Zekat

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Zekat (arap. زكاة - zekāt, što znači "ono što pročišćava") je u islamu obavezni milodar, izdvajanje točno određenog dijela imetka u dobrotvorne svrhe, za sve one koji ispunjavaju uvjete za to. To je četvrti stup islama.

Zekat su dužni dati oni muslimani i muslimanke, čija imovina iznosi koliko jedan nisab u zlatu ili sregram srebra. Ova vrijednost treba biti u posjedu obveznika cijelu godinu, ili bar da se nađe u njegovu posjedu na početku i na kraju godine.

U nisab se ubraja: zlato, srebro, novac, trgovačka roba, razni nakiti (osim bisera) i stoka, koja se ne hrani na paši više od šest mjeseci. Međutim, u nisab se ne ubraja imovina koja služi za osnovne potrebe obvezniku, kao na primjer kuća za stanovanje sa potrebnim namještajem, tegleća stoka, ziratna zemlja, razne alatke za obradu zemlje, zatim alat za obavljane obrta, stručne knjige i slično.

Zekat se obično daje uz Ramazan, jer su tada ljudska srca najmekša i najdarežljivija. Daje se četrdeseti dio, tj. 2,5% u novcu ili robi muslimanskoj sirotinji. Zekat je najpreče davati za potrebe islamske zajednice, jer se u te svrhe davao za vrijeme Muhameda. Međutim, zekat se ne može davati bračnom drugu, niti rodbini u uzlaznoj i silaznoj liniji, jer su jedni druge dužni uzdržavati.

Svrha zekata[uredi VE | uredi]

Davanjem zekata postiže se sljedeće:

pomaže se sirotinja i tako stječe zadovoljstvo i milost Alahova, čisti se srce od škrtosti, privikava se na darežljivost, čisti se imovina od tuđeg hakka, pomaže islamska zajednica, i dijelom dokazuje da se vodi računa o njenim potrebama.

U tom smislu kaže Muhamed:

Wikicitati „Men lem jehtemme bi umuril-muslimine,fe lejse minna! - Nema mjesta među nama onaj, tko se ne brine o potrebama svoje zajednice“
()