Rabarbara

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Rabarbara
Rheum rhabarbarum
Rheum rhabarbarum
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Caryophyllales
Porodica: Polygonaceae
Potporodica: Polygonoideae
Rod: Rheum
L.
Područje života
{{{razdioba_stupanj}}}

Oko 60, uključujući:

Rabarbara je višegodišnja zeljasta biljka s krupnim listovima i dugim debelim zelenim, ljubičastim, ili ružičastim stabljikama. Biljke posjeduju velike listove i trokutastu dugu mesnatu stabljiku. Cvijeće je malo, zeleno-bijelo do ružičasto-crveno. Postoji mnogo vrsta rabarbare uzgojene kao medicinska biljka i kao biljka za ljudsku prehranu. Za ishranu se koriste samo stabljike, listovi su bogati oksalnom kiselinom te nisu za jelo.

Biljka potječe sa Himalaje,a uzgoj joj se prvo proširio u Rusiji u 16. stoljeću,te tek potom i u Europi,prije svega u Njemačkoj,Engleskoj i Francuskoj.Kod nas se uzgoj preporuča od druge polovine 19. stoljeća.[1]

Kemijski sastav[uredi VE | uredi]

Stabljike sadrže 94 - 95 % vode ,dosta voćnih kiselina, prije svega jabučne, kao i dosta mineralnih tvari i vitamina.[2] Rabarbara sadrži relativno malo vitamina C, međutim sadrži puno više vitamina B: niacin, pantotensku kiselinu i folnu kiselinu. Rabarbara je nevjerojatno bogata kalcijem (80mg/100g rabarbare),kao i magnezijem i manganom.[3]

Sadrži oko 1,3 g/100 g ugljikohidrata, vitamina C ( 10 mg/100g), a mnogo je kalija, željeza te fosfora. Stabljike sadrže i oko 460 mg/100 g oksalne kiseline,stoga osobe sa bubrežnim i žučnim oboljenjima trebaju biti oprezne kod konzumacije istih.Nadalje oksalna kiselina koči resorpciju kalcija,pa na rabarbaru kao izvor kalcija ne treba računati.

Rabarbara u prehrani[uredi VE | uredi]

Od drške rabarbare se priprema: juha, sarma, salata, umak, kompot, marmelada, džem, a koristi se i kao dodatak nekim slasticama.

Dodatna literatura[uredi VE | uredi]

  • Matsko Hood,K.J. Rhubarb Delights Cookbook,Spokane 2014.

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Krempler,P. Povrćarstvo,Zagreb 1878.
  2. http://www.povrce.com/?A=HOB&HOB=stribar&P=gen&TXT=212
  3. http://www.mrkva.org/content/view/392/72/