Qingdao
| Qingdao | |
|---|---|
| 青岛 | |
 | |
| Država |  NR Kina |
| Pokrajina | Shandong |
| Površina | |
| • Ukupna | 11.067 km2 |
| Koordinate | 36°4′N 120°22′E / 36.067°N 120.367°E |
| Stanovništvo (2014.) | |
| • Entitet | 9.046.200 (820/km2) |
| Vremenska zona | Kinesko standardno vrijeme (UTC+8) |
| Poštanski broj | 266000 |
| Pozivni broj | 0532 |
| Stranica | english.qingdao.gov.cn |
 | |
 Položaj grada na istočnoj obali Narodne Republike Kine | |
  Qingdao Qingdao na karti Narodne Republike Kine | |
Qingdao (pinyin; tradicionalno Ch’ing-tao i Tsingtao) najveći je grad i najprometnija luka u pokrajini Shandong (Shantung) koja se nalazili u sjeveroistočnom dijelu Narodne Republike Kine. Nalazi se na južnoj obali poluotoka Shandong, na ulazu u zaljev Jiaozhou koji je dio Žutoga mora.[1]
Godine 1898. Dinastija Qing ustupila je grad Njemačkom Carstvu na 99 godina. Godine 1899. izgrađen je lučki prostor, a 1904. željeznička pruga do Jinana. Godine 1914., tijekom Prvog svjetskog rata grad je okupiralo Japansko Carstvo. Grad je dan Republici Kini 1922. godine. Godine 1938., tijekom Drugog kinesko-japanskog rata, Japansko Carstvo ponovno je okupiralo grad. Okupacija je trajala sve do 1945. godine.[1]
Grad je 2014. godine imao 9.046.200 stanovnika od kojih je 6.188.100 živjelo u urbanim područjima.[2]
| Razvoj broja stanovnika | ||
|---|---|---|
| Godina | Br. stan. | ±% |
| 1913[3] | 58 000 | — |
| 1953 | 916 846 | +1480.8% |
| 1964 | 1 383 433 | +50.9% |
| 1982 | 4 227 594 | +205.6% |
| 1990 | 6 663 989 | +57.6% |
| 2000 | 7 494 194 | +12.5% |
| 2010 | 8 715 100 | +16.3% |
| Broj stanovnika može biti pod utjecajem promjena administrativnih jedinica. | ||
U novije doba Qingdao se razvio u glavno industrijsko središte Shandonga. Osim tradicionalne industrije tekstila i glasovitoga piva Tsingtao, razvila se jaka kemijska, gumarska, strojograđevna (industrijski i drugi strojevi) te osobito elektronička industrija.[1]
Iako se kao luka za vanjsku trgovinu počeo razvijati tek potkraj 19. stoljeća, Qingdao danas spada pod glavne kineske luke. Lučki robni promet porastao je s 51,0 milijuna tona u 1995. na 161,6 milijuna tona u 2004. U Qingdaou prevladava kontejnerski promet (5,1 milijun TEU). Kontejnerskim prometom najviše se prevoze ugljen, željezna ruda, nafta i žitarice. Trajektnim vezma povezan je s Japanom (Shimonoseki) i Južnom Korejom. U gradu se nalazi pomorska vojna baza Narodnooslobodilačke armije Kine i Međunarodna zračna luka Qingdao Liuting.[1]
Qingdao ima 25 gradskih partnera:[4]
| Grad | Država | Partneri od |
|---|---|---|
| Acapulco |  Meksiko | 1985. |
| Adelaide[5] |  Australija | 2014. |
| Bilbao |  Španjolska | 2004. |
| Daegu |  Južna Koreja | 1993. |
| Galway |  Irska | 1999. |
| Iloilo City |  Filipini | 2003. |
| Klaipėda |  Litva | 2004. |
| Long Beach |  SAD | 1985. |
| Makassar |  Indonezija | ? |
| Mannheim |  Njemačka | 2016. |
| Miami | SAD | 2005. |
| Montevideo |  Urugvaj | 2004. |
| Nantes |  Francuska | 2005. |
| Nes Ziyyona |  Izrael | 1997. |
| North Shore City |  Novi Zeland | 2008. |
| Odesa |  Ukrajina | 1993. |
| Paderborn | Njemačka | 2003. |
| Perm |  Rusija | 2003. |
| Puerto Montt |  Čile | 1999. |
| Sankt-Peterburg | Rusija | 2006. |
| Shimonoseki |  Japan | 1979. |
| Southampton |  Ujedinjeno Kraljevstvo | 1998. |
| Velsen |  Nizozemska | 1998. |
| Vila Velha |  Brazil | 2009. |
| Wilhelmshaven | Njemačka | 1992. |
- 1 2 3 4 Qingdao. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 4. kolovoza 2020.
- ↑ zh:3-4各市人口数和总户数(2014年)-tjsql.com. www.tjsql.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. travnja 2016. Pristupljeno 6. ožujka 2016.
- ↑ Annette S. Biener: Das deutsche Pachtgebiet Tsingtau in der Provinz Schantung, 1897–1914. Institutioneller Wandel durch Kolonialisierung (Studien und Quellen zur Geschichte Schantungs und Tsingtaus. Bd. 6). Matzat, Bonn 2001, ISBN 3-924603-05-7.
- ↑ Qingdao sister cities. Pristupljeno 4. kolovoza 2020.
- ↑ Qingdao – Sister city of Adelaide. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. srpnja 2019. Pristupljeno 19. svibnja 2020.
- Službena web stranica Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. rujna 2015. (Wayback Machine)