Razgovor:Jastog

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Jastog.
Rad na člancima


U Hrvatskoj enciklopediji lijepo piše, i to prije latinskoga, ovako. Vrlo slično navodi i Hrvatski obiteljski leksikon, a i Opća enciklopedija (prije 1990.), te Proleksisova enciklopedija koja ne navodi naziv rarog. Podatci onda nisu točni u izvorima. -- Bugoslav (razgovor) 01:44, 24. kolovoza 2011. (CEST)

Piši im da to isprave jer rarog je hlap. To zna svatko tko ima imalo veze s morem.--Braco dbk 01:47, 24. kolovoza 2011. (CEST)
Da, nisu točni. Hrvatski jezični portal u ovome slučaju navodi ispravno za raroga -> v. hlap. --Roberta F. 02:02, 24. kolovoza 2011. (CEST)

Hrvatsku enciklopediju treba uzimati s rezervom jer ovo nije prvi puta da griješe.--Braco dbk 02:13, 24. kolovoza 2011. (CEST)


Ne bih se složio kako su izvori pogrješni.

Citiram:
Pojavljuju se i love vremenski ograničeno, love se u ograničenim količinama i ne dolaze na svačiji stol. Drukčije rečeno: rakovi nisu u općoj potrošnji i njihovi nazivi nisu svakidašnje riječi ni obalnog stanovništva. To je sve uzrok da se inventar nazivlja za rakove lako miješao i naziv za jednog raka prenosio kao naziv za drugog raka. Činjenica je ipak da se nepostojanost naziva spomenutih dvaju rakova nije protegla na sve moguće rakove. Nije naime zabilježeno da se nazivima jastog i hlap i njihovim sinonimima označuju druge vrste rakova (npr. rakovica, škamp i sl.) Jezična (…)

Gornji navod je iz rada:

  • Božidar Finka, Prilog utvrđivanju naše ribarske terminologije : o nazivima jastog i hlap. // Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika / uređuju – Stjepan Babić, Božidar Finka i Milan Moguš., god. XX. (1973.), br. 3., str. 79. – 83., ISSN 0021-6925 (citat sa str. 80.).
Upravo se Finka bavio tim temama, uredio je i zbornik Tisuću godina prvoga spomena ribarstva u Hrvata : zbornik radova istoimenoga znanstvenog skupa održanoga u Zagrebu, Zadru–Salima i Splitu od 10. do 18. listopada 1995. godine, Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Odbor za obilježavanje tisuću godina prvoga spomena ribarstva u Hrvata; – Split : Institut za oceanografiju i ribarstvo, 1997., ISBN 953-154-300-3. Zbornik navodim samo kao primjer. Više o cjelokupnome životnom djelu Božidara Finke može se pročitati na stranicama  Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Citiram Županovića:

   JASTROG, JASTOG, RAROG, HLAP, JAKAR, NJAKAR, NJAKARA

– U šibenskom području vlada već spominjana karakteristična nesigurnost u izmjenjivanju (unakrsnog) vrijednosti za Palinurus i Astacus (Homarus). Bez obzira na to ukrštanje jastog je prvotno grčko, rarog je hrvatsko (valjda ptica riba), a hlap je afektirani termin postignut na temelju klapanja, nesrazmjerno velikih kliješta (…)


  • Vojmir Vinja, Jadranska fauna : etimologija i struktura naziva, Knj. 2., Split : Logos ; Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1986., str. 364.

Citiram Vinju:

Jastog (Palinurus vulgaris) i rarog (Homarus vulgaris) tvore jedan od onih parova morskih životinja za koje veoma često i kod samih iskusnih ribara dolazi do brkanja u nazivima. Osim toga, postoje brojne zone na kojima se nazivi za ove rakove upotrebljavaju s obrnutom vrijednošću nego što je ona na ostalim obalnim točkama ili čak u susjednom mjestu. Ispitivani ribari na mnogim punktovima nisu bili potpuno određeni u odgovoru da li neki naziv označava u njihovu mjestu vrstu Palinurus ili Homarus već su u toku razgovora, a najčešće na poticaj drugih, često mijenjali svoju tvrdnju. Kako je osnovni razlikovni sem postojanje (Homarus), odnosno nepostojanje (Palinurus) jakih kliješta, u većini slučajeva su se tako i oslobađali nesigurnosti, upotrebljavajući za dva raka opisnu opoziciju »onaj s klišći(ma)« ~ »onaj bez klišći (kliješta)«. (…)

Vinja počinje na str. 77. poglavljem (dijelom) 37. Jastog ili hlap? : Nazivi za velike i tražene rakove.

Prva konstatacija koja se nameće pri pokušaju sistematiziranja narodnih naziva za razred Rakova (Crustacea) jest njihova nejednoznačnost, tj. izrazita polisemičnost imena (…) No, takvo nesređeno stanje nije karakteristika našeg vremena niti je nešto što je svojstveno samo našoj narodnoj terminologiji.

Još je Pero Budmani naznačio o miješanju tih naziva, tj. kako navodi Županović – ukrštenosti (osobito na području Šibenika). O tome je pisano u Čakavskoj riči i Jeziku te u tadanjem časopisu o onomastici.

U zoomastici opstoje ihtionimi koji su višeznačni. Tako je i rarog upravo takav ihtionim (tu pripadaju i rakovi). Orsat Ligorio u svome radu Holodinamika specifičnih leksičkih sistema : slučaj ihtionima s Levanta navodi:

Wikicitati „Imena jastog i hlap miješaju se i u starijoj književnosti (…)”
(Orsat Ligorio)

Držim ispravnim podatak koji navodi Hrvatska enciklopedija (1999. – 2009.). Lijep pozdrav. -- Bugoslav (razgovor) 22:56, 24. kolovoza 2011. (CEST)