Razgovor:Šah u Hrvatskoj

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Šah u Hrvatskoj.
Rad na člancima
Pismohrane:

Legenda o hrvatskom grbu[uredi kôd]

Prijedlog: dio teksta vezanog uz legendu o hrvatskom grbu se moze iskoristit za stranicu o hrvatskom grbu. Moze ostat i ovdje i tamo (ali da ne bude bas u rijec isto). --Ante Perkovic 08:14, 9. rujna 2005. (CEST)[odgovori]

Tamo ću staviti poveznicu na ovu stranicu. --Zmaj 09:02, 9. rujna 2005. (CEST)[odgovori]

Izmjene nekih formulacija o svećenicima[uredi kôd]

Suradnik 193.198.8.211 dva puta je promijenio moju formulaciju u paragrafu o zabrani igranja šaha u Hrvatskoj. Ja sam promislio, i dvaput vratio prethodni tekst. Riječ je o komentaru:

»Svećenici su tada živjeli prilično raskalašenim životom, nosili oružje, zalazili u gostionice, trgovali, kockali i sl. Takve su se zabrane mnogo puta ponavljale u raznim europskim zemljama; prva potiče još iz XI. st«

On to mijenja u:

»Svećenici (glagoljaši) su tada nosili oružje, zalazili u gostionice, trgovali, "kockali" i sl. Takve zabrane "kocke" mnogo puta ponavljale u raznim europskim zemljama; prva potiče još iz XI. st.«

Smeta ga prilog "raskalašni", te misli, da se ovaj prigovor odnosi samo na glagoljaše; međutim, u drugim zemljama, gdje je bilo sličnih zabrana, nije baš bilo glagoljaša. Da su pak svećenici često bili kojekakvi, zna svatko, tko je proučavao povijest srednjeg vijeka. Naveo sam i literaturu, naime članak Krešimira Pavića iz 1976, iz kojeg je ova rečenica prenesena.

Šah naravno nije "kocka", ali su svećenici, naravno, u okviru svog neprihvatljivog ponašanja i kockali, pa je kocka bila zabranjena, a onda "usput" i igranje šaha (jer se uobičajeno igralo za novac).--Fausto 15:29, 1. veljače 2006. (CET)[odgovori]

Izmjene nekih formulacija o svećenicima (2)[uredi kôd]

Ne znam kakva iskustva suradnik Faust ima sa svećenicima, ali mi je jako žao ukoliko su loša. To ipak nije razlog da svoj bijes iskaljuje na ovaj način. Istina je da me je zasmetao pridjev "raskalašen", no ni u kom slučaju nisam mislio da se to odnosi na glagoljaše, jednako kao ni na svećenike. Na glagoljaše se odnosi tvrdnja da su nosili oružje. Za provjeru toga možete priupitati Darka Žubrinića, o čijem autoritetu u području glagoljaštva dovoljno govori broj linkova na stranici vezanoj uz glagoljicu, a koji vode na njegove radove. Pojedini popi glagoljaši (popi – standardan izraz za njih u to vrijeme) su nosili oružje (i zbog toga bili opominjani), jer su bili svećenstvo koje je više stoljeća preživljavalo i putovalo područjima izlaganim raznim turskim prodorima. To ipak ne možemo uzeti kao opću konstataciju za svo svećenstvo srednjeg vijeka. Iz tog razloga sam mislio da ovaj dio zahtjeva doradu. Također, pridjev raskalašeni kojim se opisuje život svećenstva je subjektivna ocjena te u ozbiljnom tekstu nema mjesta. Činjenica da je preuzet iz časopisa i članka u kojem se prenosi samo nečije uvjerenje ili mišljenje samo to potkrjepljuje. Pogotovo ukoliko se uzme u obzir da je članak koji se navodi kao izvor nestručan za to područje (svećenstvo) i nekompetentan za donošenje takve ocjene, tim više što je nastao u godini 1976., što je vrijeme posebno agresivnog komunizma i antikatoličke politike.

To su razlozi zašto smatram mudro maknuti pridjev "raskalašeni" iz gornjeg teksta i napomenuti da se upozorenje da "nošenje oružja nije u skladu s njihovim pozivom" odnosilo na poneke glagoljaške svećenike kojima je to postala praksa.

Imenica "kocka" se nalazi u navodnicima iz razloga što, kao što je i suradnik Faust primijetio "kocka" u pravilu označava igru na sreću koja se igra za novac (Vidi definiciju wikipedije za kockanje). Šah ne bi trebao biti igra na sreću, a jednako tako, u pravilu, nije ni igra za novac. Mislim da bi obratna tvrdnja bila uvreda svim šahistima.

Tvrdnja da je šah zabranjivan "usput", kao kocka, naziva sve šahiste kockarima. Jednako tako, posljednja tvrdnja o kockanju i neprihvatljivom ponašanju svećenika je uvredljiva svim ljudima koji su izabrali taj uzvišeni poziv služenja ljudima, a navođenje takvih neosnovanih tvrdnji kao općeprihvaćene činjenice degradira ugled ovakve enciklopedije.

193.198.8.211 03.02.2006

O Šahovskom glasniku[uredi kôd]

Netočan podatak zamijenjen je točnim. Časopis se originalno zvao "Šahovski glasnik" kad ga je Vuković osnovao 1925.g., a 1953. je promijenio ime u "Jugoslavenski šahovski glasnik". Marović je 1968. opet vratio ime "Šahovski glasnik" koje nosi i danas.

Povijesna ostvarenja[uredi kôd]

Tko ima informacije bilo bi dobro dodati