Prusac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Prusac
Prusac na karti BiH
Prusac
Prusac
Prusac na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Županija Središnja Bosna
Općina/Grad Donji Vakuf
Zemljopisne koordinate 44°06′N 17°23′E / 44.10°N 17.38°E / 44.10; 17.38Koordinate: 44°06′N 17°23′E / 44.10°N 17.38°E / 44.10; 17.38
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 1.756

Prusac je naseljeno mjesto u sastavu općine Donji Vakuf, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Geografski položaj[uredi VE | uredi]

Prusac (poznat i kao: Akhisar, Biograd, Terra bianca, Prussena, Prensa, Fortezza bianca, Castel bianco, Acmar) je selo u središnjem dijelu Bosne. Nekad je bio gradske veličine, i bio je jedan od najstarijih gradova u Skopaljskoj dolini.

Povijest[uredi VE | uredi]

Na području Prusca, prije njegovog osnivanja, postojala su naselja, a prvi stanovnici su bili Iliri, zatim je vlast u tom kraju preuzeo Stari Rim, srednjovjekovna kneževina i kraljevina Hrvatska, Ugarska, srednjovjekovna banovina i kraljevina Bosna, Osmanlijsko Carstvo, ponovno Hrvatsko Kraljevstvo, ponovno Osmanlije, Austro-Ugarska, Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca/Jugoslavija, Nezavisna Država Hrvatska, SR Bosna i Hercegovina u SFR Jugoslaviji, a danas je dijelom BiH.

Naseljeno još u starom vijeku. U Pruscu je najviše kulturno-povijesnih spomenika iz rimskog vremena u općini Donjem Vakufu.[1] U srednjovjekovnoj državi Hrvatskoj ovaj je kraj dio Primorske Hrvatske kneza Trpimira, kraljevine kralja Tomislava, Petra Krešimira i Dmitra Zvonimira, banovine Šubića. U srednjovjekovnoj državi Bosni dio banovine Mateja Ninoslava, dio Donjih kraja, granica župe Luka i Uskoplje, početkom 14. stoljeća u banovini Stjepana II., kralja Tvrtka; početkom 15. stoljeća dio herceštva Hrvatinića. Područje Donjeg Vakufa pripadalo je župi Uskoplju. Premda iz udaljena priobalnog područja, jedan od najvažnijih spomenika u Pruscu je tvrđava Stari grad počeli su graditi Mlečani.[1] 1463. godine osnovano je naselje Prusac. Poznat kao Biograd bio je najisturenija utvrda u sastavu Jajačke banovine uspostavljene u svrhu obrane Hrvatskog Kraljevstva od Osmanlija. Nakon osmanskog zauzimanja potpuno je opustošen i raseljen.

Kasnije je ponovno naseljen i dobio je turski naziv Akhisar (Bijeli Grad). Za vrijeme osmanlijske vladavine Bosnom, Prusac je jedno vrijeme bio kulturno i vjersko središte Bosanskog pašaluka. (Ajvatovica). Najviše kulturno-povijesnih spomenika iz osmanskog vremena je u Pruscu. Tvrđavu Stari grad dovršili su Osmanlije. Iz tog su doba sahat-kula, turbe Hasana Ćafije, turbe Ajvaz-dede i Ajvaz dedina stijena Ajvatovica, zvana "mala Ćaba", koja je postala najveće molitveno mjesto muslimana u Europi.[1]

U bošnjačkoj agresiji na prostore Hrvata Srednje Bosne ovdje je uspostavljen zatvorenički logor za Hrvate. Logorom su upravljali Muslimani-Bošnjaci. [2]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prusac[3][4]
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 1.733 (98,69%) 1.667 (99,16%) 1.674 (96,70%)
Hrvati 6 (0,34%) 6 (0,35%) 25 (1,44%)
Srbi 1 (0,05%) 7 (0,41%) 29 (1,67%)
Jugoslaveni 1 (0,05%) 1 (0,05%) 0
ostali i nepoznato 15 (0,85%) 0 3 (0,17%)
ukupno 1.756 1.681 1.731

Kultura[uredi VE | uredi]

U Pruscu je i najveće dovište muslimana zvano "Ajvatovica". Ajvatovica je tradicionalna manifestacija koja se održava svake godine u zadnjem tjednu u lipnju.

Poznate osoboe[uredi VE | uredi]

  • Hasan Ćafi (1547. — 1616.), hrvatski filozof i pravnik iz Bosne

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 (boš.) Općina Donji Vakuf Historija Općine Donji Vakuf (arhivirano 31. listopada 2018., pristupljeno 23. ožujka 2019.)
  2. Mlivončić, Ivica, Zločin s pečatom, ISBN 953-6058-12-X
  3. Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  4. internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf