Purin
Purin je heterociklički aromatski organski spoj. Sastoji se od pirimidinskog prstena spojenog na imidazolnom prstenu. Purini, koji uključuju supstituirane purine i njihove tautomere, a u prirodi se najčešće javljaju u obliku heterocikličkih spojeva koji sadrže dušik.[1]
Purini i pirimidini čine dvije skupine dušičnih baza, uključujući i dvije skupine nukleotidnih baza. Dva od četiri deoksiribonukleotidea i dva od četiri ribonukleotida, koji se odnose na gradivne blokove dezoksiribonukleinske kiseline - DNK i ribonukleinske kiseline - RNK su purini.
U prirodi se purini javljaju u više oblika. Dvije od pet baza u nukleinskoj kiselini, adenin i guanin su purini. U DNK-u, te baze tvore vodikove veze s njihovim komplementarnim pirimidinima timinom i citozinom. To se zove komplementarno sparivanje baza. U RNK komplement adenina je uracil umjesto timina.
Ostali značajni purini su hipoksantin, ksantin, teobromin, kofein, mokraćna kiselina i izogvanin.
Riječ purin (čisti urin) je skovao njemački kemičar Emil Fischer 1884. godine. On ga je sintetizirao prvi put 1899. godine, a kao polazni materijal bila je mokraćna kiselina, koja je izolirana je iz bubrežnih kamenaca, te je dokazao da su purini su zasebna grupa kemijskih spojeva.
Metabolizam[uredi | uredi kôd]
Mnogi organizmi imaju metaboličke putove za sintetiziranje i razgradnju purina. Akumulacija modificiranih purinskih nukleotida radi štetu raznim staničnim procesima, osobito onim koji uključuju DNK i RNK. Da bi se održali u životu, organizmi posjeduju niz (deoksi) purinskih fosfohidrolaza, koje hidroliziraju te purinske derivate. Deaminacija purinskih baza može imati kao rezultat nakupljanje nukleotida kao što su ITP, dITP, xtp i DTP.[2]
Nedostaci u enzimima koji kontroliraju proizvodnju purina mogu ozbiljno mijenjati DNK sekvence u stanici, što može objasniti zašto ljudi koji nose određene genetske varijante purinskih metaboličkih enzima imaju veći rizik za neke vrste raka.
Mokraćna kiselina je spoj koji nastaje u našem organizmu kao završni produkt razgradnje purinskih baza. Prilikom kristalizacije mokraćne kiseline dolazi do stvaranja naskaga u zglobovima i pojave gihta. Tada se preporučuje dijeta s namirnicama siromašnim purinima s oko 100 - 150 mg purina na dan.
Izvori purina[uredi | uredi kôd]
Niska | Srednje niska | Srednje visoka | Visoka | ||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
jaja | 0 | gljiva bukovača | 50 | svinjska potrbušina, carsko meso | 100 | svinjska pluća | 434 |
mlijeko | 0 | cvjetača | 51 | kobasice za prženje od svinjetine | 101 | goveđa slezena | 444 |
sir cheddar/cheshire, 50 % masti | 6 | pšenica (cijelo zrno) | 51 | sjemenke lana | 105 | sardine u ulju (riba) | 480 |
sir brie | 7 | raž (cijelo zrno) | 51 | divlji zec | 105 | teleća jetra | 460 |
sir edamer, 30 % mliječne masti | 7 | kukuruz šećerac | 52 | divljač | 105 | vrganj sušeni | 488 |
sir edamer, 40 % mliječne masti | 7 | usoljena govedina | 57 | grožđice | 107 | svinjska jetra | 515 |
sir edamer, 45 % mliječne masti | 7 | krvavice | 55 | bakalar (riba) | 109 | svinjska slezena | 516 |
višnja | 7 | zelena paprika | 55 | slanutak | 109 | svinjsko srce | 530 |
krastavac | 7 | peršin list | 57 | smuđ (riba) | 110 | goveđa jetra | 554 |
pivo, bezalkoholno | 8 | špinat | 57 | juneći file | 110 | ovčija slezena | 773 |
jogurt, min. 3,5 % mliječne masti | 8 | banana | 57 | juneći biftek | 110 | srdela dimljena (riba) | 804 |
sir mladi | 9 | gljive | 58 | juneći stek | 110 | kvasac pekarski | 880 |
rajčica | 11 | riječni rak | 60 | pileći batak | 110 | teleće žlijezde (brizle) | 1260 |
cikorija | 12 | Crispbread kreker | 60 | dagnje | 112 | kvasac pivski | 1810 |
kruška | 12 | sezam | 62 | kobasica "Jagdwurst" | 112 | teobromin (nalazi se u čokoladama) | 2300 |
rabarbara | 12 | proso | 62 | pečena piletina | 115 | ||
luk | 13 | sušena šljiva | 64 | jastog | 118 | ||
zelena salata | 13 | sušeni list komorača | 64 | juneća vratina | 120 | ||
rotkvica | 13 | vlasac | 67 | juneći odrezak | 120 | ||
komorač listovi | 14 | tofu | 68 | leća (suha) | 127 | ||
kruh, žitarice (brašno) ili (bijeli kruh) | 14 | prokulice | 69 | dimljena slanina | 127 | ||
kukuruz | 14 | mesni doručak (goveđi) | 70 | grah bijeli (suhi) | 128 | ||
jabuka | 14 | kakao u prahu | 71 | list (riba) | 131 | ||
ogrozd | 16 | zmijska trava (crni korijen) | 71 | kuhana šunka | 131 | ||
krumpir | 16 | marelica | 73 | meso kunića | 132 | ||
kiseli kupus (ocijeđen) | 16 | poriluk | 74 | juneći mišići | 133 | ||
crvena ribizla | 17 | kobasica München Weisswurst | 73 | svinjski jezik | 136 | ||
mrkva | 17 | kobasica Mettwurst | 74 | školjka češljača | 136 | ||
endivija | 17 | goveđi mozak | 75 | patka | 138 | ||
višnja Morello | 17 | kobasica Fleischwurst | 78 | divljač, but | 138 | ||
gljive lisičarke | 17 | artičoka | 78 | bakalarka (riba) | 139 | ||
gljive lisičke (konzervirane) | 17 | kobasica Wien | 78 | štuka (riba) | 140 | ||
zamjena za kavijar | 18 | jegulja (dimljena) | 78 | svinjski file | 140 | ||
malina | 18 | kikiriki | 79 | teleći kotlet, odrezak s kostima | 140 | ||
krumpir (kuhani s korom) | 18 | linjak (riba) | 80 | teleći file | 140 | ||
avokado | 19 | sojine klice | 80 | suncokretovo sjeme | 143 | ||
naranča | 19 | brokula | 81 | kavijar | 144 | ||
kivi (voće) | 19 | svinjski mozak | 83 | skuša (riba) | 145 | ||
cikla | 19 | grašak zeleni | 84 | svinjski kotlet s kostima | 145 | ||
ananas | 19 | kobasica šunkarica | 85 | teleća pluća | 147 | ||
patlidžan | 21 | kobasice Frankfurter | 89 | škampi smeđi | 147 | ||
breskva | 21 | kamenica | 90 | puretina (s kožom) | 150 | ||
pecivo | 21 | teleće kobasice | 91 | teleći stek | 150 | ||
jagode | 21 | mozak teleći | 92 | teleći vrat s kostima | 150 | ||
kineski kupus | 21 | grašak (suhi) | 95 | teleća noga s kostima | 150 | ||
borovnica | 22 | kobasica Mortadela | 96 | piletina kuhana | 159 | ||
kupus | 22 | zob bez ljuske (cijelo zrno) | 94 | šaran (riba) | 160 | ||
šparoge | 23 | ječam bez ljuske (cijelo zrno) | 96 | goveđi jezik | 160 | ||
brazilski oraščići | 23 | svinjski but | 160 | ||||
šljiva | 24 | crni bakalar (riba) | 163 | ||||
tikvice | 24 | guska | 165 | ||||
korabica | 25 | svinjski mišići | 166 | ||||
orah | 25 | losos (riba) | 170 | ||||
grožđe | 27 | mak (suhi) | 170 | ||||
salata | 28 | teleći mišići | 172 | ||||
izdanci bambusa | 29 | piletina (prsa s kožom) | 175 | ||||
zelena maslina (marinirana) | 29 | halibut (riba) | 178 | ||||
gljive konzervirane | 29 | janjetina (samo mišići) | 182 | ||||
celer | 30 | soja | 190 | ||||
dunja | 30 | haringina ikra | 190 | ||||
riža bijela | 30 | konjsko meso | 200 | ||||
kupus crveni | 32 | haringa - Atlantic (riba) | 210 | ||||
sir Limburgera, 20% mliječne masti | 32 | teleći bubrezi | 218 | ||||
crna bazga | 33 | haringa - Matje (riba) | 219 | ||||
dinja | 33 | grah crni (suhi) | 222 | ||||
datule sušene | 35 | inćun (riba) | 239 | ||||
mahune | 37 | redfish (riba) | 241 | ||||
badem | 37 | ovčije srce | 241 | ||||
kelj | 37 | pileća jetra | 243 | ||||
lješnjak | 37 | goveđe srce | 256 | ||||
matovilac | 38 | tuna (riba) | 257 | ||||
tjestenina se s jajima | 40 | goveđi bubrezi | 269 | ||||
bob | 41 | tuna u ulju (riba) | 290 | ||||
riža integralna | 44 | pastrva (riba) | 297 | ||||
bundeva | 44 | svinjski bubrezi | 334 | ||||
sušene mahune | 45 | teleća slezena | 343 | ||||
kelj | 48 | sardine (riba) | 345 | ||||
goveđa pluća | 399 |
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Rosemeyer, H. Chemistry & Biodiversity 2004, 1, 361.
- ↑ Davies O, Mendes P, Smallbone K, Malys N. 2012. Characterisation of multiple substrate-specific (d)ITP/(d)XTPase and modelling of deaminated purine nucleotide metabolism. BMB Reports. 45 (4): 259–64. doi:10.5483/BMBRep.2012.45.4.259. PMID 22531138CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ Purine table. www.acumedico.com. Pristupljeno 3. prosinca 2021.