Razgovor:Bugojno

Prepisano sa http://www.mojebugojno.com/bugojno.asp Dozvola?? --Andrej Šalov 21:43, 8. veljače 2006. (CET)

Bugojno se nalazi u jugo-zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Smjesteno je u plodnoj Skopaljskoj Dolini koja se nalazi u gornjem toku rijeke Vrbasa.

Skopaljska Dolina se nalazi na 570 metara nadmorske visine i 366 kvadratnih kilometara povrsine. Dolina je bogata bjelogoricnim i crnogoricnim sumama koje su bogate autohtonom divljaci.

Opstina Bugojno granici sa opstinama Gornji Vakuf, Kupres, Donji Vakuf i Novi Travnik. Granice izmedju opstina su uglavnom prirodne vrste. Granica prema GV je duga oko 25 km, ona prema NT oko 20 km. Granica prema DV duga je oko 35 km a ona prema Kupresu oko 25 km.

Bugojno je okruzeno prelijepim planinama Kalin (1530 m), Rudina (1385 m), Stozer (1662 m) i drugim manjim. Rijeka Vrbas sa pritokama: Gracanica, Vesocnica, Poricnica, Duboka, Bunta, Vitina, Drvetinjska Rijeka, Vileski Potok, je zaista jedna od najljepsih rijeka BiH.

Svoj ubrzan razvoj i preporod Bugojno je dozivjelo poslije II Svjetskog rata, a narocito u poslijednje dvije decenije kada se svrstalo u red najrazvijenijih opstina BiH. Okosnicu razvoja cinila je industrija (metalopreradjivacka, elektronska, kozarska, obucarska, tekstilna, mlinsko-pekarska, drvopreradjivacka i proizvodnja gradjevinskih materijala, a bile su zastupljene i poljoprivreda, sumarstvo, gradjevinarstvo, cestovni saobracaj, trgovina, ugostiteljstvo i turizam.)

Vrijedna paznje je cinjenica da su stanovnici Bugojna od 1975. godine pa do izbijanja agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu (april 1992), davali samodoprinos u visini od 5% na sva mjesecna primanja. Tim sredstvima izgradjeni su vitalni objekti infrastrukture i drugi objekti kolektivnog standarda, od kojih su najvazniji: regionalni vodovod Kruscica - Bugojnotri osmogodisnje skole, kulturno sportski centar, zapoceta izgradnja savremene bolnice, uredjene gradske ulice sa ulicnom rasvjetom, elektrificirana sva sela, rijesen problem snabdijevanja pitkom vodom svih naseljenih mjesta u opstini, sva naselja su povezana asfaltnim putevima sa gradom, otvaran su nova radna mjesta u nekim privrednim granama itd.

Rudno bogatstvo i obilje plodne zemlje u skopaljskoj dolini su bili glavni razlozi za naseljavanje drevnih naroda na ove prostore. Najraniji pronalasci koji svjedoce o postojanju neke vrste naselja u ovim krajevima datiraju cak do 3000 godine prije nove ere. Na ovim iskopinama pronadjene su dvije grivne i dvije mamuze iz desetog stoljeca.

Pronadjeni su ostatci naselja Ilirskog plemena Sardeti na Gomilama kod sela Karadze. Naseljivanje Ilirskih plemena na ovim prostorima predpostavlja se na period oko 700 godina prije nove ere.

Ad Matricem, je Rimski naziv vojnicke utvrde koju su oni utvrdili na ovim prostorima kako bi zastitili jednu od vaznijih raskrsnica rimskih puteva koji su vodili iz Dalmacije i Hercegovine za Srednju Bosnu i Panoniju. Ostatci starih rimskih puteva se mogu i danas vidjeti. Ocuvana kaldrma, dio puta sa Kupreske visoravni prema Prensi (Pruscu) je jedan od takvih puteva. Ostatci keramike, stakla i metalurgije Rimskog vremena mogu se naci na Gradini, pored sela Sultanovici u blizini Bugojna. Ostatci metalurgije su takodje nadjeni na drugim mjestima kao sto su Zlokuce i Vilesi. Rimljani su gospodarili ovim prostorima oko 500 godina sve do 476. godine nove ere.

Skopaljska dolina je pomenuta u Povelji ugarskog kralja Bele IV 1244. godine. Ime dobija po staroj zupi Uskoplje, koja se proteze od Gornjeg Vakufa do Donjeg Vakufa, koji su se tada nazivali Gornje i Donje Skoplje. Zupa Uskoplje je dobila svoje ime po fizickom izgledu. Bijevsi uska, duga rijecna dolina duga 27 kilometara i siroka 2 kilometra, nazvana je "Usko Polje" koje je preslo u Uskoplje.

Tokom srednjeg vijeka, kraj oko Gornjeg Vakufa imao je veliki broj utvrda i gradova bosanske vlastele. U dolini rijecice Gracanice nalazio se Susid, kraljevski gradic. Susid se nalazi kod sela Kordica. Susid se spominje po prvi put 1410. godine kada ga je Hrvoje Vukcic zajedno sa nekim drugim naseljima prodao nakon pokora ugarskom kralju.

Turci su dosli u ove krajeve nakon poziva Hrvoje Vukcica, tadasnjeg vladara Skopaljske doline. Susid se odrzao kao utvrda dugo u tursko doba. Susid je napusten 1833. godine. Vesela straza se pominje nekoliko puta u dokumentima o Uskoplju. Rusevine grada se vide i danas. Sirokih zidova, sedam metara, grad se nalazio ispod brda Kika. Spominje se kraljica koja je vladala ovim gradom iz dvorca na vrhu kika. Danasnje selo Vesela je dobilo ime po ovom starom gradu Vesela Straza.

Turskom vlascu ovi prostori ulaze u Sandzak Klis. Austro-Ugarska kraljevina osvaja Uskoplje i donosi razvitak. Nova vlast je uspostavljena u Bugojnu kao centru regije.

Sa zavrsetkom I svjetskog rata, Bugojno ulazi u sastav Kraljevine Jugoslavije, a da bi realan prosperitet dozivjelo krajem II svjetskog rata. Bugojno izrasta u privredni i politicki centar Gornjevrbaske regije koja je imala preko 100,000 stanovnika. U posljednje dvije decenije Bugojno se svrstava medju najrazvijenijim gradovima Bosne i hercegovine. Po popisu iz 1991 godine opcina Bugojno je imala skoro 47,000 stanovnika od cega je u samom gradu zivjelo 22,000 stanovnika.

Bugojno spada u bosanskohercegovacke gradove koji nisu izrasli iz osmanske urbane tradicije, zbog cega njegov razvoj krajem XIX i pocetkom XX stoljeca posjeduje karakteristike drukcije od osobina gradova koji su nosili duboko urezane odlike duge historije orijentalno-islamskog i orijentalno-balkanskog grada.

To je u Bugojnu vidljivo i spolja i iznutra, jer mu nedostaje carsija (poslovni dio grada), sa svojom podjelom rada i javnim - vjerskim i svjetovnim - institucijama i objektima.

Tu nedostaju oni lezerno, ali skladno rasporedjeni sokaci s malim, zbijenim drvenim ducanima i radnjama. Nisu postojale ni mahale, ni dijelovi grada u kojima potpuno odvojeno zive pripadnici razlicitih vjerskih i etnickih zajednica.

I u socijalnom smislu Bugojno je svojom strukturom bilo vise okrenuto buducnosti i novim zanimanjima, nego starim i anahronim zanatima i profesijama koje su morale ciniti velike napore da se tehnicki, tehnoloski i komercijalno prilagode novim ukusima i navikama stanovnistva.

U Bugojnu se zbog toga na pragu XX stoljeca drukcije mislilo nego u mnogo starijim gradovima koji su se, u svakom pogledu, morali oslobadjati tradicije kasabe koja je, narocito u nacinu proizvodnje i obrazovanja podmlatka, usporavala procese izrasta-nja tih naselja u moderne gradove.

Prvu osnovu skolu u Bugojnu otvorili su franjevci 1868. godine, koju je 1872. godine pohadjalo 30 djece. Ova skola, kao i druge koje je osnivao ovaj red, ukinuta je 1883. godine, jer je uslijedilo otvaranje Narodne osnovne ?kole koju su pohadjala djeca svih konfesija, a skolske 1886/87. u gradu je podignuta impozantna skolska zgrada.

U okviru srpsko-pravoslavne crkvene opstine osnovana je srpsko-pravoslavna osnovna skola, dok je uz dzamiju otvoren mekteb, a kasnije i medresa. Mreza osnovnih skola zavrsena je 1893. godine, kada je ?Druzba sestara milosrdnica sv. Vinka? iz Zagreba otvorila u Bugojnu katolicku djevojacku skolu, koja je imala 114 ucenica i 5 nastavnica.

Prusac...

Trebalo bi da se odnosi na tekst o Donjem Vakufu, jer se mjesto Prusac nalazi u općini D. Vakuf, a ne Bugojno... --Boris Godunov (razgovor) 11:25, 27. svibanj 2009. (CEST)

Uklonjeni odlomak

Uklonio sam odlomak suradnika Ibrahu jer nije imao izvor, a podatak nije bia bezazlen. Obavistia san suradnika neka navede pouzdani izvor za onaj sporni odlomak i onda nema problema. Kubura (razgovor) 02:26, 18. prosinca 2009. (CET)

Provjeriti

Potrebno je provjeriti čitav članak. Nemam toliko vremena koliko ovdje ima netočnih stvari. Ovom izmjenom sam uklonio da je Željko Bebek iz Bugojna (to sam već jednom uklonio, a već idući dan bez ikakvog izvora suradnički račun Anto Kalin isto vraća), druga stvar koju sam uklonio je da je Bugojno s Jajcem povezano željeznicom! Kada bi bila 1975. to bi bilo istina. Toliko. --Man_Usk ^recider 23:25, 12. travnja 2020. (CEST)

Na internetu ima mnogo stranica i mogao si pronaći nešto to što si pitao za Bebeka, poput ovih ovih stranica, i srpska wikipedija u kojoj piše da je rođen u Bugojnu, pa i ovo , a nasuprot njih ovo. Za drugu stvar je dobro da si uklonio, jer je pogreška. Propustom je zalijepljeno u drugi prozor i nije dovršeno.--Anto Kalin (razgovor) 22:50, 20. travnja 2020. (CEST)

Ništa ja nisam pitao za Bebeka, čovjek nije iz Bugojna. Nasuprot toga stoji njegova izjava da je rođen u Sarajevu, pa što treba? Ti napišeš nešto i onda da ja tražim izvore da to nije tako!? Saberi se! (btw. ni roditelji mu nisu iz Bugojna)

Nije to nikakav propust, netko tko je iz Bugojna (za što se ti ovdje prodaješ) ni greškom ne može napisati takvu glupost. Željeznica nije ukinuta prije pet ili deset godina, već prije gotovo pedeset! Kao što sam već rekao, potrebno je provjeriti čitav članka za što nemam vremena. Kada netko mrtav-hladan napiše da je Bugojno povezano željeznicom provjera ostatka teksta je nužna. Zato ću vratiti predložak.--Man_Usk ^recider 17:42, 21. travnja 2020. (CEST)

Riječi koje treba izbjegavati

Kolegama na uvid kako bi možda prilagodili tekst i usvojili kao smjernicu na ovom projektu: bs:Wikipedia:Stilski priručnik/Riječi na koje treba obratiti pažnju. Mnogi članci vezani za BiH pate od istih boljki. Tekst napisan u sekcijama povijesti je neprihvatljivo neenciklopedičan. Katastrofa. Mhare (razgovor) 10:25, 7. rujna 2020. (CEST)