Razgovor:Glavna stranica/Arhiv 2

Abecedni indeks na glavnoj stranici

Sad bismo trebali riješiti jedan problemčić. Abecedni indeks sadrži svih 30 slova hrvatske abecede. Međutim, postoje pojmovi (iz drugih jezika), koji ne počinju sa tim našim slovima, nego sa q, w, x, y, recimo, a iz slavenskih jezika ćemo se sretati sa znatnijim brojem pojama koji počinju sa dz, rj, šć... Malko sad izgleda smiješno unijeti ova slavenska slova u abecedni indeks (ali - naša stara pisma su ih sadržala) sad kad nije velik broj članaka pod jednim slovom, međutim kad stranicama naraste broj sa 30 na 7250, onda će biti lakše pretraživati onome tko traži pojmove po indeksu na određenom slovu. A što se tiče stranih slova, poput q, w, x, y, ona su dio svih hrvatskih rječnika, pa bi trebalo unijeti u indeks. A da ga stavimo ovako...a, b, c, č, ć, d, (dz), dž, đ, e, f, g, h, i, j, k, l, lj, m, n, nj, o, p, q, r, (rj), s, š, (šć), t, u, w, x, y, z, ž? Hrvatska abeceda je jedno, a abecedni indeks je drugo - njemu je cilj olakšati pretraživanje, a ne pokazivati kojih je 30 slova hrvatske abecede. Poštovanje, Kubura 08:55, 18 August 2005 (CEST)

Što se tiče q, w, x, y, imaš pravo i odmah ću ih dodati. Glede glasova dz, rj, šć, mislim da nisu potrebni, jer će ih korisnici ionako tražiti pod d, r, š. --Zmaj 09:41, 18 August 2005 (CEST)

Predlošci/template-i

Bilo bi zgodno na glavnu stranicu staviti i popis predložaka/templatea, barem onih češće rabljenih. Suradnici se izmuče nizašto pisati toliko teksta, a jedan predložak bi to mogao skratiti. Ovako ljudi i ne znaju da tako nešto postoji.Kubura 16:01, 18 August 2005 (CEST)

Stranica Wikipedija:Predlošci je dopunjena popisom češće rabljenih predložaka i poveznicom na popis svih predložaka na hrvatskoj wikipediji, ne bih taj popis stavljao na glavnu stranicu, no moguće je staviti poveznicu na sam članak Wikipedija:Predlošci između poveznica "Riječ-dvije o stilu" i "Wikipedia:Što je najpotrebnije" na glavnoj stranici (predlošci su jako zgodni za napredne korisnike wikipedije, no mislim da takvima nije potrebna poveznica na glavnoj stranici da nađu stranicu o njima, pa ju zato nisam niti stavio). SpeedyGonsales 16:40, 18 August 2005 (CEST)

Nepostojeći jezici

Vidim netko dodao sh jezik, ali zaboravio dvotočku u poveznici, pa da sredim to, nije mi uopće palo na pamet prvo provjeriti koji je to "misteriozni" jezik. No, vidim onda da tog jezika nema u stupcu na lijevoj strani, a to nepostojeći jezik :-))

Apsolutno se slažem s argumentacijom o nepotrebnosti svih jezika na glavnoj stranici, ali kako odbiti jadnog kineza (makar svi oni imaju nekakve zh-kodove...). No vidim da softver wikimedije ne pozna nepostojeće jezike, pa je taj problem elegantno riješen :-)
SpeedyGonsales 01:49, 18 Oct 2004 (CEST)

Number of articles

Can you put the number of articles in another color? It is barely visible now. Thanks. --193.77.242.216 11:54, 1 Jun 2005 (CEST)

Stavio sam da je broj članaka na glavnoj stranici poveznica na Special:Statistics, tako da se do te stranice može doći jednim klikom s glavne stranice (što je zgodno), čime je i boja dotičnog teksta promijenjena iz defaultne crne u plavu ili ljubičastu.

Number of articles is now link to Special:Statistics, and now its color is color of either link or visited link. SpeedyGonsales 19:08, 23 July 2005 (CEST)

Hrvati ne znaju jekavicu!

Zanimljivo je koliko grešaka u korišćenju jekavice postoji na hrvatskoj Wikipediji. Oni kojima je jekavica materinji govor ne umiju ju pravilno koristiti. Na toliko mjesta - najviše na stranicama za raspravu - mogu se vidjeti primjeri poput: "mjenjati", "gdije", "htjeo", "vjeza" i slično. Čini se da bi Hrvati trebali ponovo učiti svoj "materinji" jezik.

Standardni jezik se uvijek uči. Prvo-dio teksta je postavljen od srpskih prinosnika koji ne znaju hrvatski jezik. Drugo- dio teksta koji su upisali hrvatski članovi (dijelom odrasli i žive u emigraciji) dobar je pokazatelj tvrdnje da je hrvatski lingvist Ivo Škarić u pravu s prijedlogom da se za oba refleksa jata uvede -je-, što je dominantna hrvatska tradicija do 1850-ih. Mir Harven 09:40, 10 July 2005 (CEST)

Poveznice na glavnoj stranici

Dvije ideje vodilje:

• ne valja previše natrpavati glavnu stranicu, stoga je poveznica na (nepostojeći) članak Telekomunikacije uklonjena
• molim ne stavljati poveznice na nepostojeće članke na Glavnu stranicu!
  SpeedyGonsales 19:00, 23 July 2005 (CEST)

Skulptura - kiparstvo?

Pod kultura, na glavnoj stranici; između scenske umjetnosti i slikarstva stoji skulptura. Mislim da bi bilo prikladnije da tu stoji kiparstvo. Jesam li sam u tome? --Dario 15:04, 3 August 2005 (CEST)

Mislim da bi inače na wikipediji trebalo riješiti neke stvari vezane uz kiparstvo, skulpturu, slikarstvo i likovnu umjetnost. Ti se pojmovi ne koriste uvije dosljedno, preklapaju se i trebalo bi tu uvest neki standard. --Ante Perkovic

Mislim, što se ovog slučaja tiče, skulptura ne odgovara jer je u samom članku do kojeg ta poveznica vodi skulptura definirana kao proizvod kiparstva; znači, to je kao da umjesto slikarstva stoji slika, ili umjesto scenske umjetnosti - predstava. (Treba također uzeti u obzir da kiparstvo kao rezultat može imati i druge stvari osim skulptura.) --Dario 14:32, 4 August 2005 (CEST)

Neadekvatno

Molim (ma-što molim: inzistiram) da se vrate u okvir "Hrvatskih tema" svi linkovi na stranice o kulturnopovijesnoj i suvremenoj ekumeni (Hrvatski pisci iz BH, stranice o Kororu, o bosanskoj vlasteli itd.). Ovo nije wikipedija Republike Hrvatske, nego na hrvatskom jeziku, a to znači da među hrvatskim temama svakako dolaze i one o Hrvatima izvan granica RH. Nema potrebe za pokušajima stvaranja nekakve nove stranice, nego samo upotrijebiti već postojeću http://hr.wikipedia.org/wiki/Leksikon_hrvatskih_knji%C5%BEevnika_Bosne_i_Hercegovine_od_najstarijih_vremena_do_danas, i koja je samo poveznica na koju se može doći s "Hrvatskih tema". Naravno da se Glavna stranica treba preuređivati- ali ovo je neodgovorno. Mir Harven 11:55, 22 kolovoz 2005 (CEST)

Hrvati izvan RH su jednako Hrvati kao i svi drugi. Dakle, stranica o hrvatskim piscima u BH treba biti stavljena pod Hrvatska književnost, a ne na glavnu stranicu. Isto vrijedi za sve druge teme koje se tiču dijaspore. Ipak, s obzirom da smo na glavnu stranicu stavili poveznicu Hrvatska, slažem se da bi trebalo dodati poveznicu Dijaspora, ali ništa više od toga. --Zmaj 12:07, 22 kolovoz 2005 (CEST)

Nepotreban je naziv "dijaspora", jer Hrvati u BiH nisu dijaspora već autohton narod. Zato je primjereniji naziv koji je bio: Hrvatska kulturnopovijesna i suvremena ekumena, jer "ekumena" znači isto što i zajednički duhovno-kulturni prostor. Budući da su to primarno hrvatske nacionalne teme, i to (nekomu) vrlo zanimljive, no isto i heterogene: bosančica, srednjovjekovna bosanska vlastela, Kotor i graditeljstvo, povijest Hrvata u Bačkoj,...-to treba biti dostupno kao tema s glavne stranice. Besmisleno je da se sve to izgubi u hrpi ostalih popisa i tema i da to ljudi ne vide. Dakle, najbolje je vratiti u oblik kakav je bio. Glede književnosti-Leksikon hrvatskih pisaca iz BH sadrži niz marginalnih i nepoznatih autora, pa već tim zaslužuje poseban status jer se ti manje vidljivi pisci gube u općem korpusu hrvatske književnosti. Kao kategorija, može se dodati na kraju pripadnost hrvatskoj književnosti-no, Leksikon, kao svojevrsni popis posebne namjene, treba ići "as is". Ako već nema volje-ja ću vratiti na stanje kako je bilo. Navedeni način razmišljanja nije loš u nekim crtama, no, rekao bih da je, zbog specifičnosti situacije-pogrješan.Mir Harven 14:27, 22 kolovoz 2005 (CEST)

OK, stavit ću "Izvan Hrvatske". Kažeš da leksikon treba staviti na glavnu stranicu jer sadrži niz marginalnih i nepoznatih autora. Zanimljivo. Zato što su nepoznati, mjesto im je na glavnoj stranici. Stvarno logično. Žao mi je i nemam apsolutno ništa protiv ekumene, ali slijedit ću zdrav razum, a ne tebe. --Zmaj 14:48, 22 kolovoz 2005 (CEST)

"Izvan Hrvatske" je isto neadekvatan pojam. Hrvati u RH su, preko 50%, porijeklom iz BH. Kakve veze ima njihova situacija s onom Hrvata u, recimo, Chicagu ili Beču ? Moguć je i neki bolji naziv, ali ovi (dijaspora, izvan Hrvatske) su neprimjereni. Za ostalo se može pogledati što sam napisao na starnici za razgovor o Leksikonu (koji nije na glavnoj starnici, ali jest na onoj za ekumenu). Radi se o autorskom djelu koje se samo prebacuje na mrežu i ne utapa ni u kakve šire kategorije. Mir Harven 14:53, 22 kolovoz 2005 (CEST)

Ne razumijem. Možeš li mi objasniti zašto Hrvati u BiH nisu Hrvati izvan Hrvatske? --Zmaj 15:03, 22 kolovoz 2005 (CEST)

Hrvatska kulturnopovijesna i suvremena ekumena zauzima pola glavne stranice, pobogu. Znamo da su Hrvati u BH autohton narod (khm, khm, predsjednički izbori 2005.), ali ipak. Skratite to, barem na Hrvatska ekumena, pobogu. Ovo je debilno. NHF, --Dario 15:06, 22 kolovoz 2005 (CEST)

I još jedna sitnica: zašto su poveznice na dijasporu i ekumenu prije onih koje vode do članaka hrvati, hrvatska povijest, hrvatski jezik? Meni je to, osobno, nelogično. --Dario 15:10, 22 kolovoz 2005 (CEST)

Upisao sam dogovorene izraze, nadam se na opće zadovoljstvo. Molim svakoga tko ima prigovore da ih iznese ovdje, a da ne mijenja odmah Glavnu stranicu. Hvala! --Zmaj 15:29, 22 kolovoz 2005 (CEST)

Pogledajte kako su Francuzi riješili srodan problem:[1] - potvarati tematske portale - . A nije samo riječ o "poznatosti" već o metropolizaciji nacionalne kulture, što nije samo hrvatska nacionalna bolest. Priče o tome kako smo svi Hrvati jednaki a u stvarnosti vidjeti Hrvate samo na Jelačić placu trebaju nadići priču o matičnim tokovima kulture. Metropoli je potrebna provincija da bi mogla postojati kao metropola, a matičnom tijeku treba pritoka kako bi bio jači i bujniji, a da ne gubi matični status. U svemu tome

trebaju odlučivati i elementi istine. Pogledajte koliko je knjiga hrvatskih pisaca iz BiH objavljeno novcima koje dijeli Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, koliko se hrvatskih pisaca iz BiH nalazi u nastavnim planovima i programima Republike Hrvatske, pa ćete vidjeti koliko su zaista Hrvati. Zar zato što su manje vrijedni. Ili kako vi kažete nepoznati. A kako se postaje poznatim? Zar objektivnim vrednovanjima, zar prešućivanje jeste isto što i poznatost ili treba učiniti nešto da vrijedno bude pokriveno s poznato? Zašto je hrvatski Paul Celan - Petar Gudelj nepoznat pisac u Hrvatskoj? Trebao je navršiti sedamdeset godina pa da dobije prvu knjigu i to - sabranih djela - u Zagrebu. To što je nepoznat nije njegova krivica i ništa ne govori o vrijednosti njegovoj već o nečijem sebeljublju i osionosti. Sjećate li se Krležinog obračuna s njima, malo se što promijenilo u jednom provincijalnom mentalitetu koji se hoće metropolom. --Tomahawk_Cheerocky 19:05, 9. studenog 2005. (CET)Tomahawk Cherocky

Prijedlog

Moguć je ekvivalent izraza na srpskoj glavnoj stranici: Hrvatski nacionalni prostor (kod njih to uključuje Republiku Srpsku, Kosovo itd.). I-dosta petljanja svakih pola minute koje onemogućuju pisanje. Mir Harven 15:13, 22 kolovoz 2005 (CEST)

OK, to ima smisla. Preusmjerit ću. --Zmaj 15:21, 22 kolovoz 2005 (CEST)

Is it just me ili opet imamo naslov od pola metra (Hrvatski kulturnopovijesni prostor)? Ne može to kraće? Samo Povijesni prostor (ipak je riječ o hrvatskoj temi, a povijesno i kulturnopovijesno za nas 95% koji nismo studenti ili diplomci prava ili povijesti prenosi gotovo istu poruku)?. --Dario 20:26, 22 kolovoz 2005 (CEST)

Jezik

Imam pitanje vezano za jezik.. Videla sam da Hrvatska Wikipedia nema puno chlankova vezanih za molekularnu biologiju, i htela bih da prebacim iskljuchivo svoje (koje sam sama napisala) chlankove sa srpske vikipedija na hrvatsku, sem shto bih ih naravno prebacila na latinicu. Da li je problem ako ih ostavim onako kako jesu, bez menjanja nekih srpskih rechi u hrvatske koje ne znam?? Na primer, chlanak Citologija je definisan ovde, na hrvatskoj wiki kao "Citologija znanost o građi i aktivnosti živih stanica", mogu li da umesto "stanica" ostavim "ćelija"?

Hvala!

Lana.M

Cilj wikipedije je da bude informativna i napisana na književnom jeziku. Dakle tvoji članci su itekako dobrodošli, no poželjno je da budu na književnom hrvatskom. Praksa je kad na hr wikipediji nađemo članak koji nije na književnom jeziku (na engleskom ili nekom drugom jeziku, stavljamo predložak prijevod, ako je kraći članak, odnosno ako ima malo posla, ili stavljamo članak na stranicu za razgovor, ako ima puno posla). Molio bih da prevedeš članak koliko znaš/imaš vremena, i staviš predložak prijevod na stranicu ako je to potrebno, da mi dovršimo. Ako treba pomoć, pitaj ovdje ili na ircu.

U toku je i rad na automatskom prebacivanju (kvalitetnih) članaka hr<->sr wikipedija, no to nije jednostavan posao (jat, rječnik), pa se do daljnjeg preporuča ručna razmjena članaka. SpeedyGonsales 19:27, 20. rujna 2005. (CEST)

10.000

Uđimo noćas u jedanaestu tisuću! --Tomahawk 17:59, 5. listopada 2005. (CEST)Tomahawk

Ušli smo, koji dan kasnije :-) SpeedyGonsales 12:33, 9. listopada 2005. (CEST)

Članak/članka/članaka

Na glavnoj stranici rabi se funkcija plural (dotična koristi vitičaste zagrade, pa zato ističem da to nije predložak nego funkcija), no dotična trenutno koristi samo dva argumenta, pa se broj članaka ne deklinira pravilno (ranije je bez obzira na broj pisalo članaka). SpeedyGonsales 12:33, 9. listopada 2005. (CEST)

Sve znam, bit će za koji dan kad developeri postave zadnji patch u CVS

, vidi *Resource' , vidi http://bugzilla.wikimedia.org/show_bug.cgi?id=3656 . --Elephantus (razgovor) 12:40, 9. listopada 2005. (CEST)

Kratka množina i labudi

Pravilniji je kraći oblik množine. Labud, mn.=labudi, kao u kotač - kotači, valjak - valjci, pelud - peludi, bovan - bovani, ... Tako bi to trebalo ispraviti u vijesti od 21. listopada o ptičjoj gripi.Kubura 20:35, 24. listopada 2005. (CEST)

Oba su oblika jednako "pravilna", samo što je u publicističkom stilu češće i neobilježeno "labudovi" kao što se moglo vidjeti u proteklih tjedan dana u medijima. --Elephantus (razgovor) 18:40, 25. listopada 2005. (CEST)

Mislim da je to jednako kao i galeb u jednini, a galebovi u množini. (P.s. sjetite se pjesme Bana iz Daleke obale 'Jugo'; a znam da sam davno već čuo za tu množinu) Damirux 09:53, 3. veljače 2006. (CET)

Kratki prijedlog i cenzori

Pogledajte malo na upotrebu prijedloga s, oblik sa je izuzetak koji se upotrebljava onda kad prijedlog s stoji ispred riječi koja činje suglasnikom ( z, s, š ili ž), skupinom ks ili ps ili kad se nalazi ispred samo jednog slova : - Ta riječ počinje sa č.

Nadalje, ne govori se na hrvatskom jeziku već hrvatskim jezikom. Brkanje dativa s instrumentalom. --213.49.79.28 18:13, 9. studenog 2005. (CET)Tomahawk

Dativa!? Valjda lokativa, drago dijete.

--Marko Pojatina 00:18, 30. ožujka 2006. (CEST)

Ido nas pretječe

Ljudi, primite se posla, pišite, prevodite, ido nas je pretekao.Kubura 17:17, 9. studenog 2005. (CET)

Dajmo gasa, ljudi. Ido opet uteče, a Turci se opasno primiču!! :)) Ali dobro, sustižemo Norvežane/nynorsk! Bit će bakalara! :))) Kubura 17:14, 14. studenog 2005. (CET)

Izradba?

Ne razumijem zašto se forsira riječ "izradba". Što fali riječi "izrada"? Postoji li uopće "izradba" u hrvatskome književnome jeziku?

Postoji. U teoriji. U praksi, ne :-) Gjuro Kladarić 00:49, 17. veljače 2006. (CET)

Oboren svjetski rekord na Domino Dayu

U subotu 19. studenog je oboren svjetski rekord u rušenju domino pločica. Domino Day se održavao u nizozemskom gradu Leeuwardenu. Oboreno je 4.155.476 domina. Na njemu su po prvi puta sudjelovala i četiri hrvatska predstavnika. Domino Day je natjecanje između kontinenata, tako da sada Europa drži svjetski rekord! (jel moguće ovo staviti na Aktualnosti?)- ja ne znam kako...

Damirux

Flauta?

Ima tko slike flaute?

Pitanjce

Sory sto ovo pitam al novi sam. Jel se smije stavljat ikakva naznaka da sam ja nesto stavio na internet? mislim možda neki poluprozirni logo u kut slike il tak nest.

Ne.

Sombrero

puno hvala. a jel smijem sehvalit sta sam stavio u razgovoru one stranice na kojoj sam stavio?

---

Ne znam na što misliš, ali u razgovor stavi što hoćeš, osim uvreda bilo kome.

Sombrero

popocatepetl

da sombrero stavi šljem

Izradba

Neka se oni koji ne znaju hrvatski jezik ne petljaju u mijenjanje stranica. Smjesta vratiti riječ "izradba", koja je stilski hrvatskija riječ od "izrade". Tako je i s pojmovima obradba/obrada, preradba/prerada, povijest/historija, glazba/muzika...Mir Harven 10:16, 12. siječnja 2006. (CET)

Što je hrvatskije od historiografije? Jedan opis od desetak riječi što pokazuje da nemamo odgovarajuće riječi, pa nam historija ipak treba. Predajemo ju nasljednicima grčkog, koji je tata latinskom i orijentalnih jezika, a nama ne treba. To je nesvjesno slijeđenje uma čobanina Vuka. Nadalje, povijest i historija nisu samo pravi, već i nepravi sinonimi. Kao što je slučaj u njemačkom s die Geschichte gdje nalazimo četiri značenja: priča, povijest, događaj (Ereignis) i afera (Angelegenheit), ali se Geschichtsschreiber debelo razlikuje od ein Historiker. Jednako tako i u francuskom gdje l'histoire znači i povijest i priču i u lokuciji aferu. Dakle, Vaš primjer tipa izrada/izradba ne stoji u istoj ravni kao povijest/historija. Naime u povijest ulazi, osim indiciranja znanosti i usmena predaja, kojom se bavi historiografija, a koja dolazi iz zastarjele hrvatske riječi povjesnica, koja je po meni zaslužila da se vrati u život i tako pomogne u distingviranju višeslojnih značenja para povijest/historija gdje se hitorija neće tretirati kao srpsko kopile kojem je nalijepljeno hrvatsko ,fonemsko, "h", već kao prava, pohrvaćena, ali posve hrvatska riječ. Ta ponosimo se našim latinistima, a latinski izbacijemo misleći da nam on "prlja" hrvatštinu.

---

Strašni komesarski jezik, taj hrvatski. Kako bi bilo da njime govorimo, umjesto da samo udovoljavamo komesarima. U hrvatskome ne postoji obradba, preradba, dretva, poveznica i slicne rijeci. Ne zato što ja to ne želim, nego zato što to većina govornika hrvatskoga jezika očito ne prihvaća kao svoju udomaćenu formu. A ako hrvatska wikipedija ima namjeru uspjeti, onda ne treba rastjeravati svoje autore i čitatelje. Ljudima materinji jezik služi za sporazumijevanje, a ne za pisanje političkih referata. Ako se čovjek govoreći ili pišući osjeća kao na gadnom ispitu, sasvim će sigurno izbjegavati tu aktivnost. Prema tome, za dobro hrvatske wikipedije, obuzdajte taj turbofolk jezički poriv. Gjuro Kladarić 00:59, 17. veljače 2006. (CET)

Rubrika: Na današnji dan

Trebat će se malo češće pratiti emisiju Kalendar na HRT-u! :-)

Damirux 09:56, 3. veljače 2006. (CET)

Možda i neće biti potrebno, s obzirom kako je Conquistador marljivo krenuo na posao. Samo da se ne umori! --Zmaj 10:17, 3. veljače 2006. (CET)