Purin

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Prostorna struktura purina

Purin je heterociklički aromatski organski spoj. Sastoji se od pirimidinskog prstena spojenog na imidazolnom prstenu. Purini, koji uključuju supstituirane purine i njihove tautomere, a u prirodi se najčešće javljaju u obliku heterocikličkih spojeva koji sadrže dušik.[1]

Purini i pirimidini čine dvije skupine dušičnih baza, uključujući i dvije skupine nukleotidnih baza. Dva od četiri deoksiribonukleotidea i dva od četiri ribonukleotida, koji se odnose na gradivne blokove dezoksiribonukleinske kiseline - DNK i ribonukleinske kiseline - RNK su purini.

U prirodi se purini javljaju u više oblika. Dvije od pet baza u nukleinskoj kiselini, adenin i guanin su purini. U DNK-u, te baze tvore vodikove veze s njihovim komplementarnim pirimidinima timinom i citozinom. To se zove komplementarno sparivanje baza. U RNK komplement adenina je uracil umjesto timina.

Ostali značajni purini su hipoksantin, ksantin, teobromin, kofein, mokraćna kiselina i izogvanin.


1 = purin, 2 = adenin, 3 = gvanin, 4 = hipoksantin, 5 = ksantin, 6 = teogromin, 7 = kofein, 8 = mokraćna kiselina, 9 = izogvanin


Riječ purin (čisti urin) je skovao njemački kemičar Emil Fischer 1884. godine. On ga je sintetizirao prvi put 1899. godine, a kao polazni materijal bila je mokraćna kiselina, koja je izolirana je iz bubrežnih kamenaca, te je dokazao da su purini su zasebna grupa kemijskih spojeva.

Metabolizam[uredi | uredi kôd]

Mnogi organizmi imaju metaboličke putove za sintetiziranje i razgradnju purina. Akumulacija modificiranih purinskih nukleotida radi štetu raznim staničnim procesima, osobito onim koji uključuju DNK i RNK. Da bi se održali u životu, organizmi posjeduju niz (deoksi) purinskih fosfohidrolaza, koje hidroliziraju te purinske derivate. Deaminacija purinskih baza može imati kao rezultat nakupljanje nukleotida kao što su ITP, dITP, xtp i DTP.[2]

Nedostaci u enzimima koji kontroliraju proizvodnju purina mogu ozbiljno mijenjati DNK sekvence u stanici, što može objasniti zašto ljudi koji nose određene genetske varijante purinskih metaboličkih enzima imaju veći rizik za neke vrste raka.

Mokraćna kiselina je spoj koji nastaje u našem organizmu kao završni produkt razgradnje purinskih baza. Prilikom kristalizacije mokraćne kiseline dolazi do stvaranja naskaga u zglobovima i pojave gihta. Tada se preporučuje dijeta s namirnicama siromašnim purinima s oko 100 - 150 mg purina na dan.

Izvori purina[uredi | uredi kôd]

Količina purina preračunata u mokraćnu kiselinu mg / 100g hrane[3]
Niska Srednje niska Srednje visoka Visoka
jaja 0 gljiva bukovača 50 svinjska potrbušina, carsko meso 100 svinjska pluća 434
mlijeko 0 cvjetača 51 kobasice za prženje od svinjetine 101 goveđa slezena 444
sir cheddar/cheshire, 50 % masti 6 pšenica (cijelo zrno) 51 sjemenke lana 105 sardine u ulju (riba) 480
sir brie 7 raž (cijelo zrno) 51 divlji zec 105 teleća jetra 460
sir edamer, 30 % mliječne masti 7 kukuruz šećerac 52 divljač 105 vrganj sušeni 488
sir edamer, 40 % mliječne masti 7 usoljena govedina 57 grožđice 107 svinjska jetra 515
sir edamer, 45 % mliječne masti 7 krvavice 55 bakalar (riba) 109 svinjska slezena 516
višnja 7 zelena paprika 55 slanutak 109 svinjsko srce 530
krastavac 7 peršin list 57 smuđ (riba) 110 goveđa jetra 554
pivo, bezalkoholno 8 špinat 57 juneći file 110 ovčija slezena 773
jogurt, min. 3,5 % mliječne masti 8 banana 57 juneći biftek 110 srdela dimljena (riba) 804
sir mladi 9 gljive 58 juneći stek 110 kvasac pekarski 880
rajčica 11 riječni rak 60 pileći batak 110 teleće žlijezde (brizle) 1260
cikorija 12 Crispbread kreker 60 dagnje 112 kvasac pivski 1810
kruška 12 sezam 62 kobasica "Jagdwurst" 112 teobromin (nalazi se u čokoladama) 2300
rabarbara 12 proso 62 pečena piletina 115
luk 13 sušena šljiva 64 jastog 118
zelena salata 13 sušeni list komorača 64 juneća vratina 120
rotkvica 13 vlasac 67 juneće šnicla 120
komorač listovi 14 tofu 68 leća (suha) 127
kruh, žitarice (brašno) ili (bijeli kruh) 14 prokulice 69 dimljena slanina 127
kukuruz 14 mesni doručak (goveđi) 70 grah bijeli (suhi) 128
jabuka 14 kakao u prahu 71 list (riba) 131
ogrozd 16 zmijska trava (crni korijen) 71 kuhana šunka 131
krumpir 16 marelica 73 meso kunića 132
kiseli kupus (ocijeđen) 16 poriluk 74 juneći mišići 133
crvrna ribizla 17 kobasica München Weisswurst 73 svinjski jezik 136
mrkva 17 kobasica Mettwurst 74 školjka češljača 136
endivija 17 goveđi mozak 75 patka 138
višnja Morello 17 kobasica Fleischwurst 78 divljač, but 138
gljive lisičarke 17 artičoka 78 bakalarka (riba) 139
gljive lisičke (konzervirane) 17 kobasica Wien 78 štuka (riba) 140
zamjena za kavijar 18 jegulja (dimljena) 78 svinjski file 140
malina 18 kikiriki 79 teleći kotlet, odrezak s kostima 140
krumpir (kuhani s korom) 18 linjak (riba) 80 teleći file 140
avokado 19 sojine klice 80 suncokretovo sjeme 143
naranča 19 brokula 81 kavijar 144
kivi (voće) 19 svinjski mozak 83 skuša (riba) 145
cikla 19 grašak zeleni 84 svinjski kotlet s kostima 145
ananas 19 kobasica šunkarica 85 teleća pluća 147
patlidžan 21 kobasice Frankfurter 89 škampi smeđi 147
breskva 21 kamenica 90 ćurka (s kožom) 150
pecivo 21 teleće kobasice 91 teleći stek 150
jagode 21 mozak teleći 92 teleći vrat s kostima 150
kineski kupus 21 grašak (suhi) 95 teleća noga s kostima 150
borovnica 22 kobasica Mortadela 96 piletina kuhana 159
kupus 22 zob bez ljuske (cijelo zrno) 94 šaran (riba) 160
šparoge 23 ječam bez ljuske (cijelo zrno) 96 goveđi jezik 160
brazilski oraščići 23 svinjski but 160
šljiva 24 crni bakalar (riba) 163
tikvice 24 guska 165
korabica 25 svinjski mišići 166
orah 25 losos (riba) 170
grožđe 27 mak (suhi) 170
salata 28 teleći mišići 172
izdanci bambusa 29 piletina (prsa s kožom) 175
zelena maslina (marinirana) 29 halibut (riba) 178
gljive konzervirane 29 janjetina (samo mišići) 182
celer 30 soja 190
dunja 30 haringina ikra 190
riža bijala 30 konjsko meso 200
kupus crveni 32 haringa - Atlantic (riba) 210
sir Limburgera, 20% mliječne masti 32 teleći bubrezi 218
crna bazga 33 haringa - Matje (riba) 219
dinja 33 grah crni (suhi) 222
datule sušene 35 inćun (riba) 239
mahune 37 redfish (riba) 241
badem 37 ovčije srce 241
kelj 37 pileća jetra 243
lješnjak 37 goveđe srce 256
matovilac 38 tuna (riba) 257
tjestenina se s jajima 40 goveđi bubrezi 269
bob 41 tuna u ulju (riba) 290
riža integralna 44 pastrva (riba) 297
bundeva 44 svinjski bubrezi 334
sušene mahune 45 teleća slezena 343
kelj 48 sardine (riba) 345
goveđa pluća 399

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Rosemeyer, H. Chemistry & Biodiversity 2004, 1, 361.
  2. Davies O, Mendes P, Smallbone K, Malys N. 2012. Characterisation of multiple substrate-specific (d)ITP/(d)XTPase and modelling of deaminated purine nucleotide metabolism. BMB Reports. 45 (4): 259–64. doi:10.5483/BMBRep.2012.45.4.259. PMID 22531138CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  3. Purine table. www.acumedico.com. Pristupljeno 3. prosinca 2021.