Razgovor:Beirut

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Beirut.
Rad na člancima


  • Šonje, Jure (gl. ur.) Rječnik hrvatskoga jezika, LZMK i ŠK, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-64-9, str. 62. ― Beirut
  • Statistički ljetopis Republike Hrvatske, 1996., str. 622. ― Beirut
  • Enciklopedijska natuknica Beirut ili Bayrut, U: Šentija, Josip (gl. ur.) Opća enciklopedija : Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, sv. 1 – A-Bzu, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, prosinca 1976. (srpnja 1977.), str. 467.
  • Mardešić, Petar; Dugački, Zvonimir; Zoričić, Josip (ur.) Geografski atlas : i statističko – geografski pregled svijeta, 5. prošireno izd., Seljačka sloga, Zagreb, 1956., zemljovid br. 30. i 30a, str. 127. i 242. (imenik) – samo Beirut.
  • Ladan, Tomislav (gl. prir.) Hrvatski obiteljski leksikon, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 2005., ISBN 953-6036-22-3, koji sadržava 45.128 članaka, koristi kao „headword” riječ ― Beirut ― a ― Bayrut→ Beirut
Za početak, nastavit ću s dopunama. -- Bugoslav (razgovor) 00:46, 3. srpnja 2010. (CEST)

Još malo izvora za Beirut.

  • Bratanić, Maja (gl. ur.), Pojmovnik Eurovoc : Hrvatski dodatak, ver. 4.3., Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija, Zagreb, 2009., ISBN 978-953-6430-64-2
  • Jiroušek, Antun (sast.), Naseobine i svjetski promet (zemljovid), U: Radić, Stjepan. Moderna kolonizacija i Slaveni, Matica hrvatska, Zagreb, 1904., poslije str. 374.
  • Jiroušek, Antun (sast.), Podunavlje i Mala Azija (zemljovid), U: Radić, Stjepan. Moderna kolonizacija i Slaveni, Matica hrvatska, Zagreb, 1904., poslije str. 374.
  • Rogić, Veljko et al. (ur.), Zemljopisni atlas za osnovnu školu : Svijet danas, VI. izmij. i dop. izd., Kartografija―Učila i Školska knjiga, Zagreb, 1990., str. 16., 19., 21., 34., 38. i zadnje unutarnje korice, ISBN 86-7421-001-5
  • Kalmeta, Ratimir et al. (ur.), Geografski atlas, Zavod za kartografiju „Geokarta“, Beograd, 1964., zemljovid br. 3., 4., 5., 18., 19., 23., 24., 26. i zadnje unutarnje korice, [nap. u NSK izdanje 1963., ovaj atlas je proizveden za Školski servis ― Zagreb]
  • Cvitanović, Alfonso. Pisanje i čitanje zemljopisnih naziva, U: Veliki atlas svijeta, XIII. izd., Mladinska knjiga, Ljubljana, 1986., str. 392. – 399. — navodi za arapski jezik u Siriji — za slovo y navodi izgovor kao naše slovo i
    • Inače u samomu atlasu kojega je uredio piše Beiroût (Beirut) jer se trudi pisati što izvornije, a u zagradama dati način kako se to piše kod nas (za taj podatak vidi str. 37.), u tekstualnomu dijelu piše Beyrouth (Beiroût), to je na str. 246., ali je i to, s obzirom na ono što piše u Pisanju i čitanju zemljopisnih naziva, sasvim jasno.
Moglo bi se još, ali valjda ne će biti potrjebno. -- Bugoslav (razgovor) 18:56, 5. srpnja 2010. (CEST)

Nakon ovoga molim premještanje. -- Bugoslav (razgovor) 15:49, 26. srpnja 2010. (CEST)

Šegota, Tomislav (uvod), Šeper, Mirko (povijest, I. dio), Mrkoci, Vladimir (povijest, II. dio), Stefanović, Jovan (državno uređenje), Belin, Ivo (novac i privreda), Libanon (Al Jamhouriya al-Lubnaniya), U: Ujević, Mate (gl. ur.), Pomorska enciklopedija, IV. sv., Jug―Luk, Leksikografski zavod FNRJ, Zagreb, MCMLVII (31. srpnja 1957.), str. 651.―655.

-- Bugoslav (razgovor) 18:22, 29. srpnja 2010. (CEST)

-- Bugoslav (razgovor) 14:07, 31. srpnja 2010. (CEST)