Donji Vakuf

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Donji Vakuf
Donjivakuf Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Središnja Bosna
Sjedište Donji Vakuf
Načelnik Huso Sušić
Površina 320 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

24.544 (1991.)
76,7/km²

Donji Vakuf je grad i općina u Županiji Središnja Bosna, BIH.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Donji Vakuf je važno bosanskohercegovačko raskrižje, kroz grad idu 3 važne magistrale (Zenica - D. Vakuf, Banja Luka - Jablanica), Sarajevo- Split. Kroz grad prolazi rijeka Vrbas.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Donji Vakuf

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Donji Vakuf imala je 24.544 stanovnika, raspoređenih u 68 naselja.

Stanovništvo općine Donji Vakuf
godina popisa 2013. 1991. 1981. 1971.
Muslimani 13.376  (95,65%) 13.509 (55,03%) 11.600 (51,31%) 10.528 (51,62%)
Srbi 107 (0,77%) 9.533 (38,84%) 8.574 (37,92%) 8.767 (42,99%)
Hrvati 58 (0,41%) 682 (2,77%) 635 (2,80%) 924 (4,53%)
Jugoslaveni 593 (2,41%) 1.531 (6,77%) 90 (0,44%)
ostali i nepoznato 444 (3,17%) 227 (0,92%) 266 (1,17%) 84 (0,41%)
ukupno 13.985 24.544 22.606 20.393

Donji Vakuf (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Donji Vakuf
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 5.327 (60,73%) 4.207 (58,23%) 3.723 (74,28%)
Srbi 2.616 (29,82%) 1.854 (25,66%) 882 (17,59%)
Hrvati 191 (2,17%) 184 (2,54%) 278 (5,54%)
Jugoslaveni 523 (5,96%) 900 (12,45%) 84 (1,67%)
ostali i nepoznato 114 (1,29%) 79 (1,09%) 45 (0,89%)
ukupno 8.771 7.224 5.012

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Prije rata u BiH, općina se sastojala od ovih naseljenih mjesta:

Babin Potok, Babino Selo, Barice, Blagaj, Brda, Brdo, Brezičani, Ćehajići, Ćemalovići, Daljan, Dobro Brdo, Doganovci, Dolovi, Donji Rasavci, Donji Vakuf, Đulovići, Fakići, Fonjge, Galešići, Grabantići, Gredina, Grič, Guvna, Hemići, Jablan, Jemanlići, Karići, Keže, Komar, Korenići, Košćani, Kovačevići, Krivače, Kutanja, Ljuša, Makitani, Novo Selo, Oborci, Orahovljani, Petkovići, Piljužići, Pobrđani, Ponjavići, Potkraj, Pribraća, Prisika, Prusac, Rasavci, Rastičevo, Rudina, Ruska Pilana, Sandžak, Semin, Silajdževina, Slatina, Sokolina, Staro Selo, Suhodol, Sultanovići, Šahmani, Šatare, Šeherdžik, Šutkovići, Torlakovac, Urija, Vlađevići, Vrbas, Vrljaj.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, Donji Vakuf, BiH gotovo u cjelini, ušla je u sastav Federacije BiH. U sastav Republike Srpske ušlo je naseljeno mjesto Ljuša.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Grad je nastao 1572. godine gradnjom džamije Ibrahim-bega Malkoča.

Donji Vakuf bio je dugo bez katoličke crkve i kapele. Inicijatori gradnje bili su bugojanski župnik fra Emil Miličević i banjalučki biskup msgr. fra Josip Garić. Biskup je pri jednom pastoralnom posjetu Donjem Vakufu predložio ondašnjem imućnom poduzetniku iz Donjeg Vakufa Augustu Mursalu gradnju jedne manje crkve. Prihvatili su prijedlog. Zahvaljujući materijalnoj pomoći Augusta Mursala crkva sv. Male Terezije sagrađena je ožujka 1934. godine. Podignuta je na vlastitom zemljištu.[1] Vrhbosanski nadbiskup dr. Ivan Ev. Šarić slavio je Svetu misu u Donjem Vakufu 1938. godine i nijedan nadbiskup nije slavio misu u Donjem Vakufu sve do 2014. godine.[2] Sve do 1990. nisu rađeni nikakvi veći zahvati na crkvi. Rekonstruirana je i preuređena 1990., pred rat.[1] Kad je postala očita skora srpska agresija na Bosnu i Hercegovinu, Hrvati u svibnju 1992. u Bugojnu su osnovali prvu bojnu HVO-a i uređivali su bojišnice prema srpskom agresoru na Kupresu i Donjem Vakufu. Bošnjaci su čekali što će se dogoditi, smatrajući u početku da je ovo isključivo ratni sukob Hrvata i Srba. Kad su krenuli srpski napadi i osvajanja, tisuće muslimanskih izbjeglica iz Donjeg Vakufa pobjeglo je u Bugojno i okolicu te izmijenilo tamošnju demografsku i etničku sliku. Pretrpjela devastiranja u Domovinskom ratu.[3][4] Veći dio rata bila je pod kontrolom Republike Srpske. Oslobođeno je zaslugom hrvatskih snaga koje su iznijele na plećima oslobađanje Jajca u Maestralu 13. rujna 1995. godine. Hrvatsko vijeće obrane, Specijalna policija MUP-a HR HB, Hrvatska vojska i Specijalna policija MUP-a RH iznijele su sukob sa srpskim snagama. Budući da su hrvatske snage razbile srpsku obranu na širem području, Srbi su ostavši bez sigurno zaleđa morali povući se bježeći iz Donjeg Vakufa. Donji Vakuf je ostao napušten i snage Armije BiH došle su na gotovo. Ušle su u prazni grad bez borbi, dan poslije hrvatskog oslobađanja Jajca, 14. rujna 1995. godine.[5] Oslobađanjem Donjeg Vakufa stvorili su se uvjeti za povrat prognanika i izbjeglica i obnovu. Crkvica sv. Male Terezije obnovljena je nakon rata.[1] Obnovili su ju župljani i Općina Donji Vakuf svojim radom i darovima u duhu propovijedanja vrhbosanskog nadbiskupa, mještanina Smiljana Franje Čekade, pravednika među narodima. 28. rujna 2014. nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić blagoslovio je obnovljenu crkvu i tom je prilikom otkrivena spomen ploča. Danas je u Donjem Vakufu ostalo samo oko trideset vjernika katolika.[2]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Za vrijeme rata u BiH 1992. - 1995. mnogo gospodarskih i ekonomsko važnih objekata je bilo djelimično uništeno ili opljačkano. Problem grada i općine je visoki stupanj nezaposlenosti, posebno mladih ljudi.

Značajniji gospodarski subjekti su:

  • drvna industrija
  • tvornica gipsa

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Ajvaz dedino i Kjafino turbe
  • Kasnoantička bazilika u Oborcima
  • Stećci u Starom selu - Torlakovac
  • Turbe Miralem paše u D. Vakufu
  • Sahat Kula
  • Lovište Semešnica

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

U gradu se nalaze mješovita srednja škola, te u gradu i okolini četiri osnovne škole:

Kultura[uredi VE | uredi]

U Donjem Vakufu (i susjednom Pruscu) se godišnje održava muslimanska vjerska manifestacija "Ajvatovica".

Sport[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  • internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
  1. 1,0 1,1 1,2 Župa Bugojno Filijalna crkva u Donjem Vakufu (pristupljeno 28. travnja 2017.)
  2. 2,0 2,1 KTA (kta): Kardinal Puljić blagoslovio obnovljenu filijalnu crkvu u Donjem Vakufu, Donji Vakuf, 29. rujan 2014. (pristupljeno 28. travnja 2017.)
  3. Kamenjar.com Ante B.: Srušene i oštećene katoličke crkve i vjerski objekti u BiH u ratu od 1991 do 1995. godine, 26. ožujka 2017. (pristupljeno 28. travnja 2017.)
  4. Srušene i oštećene katoličke crkve i vjerski objekti u BiH u ratu od 1991 do 1995. godine
  5. Poskok.info Hrvatski branitelj l poskok.info: Pismo jajačkog branitelja, 8. rujna 2015. (pristupljeno 28. travnja 2017.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Donji Vakuf