnog muzeja u Rijeci razrađena je po načelima bečkog Naturhistoriches Museuma[5] i za ono vrijeme bila je među najsuvremenijim muzejskim koncepcijama. Do osnivanja Prirodoslovnog muzeja dolazi 1945. godine na inicijativu i prijedlog prirodoslovca amatera Maria Rossia. Muzej je za javnost otvoren 1. svibnja 1946. godine u obiteljskoj zgradi grofa Negroni gdje se i danas nalazi. Istog dana otvoren je manji akvarij, a 1. svibnja 1947. godine i zoološki vrtić. Od 1945. godine vrši se prikupljanje prirodoslovnih predmeta te su zalaganjem Maria Rossia u Muzeju smještene zbirke iz Mađarske biološke postaje,[6] zbirke nekadašnjeg Gradskog muzeja (Museo Civico)[7] i zbirke Gradskog muzeja Sušak[8] kao i materijali i zbirke raznih kolekcionara. Do kraja 1961. godine težište djelatnosti Muzeja usmjereno je na održavanje akvarija i zoovrtića.

Krajem 1961. Godine Narodni odbor općine "Stari grad" Rijeka donosi rješenje o osnivanju Prirodoslovnog muzeja u kojem se temeljem Zakona o muzejima donose i zadaci Muzeja. Na osnovu definiranih zadataka ukinuo se zoovrtić te se s amaterskog rada prešlo na stručnu muzejsku djelatnost. Muzej je definiran kao tip regionalnog muzeja, a 1963. godine započelo se s prvim terenskim istraživanjima. Godine 1964. dolazi do integracije muzeja s Ribarstvenom stanicom Rijeka u jednu ustanovu. Do 1976. godine Muzej je uključen u tri znanstveno istraživačka projekta. Kao rezultat znanstveno istraživačkog rada objavljeno je 27 znanstvenih radova, a zbirke su obnovljene novim preparatima.

Od 1977. do 1992. godine terenski rad svodi se na individualne izlaske, a intenzivnije se ulaže napor oko uređenja zgrade. Godine 1978. izrađen je idejni projekt dogradnje zgrade Muzeja. Od 1984. do 1991. godine terenski rad svodi se na privatnu inicijativu kustosa, a prioritet se daje otkupima predmeta.

Od 1992. godine u organizaciji Muzeja započinju sustavna terenska geološko-paleontološka istraživanja i prikupljanje fosilne faune otoka Krka, te istraživanja Riječkog zaljeva, a 1993. godine u suradnji s Centrom za istraživanje mora Institut Ruđer Bošković istraživanja otočja Prvić, Goli i Grgur u smislu zaštite. Znanstvenim skupom na kojem je sudjelovalo 150 znanstvenika iz Hrvatske i Slovenije 1996. godine obilježena je 120. godišnjica utemeljenja i 50. godišnjica osnutka muzeja. Iste godine muzej je uključen u Projekt očuvanja bioraznolikosti Jadranskog mora. Sljedećih godina obavljena su paleontološka istraživanja u Volarovoj spilji pokraj Rijeke i Biserujki na Krku što je rezultiralo novim nalazima spiljskog medvjeda na riječkom području. Od 1998. intenziviraju se sustavna paleontološka istraživanja otoka Krka. Iste godine Muzeju je odobren projektni program pripreme i tiska Atlasa fosilne makrofaune otoka Krka. Od 1999. godine nastavlja se sa sustavnim istraživanjima podmorskih spilja u Vinodolskom kanalu, a 2001. godine s istraživanjima istočne obale otoka Cresa Suska i akvatorija općine Kostrena u cilju uspostavljanja zaštićenih područja.

Ustroj

[uredi | uredi kôd]

Muzej ima 26 zbirki s oko 90.000 muzejskih predmeta. Osobito su značajne zbirke minerala, spužvi i algi. Zbirke su od 2007. dostupne i putem pretraživog Internet portala na adresi www.prirodoslovni.com/inventarna.

Stručna biblioteka sadrži ukupno 3.500 knjiga, a može se pretraživati na adresi www.prirodoslovni.com/knjiznica.

Od 1998. prišlo se uređenju stalnog postava korištenjem modularnog pristupa i multimedije. Uređeni su dijelovi stalnog postava Morski psi i raže s izradom scenografije i multimedijalne prezentacije (CD-rom s fotografijama, slikama i video sekvencama), postavljen je novi stalni postav Geološka prošlost Jadrana gdje je prikazana geneza i razvoj bazena Jadranskog mora, a u prizemlju zgrade Muzeja uređen je dio stalnog postava "Akvarij - multimedijalni centar". U sklopu akvarija otvorena je i radionica-igraonica s edukativnim igrama prirodoslovnog sadržaja. 2004. godine otvoreni su stalni postavi Ptice i sisavci riječkog područja i Gmazovi i vodozemci riječkog područja. U 2005. godini u okolišu muzeja uređen je Botanički vrt, a na prvom katu 2006.g., stalni postav Kukci riječkog područja. Sve postave prate multimedijalni CD romovi prirodoslovnog sadržaja.

U sklopu muzeja nalazi se i kaštel Zrinskih u Brodu na Kupi, na području Gorskog kotara. U kaštelu postoje zbirke posvećene lovstvu, šumarstvu i ribolovu.[9]

Od osnutka do danas u Muzeju se radi na dopunama zbirki i popularizaciji prirodoslovlja. Novostečena znanja stručnjaci muzeja iznose putem znanstvenih i stručnih radova. popularnih predavanja i izložbene djelatnosti. U muzejskoj trgovini može se kupiti promidžbeni materijal i knjige u izdanju muzeja.

Galerija slika

[uredi | uredi kôd]

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Bilješke i literatura
  1. Nikola Host (Nikolaus Thomas Host, Rijeka, 1761. - Schönbrunn, 1834.), austrijski liječnik i botaničar hrvatskoga podrijetla. Bio je dvorski liječnik austrijskog cara Franje I. i prvi ravnatelj carskoga vrta. Po njemu je nazvan rod biljaka iz porodice ljiljana (Hosta) (hosta, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 7. prosinca 2015.)
  2. Nikolaus Thomas Host, Missouri Botanical Garden/Rare Books/Authors, www.illustratedgarden.org, pristupljeno 7. prosinca 2015.
  3. Josef Roman Lorenz (Linz, 1825. - Beč, 1911.), austrijski prirodoslovac, predsjednik Austrijskog meteorološkog društva. Od 1855. do 1861. radio je kao učitelj u Rijeci. (Lorenz, Josef Roman, Ritter von Liburnau, Annotatable Electronic Interactive Oesterreich Universal Information System (AEIOU), austria-forum.org, pristupljeno 7. prosinca 2015.)
  4. Milvana Arko-Pijevac, Utemeljenje prirodoslovnog muzeja Rijeka, Muzeologija, No.37, veljača 2001., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 7. prosinca 2015.
  5. Prirodoslovni muzej u Beču, mrežno mjesto: www.nhm-wien.ac.at
  6. Mađarska ribarstveno-biološka stanica bila je osnovana u Rijeci 1904. godine (Mira Zore-Armanda, Razvoj fizičke oceaniografije na Jadranu, Pomorski zbornik, Vol.38 No.1, svibanj 2000., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 7. prosinca 2015.
  7. osnovan 1892. godine
  8. osnovan 1933. godine
  9. Stalni postav, Kaštel Zrinskih, www.prirodoslovni.com/kastel-zrinskih/, pristupljeno 7. prosinca 2015.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Prirodoslovni muzej Rijeka
Mrežna mjesta