Problem zla

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
dio serije čija je tema
ateizam
"αθεοι" (atheoi), grčki izraz za "bezbožnike", pojavljuje se u Poslanici Efežanima zapisanoj na papirusu iz trećeg stoljeća poznatom kao "papirus 46"
koncepti
antiteizam · ateizam i religija · implicitni i eksplicitni ateizam · kritika ateizma · negativni i pozitivni ateizam
povijest
državni ateizam · novi ateizam · povijest ateizma
argumenti za ateizam
argumenti protiv Božje egzistencije · argument inkompatibilnih svojstava · argument inkonzistentnih otkrivenja · argument nevjerovanja · argument oskudna dizajna · argument slobodne volje · ateistova oklada · Bog praznina · gambit ultimativna boeinga 747 · Hitchensova britva · paradoks omnipotencije · problem pakla · problem zla · Russellov čajnik · sudbina neukih · teološki nonkognitivizam · zaborav
ljudi
demografija · diskriminacija/progon ateista · istaknuti ateisti
srodni koncepti
agnosticizam
agnostički teizam · agnostički ateizam · ignosticizam · apateizam · slabi agnosticizam · jaki agnosticizam · popis agnostika
ireligija
antiklerikalizam · antireligija · kritika religije · parodija religije · postteizam · slobodoumlje · Zaklada za slobodu od religije
naturalizam
humanistički · metafizički · metodološki · religijski
sekularizam
sekularnost · sekularni humanizam · sekularističke organizacije
Atheism template.svg kategorija ateizam
v · r · u

Problem zla u filozofiji religije označava pitanje o tome kako pomiriti egzistenciju zla s egzistencijom božanstva koje je svemoguće, sveznajuće i svedobro (vidi teizam).[1][2] Argument zla pokušava pokazati da je koegzistencija zla i takva božanstva nevjerojatna ili nemoguća te pokušava pokazati da je suprotno poznato u tradiciji kao teodiceja.

Širok raspon odgovora dan je u problemu zla. Oni uključuju objašnjenje da je Božji čin stvaranja i Božji čin suđenja jedan te isti čin.[3] Vjeruje se da će Božja osuda zla biti izvršena i izražena u svijetu koji je on stvorio; presuda koja je nezaustavljiva zbog Božje svemoguće i samouvjerene volje; konstantna i vječna presuda koja je objavljena i izrečena ostalim ljudima na sudnji dan. U ovakvu objašnjenju Bog se smatra dobrim jer je njegova presuda o zlu dobra presuda. Ostala objašnjenja uključuju objašnjenje zla kao rezultata slobodne volje koju su Božji stvorovi zlorabili, motrište da je naša patnja potrebna radi osobnog i duhovnog rasta, a skepticizam koji se tiče sposobnosti ljudi da razumiju Božje razloge radi dopuštanja egzistencije zla. Zamisao da zlo potječe od zloporabe slobodne volje također bi bilo inkompatibilno božanstvu koje bi moglo znati sve buduće događaje i stoga eliminirati našu sposobnost da 'činimo drugačije' u bilo kojoj situaciji što eliminira mogućnost slobodne volje.

Mnogo rasprava o zlu i srodnim problemima postoji u ostalim filozofskim poljima poput sekularne etike[4][5][6] i znanstvenim disciplinama poput evolucijske etike.[7][8] No "problem zla" najčešće se shvaća kao da je postavljen u teološkom kontekstu.[1][2]

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 The Stanford Encyclopedia of Philosophy, "The Problem of Evil", Michael Tooley
  2. 2,0 2,1 The Internet Encyclopedia of Philosophy, "The Evidential Problem of Evil", Nick Trakakis
  3. see the first five web pages of http://www.predestinedfreedom.me.uk
  4. Nicholas J. Rengger, Moral Evil and International Relations, u SAIS Review 25:1, zima/proljeće 2005., str. 3–16
  5. Peter Kivy, Melville's Billy and the Secular Problem of Evil: the Worm in the Bud, u The Monist (1980), 63
  6. Kekes, John (1990). Facing Evil, Princeton: Princeton UP. ISBN 0-691-07370-8
  7. Timothy Anders, The Evolution of Evil (2000)
  8. J.D. Duntley i David Buss, "The Evolution of Evil," u Miller, Arthur (2004). The Social Psychology of Good and Evil, str. 102–133, New York: Guilford. ISBN 1-57230-989-X