Razgovor:Elektrolitički plin

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Elektrolitički plin.
Rad na člancima
Pismohrane:


Pseudoznanost[uredi kôd]

Sramota kakve se gluposti valjaju po hrvatskoj Wikipediji. Uređujem cijeli članak i mijenjam mu ime. CIjeli članak je reklama za prevarante koji ugrađuju niškoristi naprave pod haube automobila. Endimion17 (razgovor) 22:15, 22. kolovoza 2012. (CEST)Reply[odgovori]

Ne bih se baš složio s Vašim mišljenjem, a to je ujedno i mišljenje javnosti ili medija koji traže senzacije. Da je “auto na vodu” prevara, to se slažem i to sam naveo u članku da “auto na vodu” ne postoji. Ali da se može povećati stupanj iskorištenja, to se može. Napomenuo bih da je stupanj iskorištenja oko 25% za benzinske automobilske motore, 35% za termoelektrane, a najiskoristiviji uređaj danas su veliki brodski motori koji su probili granicu ukupnog stupnja iskorištenja preko 50%. Za usporedbu stupanj iskorištenja velikih transformatora može doći do 98%. Zašto? Pa prema teoriji Carnotovog ciklusa, teoretski stupanj iskorištenja ovisi o razlici temperatura između unutrašnjosti motora i okoliša (zato po zimi naši auti imaju veći stupanj iskorištenja!). Temperature koje razvijaju dizelski motori su veće nego kod benzinskih motora, ali ne prelaze 1 600 ºC. Plin praskavac ili HHO plin razvija temperature i do 2 800 ºC. Po tome ako bi se mogao iskoristiti za pogon motora s unutarnjim izgaranjem, svakako da bi stupanj iskorištenja bio veći. I zato ne treba baš odmah odbaciti ideju o plinu praskavcu za pogon motora. Osim toga vodik je najlakše pogonsko gorivo što postoji. Ne možemo reći da je korištenje vodika i kisika za pogon Space Shuttlea pseudoznanost. HHO plin ili plin praskavac je naveden u sklopu vodikove ekonomije i obnovljivih izvora energije. Osim toga, naš alternator u autu nakon što napuni bateriju, a treba mu malo vremena, je beskoristan. To znači ako idemo na duži put, alternator satima beskorisno vrti. Zašto ga onda ne upregnuti da stvara elektrolizu vode (nadam se da to nije pseudoznanost) i da dodaje u motor smjesu vodika i kisika koja nam na kraju radi uštedu u troškovima goriva, koja su svakog dana sve skuplja. Dok je barel nafte bio ispod 30 američkih dolara, nismo o tome razmišljali, ali danas kada je on preko 100 dolara, pa naravno da smo opet počeli o tome razmišljati. Zato cilj moga članka nije bila senzacija, nego jednostavno da počnemo razmišljati o uštedama. Predlažem da se ne odbacuje ideja o korištenju elektrolize vode za pogon motora, pogotovo danas kad možemo postavljati fotonaponske ploče na krov auta i možemo stvarati elektrolizu vode duže vrijeme. Najveći problem obnovljivih izvora energije je njihova skupoća, pa recimo najveći nedostatak gorivih ćelija je njihova cijena. A generator HHO plina je prilično jeftin. Zato razmislimo i na kraju možemo barem utvrditi da postoji mogućnost koristenja elektrolize vode za pogon motora, i nebitno je da li se on zvao plin praskavac ili HHO plin. Lijepi pozdrav - Mmarre (razgovor) 10:38, 31. kolovoza 2012. (CEST)Reply[odgovori]
Kao prvo, izraz "HHO plin" je neodvojiv od pseudoznanosti. Taj naziv ne znači ništa niti se ikada korisio za označavanje ove smjese plinova. U smjesi vodika i kisika nalaze se molekule H2, O2 i izuzetno malo H2O, tj. vode koja nastaje u izuzetno sporoj reakciji između ta dva plina pri sobnoj temperaturi. Radi se o smjesi, a ne kemijskom spoju, stoga formula ne postoji. Jedini koji guraju tu kraticu jesu "free energy" čudaci s YouTubea. Izraz je novovjeke prirode i neodvojivo vezan za "crackpot zajednicu" tog servisa. Prije njegovog osnivanja i širenja filmića u kojima se ljudima savjetuje kako modificirati automobile, izraz je bio nepoznat, ili barem nepostojeć na Webu. Smjesa ima svoje ime, plin praskavac na hrvatskom, knallgas na njemačkom, otkad su otkriveni njeni sastavni dijelovi u drugoj polovici 18. stoljeća. Nema nikakve potrebe nametati novi naziv, pogotovo ako je vezan za nešto što je izuzetno obojano nikad zamrlom prevarom starom koliko i automobil. Još nam samo treba da se mladi u osnovnim i srednjim školama uče šarlatanskoj terminologiji. Kao da obrazovni sustav već nije dovoljno poklekao... Druga stvar, ne želim i nemam vremena ljude na Wikipediji učiti termodinamici. Iskorištenje je možda i više (iako sam čuo da se senzor zapravo poremeti i daje kriva očitanja), ali taj plin nekako treba dobiti, a dobije ga se ulaganjem energije u razlaganje vode. Voda nije izvor energije, stoga energija stiže iz dodatno potrošenog benzina ili odnekud drugdje. To s "alternatorom koji se ionako vrti" je smiješno, a da se shvati zašto, treba znati malo fizike. No sve je ovo zapravo nebitno. Jedina bitna stvar jest ta da se na Wikipediji pišu znanstveno točne stvari (činjenice), enciklopedijskim stilom, te da nije dozvoljeno reklamiranje proizvoda. Lijepi pozdrav. Endimion17 (razgovor) 22:39, 13. rujna 2012. (CEST)Reply[odgovori]


Naziv[uredi kôd]

Zanima me iz kojeg je razloga stranica preimenovana u "elektrolitički plin". Ne radi se o ispravnom nazivu. Elektroliza može dati raznovrsne plinove ovisno o elektrolitu i elektrodama, stoga "elektrolitički plin" ne označava ono što označava "plin praskavac".

Praskavac je naziv za isključivo smjesu vodika i kisika u omjeru 2:1, te kao takav nije nimalo zastario. To je općeprihvaćen i uporabni hrvatski naziv.

Iz nekog razloga ne mogu vratiti naziv stranice, pa molim da to učine oni koji još uvijek imaju te ovlasti. Endimion17 (razgovor) 08:26, 11. prosinca 2014. (CET)Reply[odgovori]