Razgovor:Donji Lapac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Donji Lapac.
Rad na člancima

Obzirom na sastav stanovnistva 1910 tesko bi bilo povjerovati podatku da je 1941 bilo preko 3000 Hrvata osim nekakvim naseljavanjem poslje 1918 sto je malo vjerovatno, iz nekoliko izvora se pojavljuje brojka od cca. 1500 Hrvata na podrucju Lapca u vremenu prije 1941. (podatak o stanovnistvu iz 1910 mozete naci na www.talmamedia.com/php/district/district.php?county=Lika-Korbava%20(Lika-Krbava))

Hvala

Donji Lapac 1939 godine.[uredi]

Sporazumom između Srpskih i Hrvatskih stranaka (sporazum Cvetković-Maček) potpisanom 1939 godine, formirana je zajednička mješovita komisija za utvrđivanje granice banovine Hrvatske. U sastav banovine Hrvatske trebale su ući sve večinski Hrvatske općine koje su fizički povezane, tako je ustanovljeno među ostalim da je općina Donji Lapac večinski Hrvatska (preko 50% stanovništva bili su Hrvati)te je stoga ušla u sastav banovine Hrvatske. A što se tiče naseljavanja poznato je u svim povjesnim izvorima da su Hrvati na prostoru Donjeg Lapca od oko 626 godine dok su Srbi doselili iza 1526 godine i to je neosporna dokazana povijesna istina po kojoj se jasno da zakljućiti tko su uljezi.

"HRVATI SU TISUĆU GODINA DUŽE U DONJEM LAPCU OD SRBA".

Popis iz 1910 je nerealna krivotvorina[uredi]

Jasno je vidljivo da je popis iz 1910 krivotvoren kad čitava Lika nije mogla imati toliki broj stanovnika koliko je prikazano za Donji Lapac, jer po tom popisu iz 1910. Lika bi 1991 godine imala oko milijun stanovnika a Donji Lapac najmanje oko 100.000. Uzimajuči u obzir ratne gubitke, iseljavanje, natalitet i mortalitet realno je zakljućiti da je općina Donji Lapac 1910 godine imala oko 2.800 stanovnika od čega je bilo približno 1500 pravoslavnih i približno oko 1250 katolika. Prema utvrđivanju zajedničke Hrvatsko-Srpske komisije iz 1939 godine utvrđeno je da su Hrvati 51,7% stanovništva općine Donji Lapac a Srbi 49,3%, što je također realno s obzirom na mogući natalitet-mortalitet stanovništva i iseljavanje.

POTREBAN JE OPROST I POMIRBA[uredi]

Prije svega danas je nužno vratiti svu imovinu njihovim vlasnicima, ponajprije bilo bi potrebno vratiti zelju i imanja prognanim Borićevčanima i njihovim potomcima kao i svim ostalima. Obnoviti kuće, crkve te razvijati kulturu i raznolikost u toj multietničkoj sredini na dobrobit i korist svih njezinih stanovnika, bilo Katolika ili Pravoslavaca jer to je največe moguće bogatstvo te male općine,etnička raznolikost i multikulturalnost. Donji Lapac je prije svega mali gradić u Hrvatskoj i u njemu žive Ličani (Katolici ili Pravoslavci) svi su oni Hrvatski građani.

Deset puta ću više vjerovati[uredi]

Deset puta ću više vjerovati popisu iz vrjemena Austro-Ugarske nego i jednom poslije 1918. u bilo kojoj Jugoslaviji. Goran 00:12, 17. veljača 2007. (CET)


POVIJEST DONJEG LAPCA NAPISANA U OVOM TEKSTU JE JEDNOSTRANA I TEK DJELOMIČNO ISTINITA

Nije spomenuto da su područje općine Donji lapac do 1527 godine naseljavali isključivo Hrvati koji su tada od strane Turaka i njihovih saveznika Vlaha djelom pobijeni a djelom protjerani sa svojih vjekovnih ognjišta na koja su doseljeni Vlasi (kasnije Srbi) i Muslimani. Zatim nije spomenuto da je največe i glavno obrambeno naselje tog dijela Ličkog Pounja nakon oslobođenja od Turaka bio Boričevac jedino naselje tog djela Like sa preko 1000 stanovnika, nastanjen gotovo isključivo Hrvatskim pučanstvom. Razlog za kasniji izbor Donjeg Lapca kao općinskog središta a ne vodečeg Boričevca bio je zbog polozaja u unutrašnjosti Lapačkog polja, dok se Boričevac nalazio uz samu granicu sa Bosnom. Inače Donji Lapac je to vrijeme bio naseljen Hrvatima, Srbima, Njemcima i dr. Zatim važna činjenica je da Donji Lapac nije bio prvo oslobođeno kotarsko mjesto, istina je da je Donji Lapac bio prvo etnički očiščeno kotarsko mjesto jer je veči dio lokalnih pobunjenih Srba istrijebio i protjerao sve pripadnike drugih naroda iz Donjeg Lapca. Na području Donjeg Lapca 1941 godine pobunio se isključivo veči dio (ne svi) Srpskog stanovništva dok u toj pobuni nije sudjelovao niti jedan jedini pripadnik nekog drugog naroda, isti ti pobunjenici uništili su največe naselje tog kraja (Hrvatsko naselje Boričevac) te su etnički očistili sve nesrbe iz svih drugih naselja tog kraja. Nema nikakvog opravdanja za ubijanja, silovanja, protjerivanja Hrvatskog i drugog civilnog stanovništva računajuči žene, djecu, starce, svečenike, seljake i nemočnih ljudi iz tog kraja i nedopustivši više nikad povratak preživjelih na svoja ognjišta tako da su nakon rata Srbi činili preko 97% stanovništva. Na kraju spomenute povjesti Donjeg Lapca iz Wikipedije piše velika laž i neistina, "da su Srbi u Domovinskom ratu protjerani iz Donjeg Lapca", istina je da Srbe nitko nije tjerao da napuste Donji Lapac osim njihovog pobunjeničkog rukovodstva koje ih je nagovaralo na odlazak za što postoje materijalni dokazi i svjedočanstva. Srbi koji su ostali živjeti u Donjem Lapcu, žive u miru sa Hrvatima te se zajedničkim snagama bore za što kvalitetniji život svih stanovnika općine kao i povratku Hrvata i Srba u taj kraj. Hrvati doseljeni u Donji Lapac protjerani su iz Bosne i Hercegovine a Donji Lapac je sada njihov jedini dom.

PA TKO TI SMETA DA DOPUNIS???? --Ante Perkovic 16:14, 5. srpanj 2007. (CEST)

Hrvati i Srbi u Donjem Lapcu samo udruženi mogu unaprijediti taj izolirani kraj Hrvatske i jedni bez drugih nemogu naprijed. Taj kraj je bio Hrvatska od 626 godine i ostati če Hrvatska tko god se doselio i živio u njemu, važno je samo da ljudima bude ljepo i ugodno živjeti tu a bez obzira na naciju ili vjeru svi koji žive na prostoru Donjeg Lapca HRVATSKI SU GRAĐANI a ne neki tuđi.

Donji Lapac stariji i povjesniji od Pekinga!!! (i vrlo bitno mjesto, sve u svemu)[uredi]

Nisu mi jasni komentari tipa Hrvati su tisuću godina duže od Srba u Donjem Lapcu, koji vjerovatno prije tisuću godina nije ni postojao a kamoli da se zvao Donji Lapac. Tko može da dokaže, daj da vidimo i to...To bi značilo da Talijani hladno kažu mi smo tu bili prije Hrvata (u odnosu na Rimsko carstvo) i tako sve do Adama i Eve...sve same gluposti. Do 1991. godine, činjenica je da su većinu stanovnika činili Srbi, sad su to valjda Hrvati i sada je to hrvatski grad, nije mi jasno čemu bilo kakva nervoza i "velike povijesne riječi"...Nadasve vulgarno, degutantno i reklo bi se "seljački"! A i taj Boričevac ispade neki velegrad od milijun stanovnika i to jako bitan. Čudi da nije imao i veleposlanstva...Uglavnom, ne mogu da vjerujem (nešto se ne sjećam d aje tako bilo u bivšoj državi) da je nekomu bilo zabranjeno da živi gdje hoće, bar poslije 1960.-te godine...Ajde nek se netko potrudi da srasvijetli taj dio povijesti, ali sa činjenicama. Ovako ispadamo smiješni i na raznim wikipedijama vodimo se kao neobjektivni i šovinistički opredijeljeni , što vrijeđa svakog normalnog. Usput, bio sam postavio nacionalni sastav po prijeratnim općinama u Hrvatskoj, po popisu iz 1991. godine, no netko to konstantno briše ili me proziva d aobjavljujem procente samo za općine gdje su Srbi bili većina do Domovinskog rata. Treba li , ne znam da objavim općre poznate stvari kao d aje u Ivancu ili u Klanjcu ili Čakovcu 101% Hrvata...Žalosno da se podaci o popisu 1991. godine, zadnjem prije rata, prije svih ovih sranja koja su se događala ne možete naći na netu nigdje...Čak se krije i na Državnom statističkom zavodu. Tužno i jadno. Da li se to krije koliko je bilo Srba u Hrvatskoj do rata? Ne vidim svrhu. Masa je otišla zbog samih ratnih dešavanja ili osjećaja nesigurnosti, nitko ih nije tjerao...Ispadamo kao narod onako zavjerenički (sektaški) - kao zbor, jadni, smiješni i lažljivi, umjesto da s ponosom nastavimo graditi normalno društvo zdravih ljudi i zemlju za koju su pale tolike žrtve...Ne, mi smo još u 625. godini...

AKO MOŽE POVJESNI POPIS IZ 1991. ONDA MOŽE I IZ 626.[uredi]

  • Ovo je Wikipedija na Hrvatskom jeziku i normalno bi bilo pisati je na tom jeziku.
  • Da bi utvrdili stanje u bilo kojoj općini ili gradu na svijetu relevantan je samo posljednji službeni popis stanovništva koji nam može prikazati stvarno stanje i činjenice a u Republici Hrvatskoj je proveden 2001. godine sukladno svijetskim standardima dok ostale popise stanovništva ako več moraju biti prikazani onda neka budu prikazani svi i to stavljajte pod povijest jer tamo pripadaju i nisu relevantni ni važeči.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.51.16 (razgovordoprinosi)

Naravno, svi popisi su relevantni, pa ako netko nađe službeni popis iz 626. godine, neka ga postavi uz navođenje odgovarajuće literature. Svi dostupni stariji popisi zanimljivi su za enciklopediju, pa tako i za wikipediju.--Donatus 15:13, 24. studeni 2007. (CET)

http://gospic.hbk.hr/content/view/1123/53/


Komentar od 17.7.2009. - Ja bi samo prokomentirala ovog velikog Hrvata koji zahtjeva pisanje isključivo na hrvatskom jeziku (komentar na izjavu: "Ovo je Wikipedija na Hrvatskom jeziku i normalno bi bilo pisati je na tom jeziku"). U tom slučaju veliki Hrvatu molila bi te da se naučiš hrvatskom pravopisu i gramatici. Naročito obradi pažnju na "č" i "ć", "ije/je", hrvatski/hrvatskom...,nadalje obrati pažnju na zareze i tako dalje... Nekako mi se čini da bi trebao uzeti bespaltne časove (namjerno sam se izrazila izrazom "časovi") iz hrvatskog jezika, vjerojatno bi ti trebali i iz književnosti, a nimalo ne sumnjam da ti ne bi škodio ni koji čas ni iz povijesti, kao ni iz zemljopisa... Toliko. U potpisu: Moslavčanka 1983.

Sad tko je u pravu? :D[uredi]

"Sve do 1941. godine, stanovništvo Donjeg Lapca i okolnih sela su činili i Hrvati"
"Nacionalni sastav 1910. izgledao je ovako:
Srbi - 15995 (91,75%)
Hrvati - 1435 (8,23%)
Nijemci - 2
Ostali - 1
Ukupno - 17433"
Ili brišite jedno ili drugo jerbo ovdje na istoj stranici postoje dva različita podatka.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Noize (razgovordoprinosi) 08:17, 18. prosinca 2009.

Pogledajte navod. Piše "i Hrvati". Slovo "i".
Ne govori se o isključivo hrvatskom stanovništvu, nego i o supostojanju Hrvata. Kubura (razgovor) 04:33, 19. prosinca 2009. (CET)

Imam popis stanovništva iz 1910. Kraljevine Hrvatske i Slavonije po naseljima prema nacionalnosti, Hrvate, Srbe, Mađare, Slovake, Nijemce i Rusine, ako koga zanima općina Donji Lapac neka napiše.--Sokac121 (razgovor) 11:34, 19. prosinca 2009. (CET)

Fras, Franz Julius (1835.) Cjelovita topografija karlovačke vojne krajine (Zlata Derossi, prijevod), Biblioteka Ličke župe, Gospić, 1988., str. 132.

Wikicitati „1. Donji Lapac, novo selo* i kapetansko sjedište, s grkonesjedinjenom parohijskom crkvom i 103 kuće kod prijevoja Kuk. Mjesto, gdje je donedavna službovao kordunski zapovjednik, broji 1.086 stanovnika, od kojih su 57 katolici, a preostali grkonesjedinjene vjere. Ima carsko-kraljevsku trivijalnu školu, koja je otvorena u studenom 1826. Ovdje je na službi i kumpanijski natporučnik.”
Wikicitati „* U promjenljivim pohodima vojske 1809., za vrijeme rata između Austrije i Francuske, uništili su Turci većinu naših sela uz ovaj granički kordun, ali su kasnije ta mjesta obnovljena, vidi § 3.”
Wikicitati „2. Gornji Lapac, zastavnička straža, selo s 52 kuće i 638 stanovnika, među kojima 213 katolika.”
(Fras, 1835., 134. [1988.])

Ako Sokac121 ima podatke, lijepo ga molim neka ih podijeli s nama. -- Bugoslav (razgovor) 01:02, 20. prosinca 2009. (CET)


Popis stanovništva 1910. po naseljima[uredi]

Općina Donji Lapac:

Borićevac (sastoji se od Borićevac, Boričevači Bubanj, Kestenova Korita i Mišljenovac) ima 1.239 stanovnika, 818 Hrvata, 421 Srbin

Dnopolje (Birovača, Dnopolje i Opačića Dolina) 1.212 stanovnika, 1.210 Srba, 1 Hrvat i 1 nijemac

Dobroselo (Babin Kraj, Bakrač, Dobroselo, Dobroselski bubanj) 925 stan. 924 Srba , 1 Hrvat

Doljane (Debeljače, Doljene, Doljenski bubanj, Kamenito Poljice, Kosno Poljice, Martin brod, Ravno Poljice) 1.916 stan, 1.911 Srba, 5 Hrvata

Donji Lapac (Donji Lapac, Gajine, Lapački Obljaj) 1.552 stan, 1.426 Srba, 124 Hrvata

Gornji Lapac (Gornji Lapac, Podlisac. Varošine) 745 stan, 407 Srba, 338 Hrvata

Kruge (Kruge) 620 stan, 618 Srba, 2 Hrvata

Nebljusi (Capašuća, Nebljusi, Nebljuško Pirovište, Štrpci) 1.366 stan, 1.351 Srbin, 15 Hrvata

Oraovac (Oraovac) 635 stan, 587 Srba, 48 Hrvata,

Što se tiče općinje Srb koja je uz općinu Donji Lapac činla kotar Donji Lapac, nema ništa zanimljivo većinsko stanovništvo su Srbi, Hrvata kako manjina ima u Brotnja , Srb i Tiškovac

_____________________________________________

Udbina je imala 1.475 stanovnika od čega 1.237 hrvata i 231 srbin--Sokac121 (razgovor) 14:38, 20. prosinca 2009. (CET)