Quarto d'Altino
 | |
| Država |  Italija |
| Stanovništvo | 28.622 (2010.) |
  Quarto d'Altino Quarto d'Altino na zemljovidu venecijanskih laguna | |
Quarto d'Altino je grad u Venetu u Sjevernoj Italiji od 8.082 stanovnika[1]
Povijest naselja neraskidivo je povezana s antičkim gradom jadranskih Veneta Altinumom, koji je za Rimljana postao municipij.
Altinum je bio važna trgovačka luka u Venecijanskoj laguni, ali je nakon što ga je prvi put razorio Atila 452., potpuno napušten u sljedećim stoljećima. Njegovi stanovnici potražili su sigurniji dom na otocima lagune u Veneciji, Torcellu, Muranu, Buranu. Ruševine antičkog Altina postale su kamenolom iz kojeg se izvlačio materijal za gradnju novih objekata.
Nakon toga se vjerojatno u vrijeme Langobarda razvilo u zapadnom dijelu teritorije grada malo selo oko kapele posvećene sv. Mihaelu Arkanđelu, nazvano: "del Quarto", to je bilo zato što je to naselje bilo udaljeno četiri rimske milje od rimskog Altinuma. Quarto je od 1177. bilo u biskupiji Torcello.[2]
Od 15. stoljeća kad je Mletačka Republika otpočela s velikim melioracijskim radovima na isušivanju močvara na terenu Quarta d'Altina - otpočeo je i rast naselja. Od napoleonske vlasti San Michele del Quarto je općina. Pravi rast naselje je doživjelo tek početkom 20. stoljeća kad je tu izgrađena željeznička pruga Trst - Venecija i most preko rijeke Sile.
Broj stanovnika registriranih 1. siječnja 2026. godine bio je 8012. Djeca i mladi činili su 14,4 %, a starije osobe 25 % stanovništva.[3]
| Popis stanovništva | ||
|---|---|---|
| Godina | Br. stan. | ±% |
| 1871. | 1669 | — |
| 1881. | 1627 | −2,5 % |
| 1901. | 1851 | +13,8 % |
| 1911. | 2229 | +20,4 % |
| 1921. | 2486 | +11,5 % |
| 1931. | 2998 | +20,6 % |
| 1936. | 3549 | +18,4 % |
| 1951. | 4120 | +16,1 % |
| 1961. | 3804 | −7,7 % |
| 1971. | 4361 | +14,6 % |
| 1981. | 5463 | +25,3 % |
| 1991. | 6234 | +14,1 % |
| 2001. | 7228 | +15,9 % |
| 2011. | 8199 | +13,4 % |
| 2021. | 8000 | −2,4 % |
| Izvori: [4][5] | ||
Najzastupljeniji su bili državljani sljedećih zemalja (po mjestu rođenja): Italija (6944 – 88,4 %), Rumunjska (152 – 1,9 %), Moldavija (114 – 1,5 %), Albanija (97 – 1,2 %), Maroko (74 – 0,9 %), Brazil (61 – 0,8 %), …[6]
- ↑ Dato Istat al 31/05/2010 Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. ožujka 2016. (Wayback Machine).
- ↑ Daniele Scomparin: La pieve di Casale sul Sile. Il territorio, le cappelle e i comuni minori, Piazza Editore - Silea, 1994. str. 44
- ↑ Resident population by age, sex and marital status on 1st January 2026. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2026. Pristupljeno 1. travnja 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 (PDF). ebiblio.istat.it (talijanski). Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1994
- ↑ Popolazione residente per territorio – serie storica,. esploradati.censimentopopolazione.istat.it (engleski i talijanski). Talijanski nacionalni institut za statistiku
- ↑ Resident population by sex, municipality and individual citizenship or country of birth from year 2002. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2025. Pristupljeno 27. veljače 2025. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)