Prusac
| Prusac | |
|---|---|
 Prusac | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Županija Središnja Bosna |
| Općina/Grad | Donji Vakuf |
| Koordinate | 44°06′N 17°23′E / 44.10°N 17.38°E |
| Stanovništvo | |
| – naselje (2013.) | 1281 |
 | |
  Prusac Prusac na zemljovidu BiH | |
Prusac je naseljeno mjesto u općini Donji Vakuf, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
Prusac (poznat i kao: Akhisar, Biograd, Terra bianca, Prussena, Prensa, Fortezza bianca, Castel bianco, Acmar) je selo u središnjem dijelu Bosne. Nekad je bio gradske veličine, i jedan je od najstarijih gradova u Skopaljskoj dolini.
Na području Prusca, prije njegovog osnivanja, postojala su naselja, a prvi stanovnici su bili Iliri, zatim je vlast u tom kraju preuzeo Stari Rim, srednjovjekovna kneževina i kraljevina Hrvatska, Ugarska, srednjovjekovna banovina i kraljevina Bosna, Osmanlijsko Carstvo, ponovno Hrvatsko Kraljevstvo, ponovno Osmanlije, Austro-Ugarska, Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca/Jugoslavija, Nezavisna Država Hrvatska, SR Bosna i Hercegovina u SFR Jugoslaviji, a danas je dijelom BiH.
Naseljeno još u starom vijeku. U Pruscu je najviše kulturno-povijesnih spomenika iz rimskog vremena u općini Donjem Vakufu.[2] U srednjovjekovnoj državi Hrvatskoj ovaj je kraj dio Primorske Hrvatske kneza Trpimira, kraljevine kralja Tomislava, Petra Krešimira i Dmitra Zvonimira, banovine Šubića. U srednjovjekovnoj državi Bosni dio banovine Mateja Ninoslava, dio Donjih kraja, granica župe Luka i Uskoplje, početkom 14. stoljeća u banovini Stjepana II., kralja Tvrtka; početkom 15. stoljeća dio herceštva Hrvatinića. Područje Donjeg Vakufa pripadalo je župi Uskoplju. Premda iz udaljena priobalnog područja, jedan od najvažnijih spomenika u Pruscu je tvrđava Stari grad počeli su graditi Mlečani.[2] 1463. godine osnovano je naselje Prusac. Poznat kao Biograd bio je najisturenija utvrda u sastavu Jajačke banovine uspostavljene u svrhu obrane Hrvatskog Kraljevstva od Osmanlija. Nakon osmanskog zauzimanja potpuno je opustošen i raseljen.
Kasnije je ponovno naseljen i dobio je turski naziv Akhisar (Bijeli Grad). Za vrijeme osmanlijske vladavine Bosnom, Prusac je jedno vrijeme bio kulturno i vjersko središte Bosanskog pašaluka. (Ajvatovica). Najviše kulturno-povijesnih spomenika iz osmanskog vremena je u Pruscu. Tvrđavu Stari grad dovršili su Osmanlije. Iz tog su doba sahat-kula, turbe Hasana Ćafije, turbe Ajvaz-dede i Ajvaz dedina stijena Ajvatovica, zvana "mala Ćaba", koja je postala najveće molitveno mjesto muslimana u Europi.[2]
Tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba ovdje je uspostavljen zatvorenički logor za Hrvate. Logorom su upravljali Muslimani-Bošnjaci.[3]
| Prusac | ||||||
| godina popisa | 1991.[4] | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 1733 (98,69 %) | 1667 (99,16 %) | 1674 (96,70 %) | |||
| Hrvati | 6 (0,34 %) | 6 (0,35 %) | 25 (1,44 %) | |||
| Srbi | 1 (0,05 %) | 7 (0,41 %) | 29 (1,67 %) | |||
| Jugoslaveni | 1 (0,05 %) | 1 (0,05 %) | 0 | |||
| ostali i nepoznato | 15 (0,85 %) | 0 | 3 (0,17 %) | |||
| ukupno | 1756 | 1681 | 1731 | |||
| Prusac | ||||||
| godina popisa | 2013.[1] | |||||
| Bošnjaci | 1267 (98,81 %) | |||||
| Srbi | 1 (0,08 %) | |||||
| Hrvati | 0 | |||||
| ostali i nepoznato | 13 (1,01 %) | |||||
| ukupno | 1281 | |||||
U Pruscu je i najveće dovište muslimana zvano Ajvatovica. Ajvatovica je tradicionalna manifestacija koja se održava svake godine u zadnjem tjednu u lipnju.
- Hasan Ćafi (1547. — 1616.), filozof i pravnik
- 1 2 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 11. travnja 2020.
- 1 2 3 (boš.) Općina Donji Vakuf Historija Općine Donji Vakuf (arhivirano 31. listopada 2018., pristupljeno 23. ožujka 2019.)
- ↑ Mlivončić, Ivica, Zločin s pečatom, ISBN 953-6058-12-X
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.