Razgovor:Crljenak kaštelanski

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Crljenak kaštelanski.
Rad na člancima


Podrijetlo[uredi kôd]

U 14. [1][2], 15. [3] i 16. st. [4] veliki dio juga Hrvatske bio je dijelom Hrvatskog Kraljevstva, uključujući i Kaštela; za Tvrtkove vlasti hrvatskim jugom, Tvrtko nosi naslov kralja Dalmacije, Hrvatske i Primorja. Dalmatinsko se ime odnosi na gradove kojima je bio vladao Bizant. Za mletačke je vlasti u prvim stoljećima bilo istoznačnica za Hrvatsku, pa je mletački vladar jedno vrijeme nosio naslov vladara Hrvatske (Dalmatia utque Croatia)
S druge strane, u 14. st. [5] Italija se ne spominje [6], a Francuske ne obuhvaća ono što obuhvaća danas, a to su brojne vinogradarske pokrajine. Usporedite još neke vinarske zemlje: Grčka i Španjolska se onda još ne spominju, ne kao samostalne države. Za Italiju dobro znamo kad se je tek ujedinila.
Zašto ovo govorim i kakve ovo veze ima s vinima? Zato što primjećujem jednu pogrješku ili barem nedosljednost. Ako ćemo sorte dijeliti po nacionalnim kriterijima, onda nema potrebe ne rabiti pridjev "hrvatski" i zamjenjivati isti pridjevom "dalmatinski" (i to još za razdoblje kad se ime Dalmacija nije rabilo po tim područjima), dok se za sorte s područja današnje Italije rabi pridjev talijanski, iako Italija u tim stoljećima nije bila ujedinjena, nego mnoštvo državica. Ili za Francusku, koja je onda bila nekoliko država, dio je bio čak pod engleskom vlašću. poč.15.st, [7]16.st.
I za njih se sad u tekstu rabi pridjev "talijanski, francuski", dok mi se stalno bojimo, kao da se sramimo pridjeva "hrvatski". Nema više Hedervaryja, Jugoslavije, nema više "državotvornog naroda" nad nama (znamo tko se je to bio u Jugoslaviji), Rankovića, ne ćemo se nitkome zamjeriti ako se hvalimo hrvatstvom, ne ćete nikojem drugom narodu biti manji prijatelj ako rečete da ste Hrvat (a ne se zatajivati pod Dalmatinac), ne će nas nitko prijaviti policiji za "previše spominjanja Hrvatske", ne moramo više svoje zatajene i zatomljene hrvatske nacionalne osjećaje iskazivati kroz pjevanje Dalmaciji (jer smo nekad za pjevanje Hrvatskoj dobivali po glavi, ljetovanje na Golom ili zimovanje na ladanjskoj vili u Gradišci o trošku države). Tim više što drugi bez kompleksa stavljaju svoje nacionalno na prvo mjesto kad govore o svojim proizvodima. Ne moramo se više bojati i sramiti svog hrvatstva.
Pa baš je kaštelanski kraj s Klisom bio zadnjom enklavom [8] Kraljevine Hrvatske na hrvatskom jugu, dok su ostatak držali Mlečani i Turci. Biskup Šimundić je još u 19. st. zabilježio da je u Kaštelima bio živ običaj "izabiranja hrvatskog kralja" (v. Hrvatske uspomene iz Dalmacije).
Ako ćemo sorte dijeliti po vinorodnim krajevima, onda treba rabiti podnacionalne pridjeve za sve: toskanska, kampanijska, provansalska, burgundska, gaskonjska vina. Kubura (razgovor) 05:01, 11. ožujka 2012. (CET)