Razgovor:Europska zelena lista
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Europska zelena lista. | |||
|---|---|---|---|
| |||
| Pismohrane: | |||
Ne samo da naslov članka treba biti naveden kako je naveden u citiranoj literaturi te kako se lista izvorno nazivala. Sljedeći izvori potvrđuju da nije nepravilan oblik Evropa:
- Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Pretisak, »Školska knjiga«, Zagreb, mjeseca kolovoza 1990., ISBN 86-03-00121-9, str. [VIII], 9., 181.
- Sanda Ham, »Pravopisna, morfo(no)loška i leksička zbrka«, Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika', Vol. 48, No. 2, Zagreb, 2001., str. 71. Autorica navodi da je u tekstu pravopisnih pravila Pravopisa hrvatskoga jezika (2001.) samo Evropa.
- Josip Pavičić, »Upala jezika«, u zbirci: Hrvatski esej 1990/91., Hrvatski radio, Zagreb, 1991. (Knjigu Hrvatski esej 1990/91. realizirao je Treći program Hrvatskoga radija), str. 149. i 150.
- Karakterističan je primjer upotrebe riječi Evropa, odnosno Europa.
- »Tko nije zapazio da su mnogi novinski autori (i drugi pisci) poslije preokreta hitro s oblika Evropa, koji su upotrebljavali u vrijeme dok partija nije bila samo stranka, prešli na oblik Europa, u vrijeme kad bi i stranka mogla postati partija. Dakako, ti nas oblici zanimaju isključivo u novogovornim koordinatama (znači, ne zanima nas koji oblik otkud potječe, koji što znači i koji je hrvatskom jeziku primjereniji), tj. zanima nas zašto se oblik Europa masovnije počeo upotrebljavati baš sada: da li stoga što su oni koji ga upotrebljavaju shvatili da je taj oblik bolji od oblika Evropa, ili iz nekih drugih razloga?«
- »Da je riječ samo o pravilnosti ovog ili onog oblika, ne bi se čekale nikakve društvene promjene, preokreti, nego bi se sve učinilo u nekom drugom, običnom trenutku. (...)«
- »Rabeći oblik Europa, govornici, naime, teže istom onom cilju prema kojem su jurili i jučer upotrebljavajući oblik Evropa. Njima je sasvim svejedno pišu li ili govore Evropa ili Europa, kako jučer tako i danas, a jedino do čega im je stalo jest to da budu u skladu sa zahtjevom trenutka, da ne strše, da se uklapaju u vladajući poredak. Jučerašnjoj vlasti bio je mio oblik Evropa – i oni su ga upotrebljavali, a današnjoj bi, misle, mogao goditi oblik Europa, pa su i njega spremni upotrebljavati.« (1991: 150.)
- Karakterističan je primjer upotrebe riječi Evropa, odnosno Europa.
Bez obzira na današnju uvriježenost nekih oblika, povijesno potvrđeni oblici zadržavaju prednost temeljem pravila o vlastitom imenu. Knjigu Ive Hergešića Evropski romantizam, treba navoditi u izvornu obliku: (NSK). Ovdje sam dao mišljenje o vlastitim imenima u hrvatskome jeziku, te bi bilo izvanredno da se bez izvora ne unosi pomutnja u postojeću usustavljenu normu. Članak treba nositi naziv Evropska zelena lista. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 08,41; 15. veljače 2021. (SEV)