O deklinaciji mjesnih imena Kali i Sali, kao i O deklinaciji i gramatičkom rodu mjesnih imena Grusi i Vrsi pisao je Božidar Finka, podrijetlom iz Sali. O tomu je pisao u Jeziku, te u radu Problem oblikovanja mjesnih imena tipa Kali i Sali, Zbornik radova povodom 70. godišnjice života akademika Jovana Vukotića, ANU BiH, Posebna izdanja XXXIV/6, Sarajevo, 1977. (izašlo 1980.), str. 103. – 107.
Ta su mjesna imena zapravo pluralia tantum (pl t), kao i Križevci. Prethodno navedeno je potvrđeno u tiskopisu autora: Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Zagreb : Školska knjiga, 1994., ISBN953-0-40005-5, str. 258., kao i u knjizi autora Milana Taritaša, Jezična gozba, Veliki Grđevac : OŠ Mate Lovraka, Zagreb : Zavičajni klub „Mato Lovrak”, 2011., ISBN978-953-55745-1-4, str. 156. i 157.
Jedninski oblik je načinjen po sklonidbi stranih riječi, kao u slučajima Capri, Bari. Iako je taj oblik uvršten u HJP (vidi: Izvedeni oblici), treba dati prednost množinskome obliku. U tiskopisu urednika Jure Šonje, Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb : Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb : Školska knjiga, 2000., ISBN953-6036-64-9, str. 1098., daju se množinski oblici u rječničkome članku Sȃli koji glase (u genitivu) Sala, Sali. U tom se rječniku također navodi pl t. Finka navodi DLI Kalima, Salima, Grusima, Vrsima. Mislim kako možemo vjerovati izvorima u ovome slučaju. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav. -- Bugoslav (razgovor) 19:48, 25. srpnja 2011. (CEST)[odgovori]
