Ramazan

Izvor: Wikipedija
Polumjesec Ramazana

Ramazan (arap.: رمضان, ramaḍān) deveti je mjesec u islamskom kalendaru. To je za muslimane sveti mjesec jer je u njemu počela objava Kurana, u mubarek noći Kadr. Tijekom ramazana muslimanima je zabranjeno ratovanje, a strogo naređen post.

Ramazan se dijeli na tri trećine: prva je Alahova milost – رحمة, druga je Alahov oprost – مغفرة a treća je spas od džehenemske vatre.[1]

Ramazanski post[uredi | uredi kôd]

Ramazanski post treći je od pet stupova Islama (praktična dužnost muslimana). Za vrijeme ramazana islamskim je vjernicima od zore do zalaska Sunca zabranjeno konzumiranje bilo kakve hrane, pića (uključujući i vodu), te seksualni odnosi i pušenje duhana. Od njih se također očekuje da što vjernije slijede učenje Muhameda, što uključuje i nastojanje oko boljih međuljudskih odnosa. Važnost se pridaje čistoći misli i djela. Po riječima poslanika Muhameda, uz jelo i piće, ove stvari kvare post: laž, psovka, ogovaranje, kleveta i strastven pogled.

Ako se nešto u zaboravu pojede ili popije, to ne kvari post, uz uvjet da vjernik s time prestane čim se prisjeti da posti. S druge strane, ako se nemarom prilikom abdesta (obrednog pranja pred namaz) ili kupanja proguta samo kap vode, post je automatski pokvaren. Na taj način islam razlikuje nepažnju od nemarnosti.

U islamu su djela valjana ako se učine u ime Alaha, pa je potrebno prije zore odlučiti (učiniti nijjet) postiti u ime Alaha.

Post se prekida u trenutku zalaska Sunca. Taj dnevni obrok zove se iftar i dobro je djelo organizirati iftar za prijatelje, rodbinu i slično. Tradicijski se u iftar pribraja i jelo harira. Zapisane su riječi poslanika Muhameda (prenosi ih Albani): "Tko nahrani postača imat će nagradu kao i onaj što je postio, a postaču nagrada neće biti umanjena."

Neke su skupine ljudi ipak izuzete iz obveze posta. To su djeca prije puberteta i mentalno zaostale osobe. Nekim se skupinama dozvoljava odgoditi post:

  1. ženama nakon poroda i u vrijeme mjesečnice; obvezne su odgoditi post (i sve druge islamske dužnosti) i nadoknaditi ga kasnije
  2. putnicima
  3. ratnicima
  4. bolesnicima
  5. onima koji ne mogu post izdržati zbog teških poslova
  6. iznemoglima od starosti
  7. ženama u trudnoći i dojenju ako ne mogu post izdržati.

Sve ove skupine dužne su kasnije kroz godinu nadoknaditi post dan za dan (da ne stigne sljedeći ramazan, a da nisu napostili prethodni) ili nahraniti po jednog siromaha za svaki propušteni dan posta.

Tijekom ramazana stavljen je naglasak na duhovnu higijenu: izbjegavanje ružnih misli, riječi i djela. Dakle, ramazanski post nije samo sustezanje od jela i pića nego pokušaj oplemenjivanja ljudskih karaktera i osobnosti dodatnom strpljivošću, mirotvorstvom, suosjećajnošću i slično.

Prije nego što je muslimanima propisan post u ramazanu (a to je druga godina po Hidžri), Muhamed je preporučivao post u "tri desetine": prvih deset dana mjeseca muharrema, posljednjih deset dana ramazana te prvih deset dana mjeseca zul-hidždžeta po islamskom kalendaru.

Ramazanski post završava s krajem ramazana, dakle, 1. ševala. Taj se blagdan naziva Ramazanski bajram (arap. عيد الفطر Eid ul-Fitr). Tog se dana klanja poseban, bajram-namaz te se posjećuju preminuli rođaci na grobljima. Obitelji razmjenjuju darove i prigodnim obrocima obilježavaju doček velikog muslimanskog blagdana.

Koristi posta:

  1. Post je vježba izdržljivosti, snage volje i vjere. Musliman odlučuje postiti da bi ispunio obvezu prema Alahu i tako učvršćuje svoj karakter uskraćujući si ispunjenje osnovnih ljudskih potreba: za jelom i pićem.
  2. Post je sredstvo promicanja solidarnosti s onima koji žeđaju i gladuju zbog siromaštva, a ne svojom voljom.
  3. Post je u službi zdravlja. Smatra se da se uz post tijelo lakše očisti od nagomilanih štetnih tvari.

Teravije i mukabele[uredi | uredi kôd]

Sunitski muslimani u ovom mjesecu mole navečer u džamijama dodatne molitve (teravije), koje su do tri puta dulje od dnevnih. Teravih-namaz nije obvezan nego dobrovoljan. Također, njegova duljina nije fiksna nego je poželjno oduljiti ga.

Ramazan je za muslimane svet po tome što se vjeruje da je u njemu počela objava Kurana poslaniku Muhamedu. Jedna od deset posljednjih noći ramazana (nije točno naznačeno koja, ali muslimanski učenjaci pretpostavljaju da je 27.) naziva se Lejletul-kadr ("Noć odredbe"); to je noć kada je Muhamed primio prve stihove (ajete) Kurana. Muslimani se trude tijekom ramazana pročitati čitav Kuran, po uzoru na Muhameda. Važno je, međutim, razumjeti značenje pročitanog i njegova primjena u svakodnevici. Tijekom ramazana u sunitskim džamijama organiziraju se mukabele, skupovi na kojima jedan dio poznavatelja Kurana čita ili recitira, a ostali slušaju i na taj način uče.

Sadekatul-fitr (ili zekatul- fitr)[uredi | uredi kôd]

Sadekatul-fitr je bajramski doprinos koji muslimani daju (u ime Alaha) siromasima krajem ramazana, pred Bajram. Najniži iznos sadekatul-fitra određuje se u najzastupljenijoj namirnici u određenoj zemlji, npr. pšenici, ječmu, riži, datuljama i slično. Islamske zajednice to preračunavaju u novac jer je dopušteno dati protuvrijednost u novcu u približnoj vrijednosti jednodnevne ishrane za jednu osobu. Taj se doprinos daje da bi siromašni bili pošteđeni oskudice i traženja milostinje na Bajram.

Sadekatul-fitr daje se:

  1. siromašnima, a među njima prednost imaju članovi šire obitelji i susjedi
  2. za potrebe Islamske zajednice (npr., u Hrvatskoj za rad Islamske gimnazije s pravom javnosti "Dr. A. Smajlović")

Sadekatul-fitr ne može se dati:

  1. imućnima (onima koji su i sami sposobni izdvojiti sadekatul-fitr)
  2. rođacima po uzlaznoj i silaznoj lozi, dakle, roditeljima i njihovim roditeljima, djeci, unucima

Uz sadekatul-fitr muslimani uobičajeno u ramazanu daju i zekat, čime ispunjavaju četvrtu praktičnu dužnost islama (četvrti od pet stubova islama).

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. (boš.) Medžlis Konjic Adif ef. Hebibović Kroz po(r)uke Bedra do Allahovog magfireta 2. srpnja 2015., pristupljeno 10. kolovoza 2020.