Prijeđi na sadržaj

Križevci

Koordinate: 46°01′N 16°32′E / 46.02°N 16.54°E / 46.02; 16.54
Ovo je izdvojeni članak – kolovoz 2017. Kliknite ovdje za više informacija.
Ovo je članak tjedna  – 46. tjedan 2023. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Križevci. Za druga značenja pogledajte Križevci (razdvojba).
Križevci

grb
Država Hrvatska
Županija Koprivničko-križevačka
GradonačelnikMario Rajn (nezavisni)
Naselja60 gradskih naselja
Površina264,2 km2 [1]
Površina središta32 km2
Koordinate46°01′N 16°32′E / 46.02°N 16.54°E / 46.02; 16.54
Stanovništvo (2021.)
Ukupno18 949 [2]
– gustoća72 st./km2
Urbano10 522
– gustoća329 st./km2
Odredišna pošta48260 Križevci [3]
Pozivni broj+385 (0)48
AutooznakaKŽ
Stranicakrizevci.hr

Zemljovid

Križevci na zemljovidu Hrvatske
Križevci
Križevci

Križevci na zemljovidu Hrvatske

Križevci (mađ. Kőrös, njem. Kreuz, lat. Crisium, kaj. Križevec) su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj. Željezničko su i cestovno križište te gospodarsko središte. Stoljećima su bili upravno središte i jedan od najvažnijih gradova Središnje Hrvatske. Ujedno su i sjedište Križevačke biskupije.

Križevci su stari hrvatski grad u Prigorju, koji se prvi puta spominje 1209. godine; mjesto u kojem se stvarala i branila hrvatska državnost, u kojem su izdane mnoge važne isprave i održano 27 hrvatskih sabora, od kojih je najpoznatiji Krvavi sabor križevački.[4] Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima iz 1860. godine, najstarije je poljoprivredno i šumarsko učilište u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Europi te ujedno prva višeškolska ustanova u Hrvatskoj. Sam grad je zaštićeno kulturno područje, s arhitektonski definiranim ulicama i trgovima. Odlikuje se velikim brojem sakralnih objekata od kojih se ističu neogotička grkokatolička katedrala Presvetog Trojstva, konkatedrala Sv. Križa s vrijednim oltarom Francesca Robbe i kapela Majke Božje Koruške, koja pripada među najranije barokne građevine s trolisnim svetištem u Hrvatskoj i prava je riznica vrhunskih umjetničkih dostignuća. Križevci su rodno mjesto sveca Marka Križevčanina i sjedište Grkokatoličke Crkve za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju. Posebnost Križevaca su bogata šumarska i vinogradarska tradicija, očuvane klijeti, križevački štatuti (najstarije i najpoznatije hrvatske vinsko-pajdaške regule), bilikum (posuda od tri spojena vrča) i manifestacija početkom lipnja Križevačko veliko spravišče. U studenome 2018. godine Grad Križevci postali su Grad prijatelj djece.

Gradska naselja

[uredi | uredi kôd]

Križevci se sastoje od 60 naselja, to su: Apatovec, Beketinec, Bojnikovec, Bukovje Križevačko, Carevdar, Cubinec, Čabraji, Dijankovec, Dedina, Doljanec, Donja Brckovčina, Donja Glogovnica, Donji Dubovec, Đurđic, Erdovec, Gornja Brckovčina, Gornja Glogovnica, Gornji Dubovec, Gračina, Ivanec Križevački, Jarčani, Karane, Kloštar Vojakovački, Kostadinovac, Križevci, Kučari, Kunđevec, Lemeš, Lemeš Križevački, Majurec, Male Sesvete, Mali Carevdar, Mali Potočec, Mali Raven, Marinovec, Mičijevac, Novaki Ravenski, Novi Bošnjani, Novi Đurđic, Osijek Vojakovački, Pavlovec Ravenski, Pesek, Pobrđani Vojakovački, Podgajec, Poljana Križevačka, Povelić, Prikraj Križevački, Ruševac, Srednji Dubovec, Stara Ves Ravenska, Stari Bošnjani, Sveta Helena, Sveti Martin, Špiranec, Većeslavec, Velike Sesvete, Veliki Potočec, Veliki Raven, Vojakovac, Vujići Vojakovački i Žibrinovec.

Ime i grb

[uredi | uredi kôd]

Naziv Križevci je u množini jer je današnji grad nastao spajanjem dva grada: Donjega i Gornjeg grada. I danas se tako zovu dvije gradske četvrti Križevaca. Ujedinjenje se dogodilo odlukom carice Marije Terezije 1752. godine. Sadašnji grb je nastao spajanjem grbova Donjeg i Gornjeg grada. Glavna župna crkva bila je crkva Sv. Križa, a glavna crkvena svečanost za blagdan Uzvišenja Sv. Križa. Križevci su prometno križište pa je i to pridonijelo današnjem imenu. Križevačke crkve i kapele raspoređene su na prilazima gradu, tvoreći oko grada križ.[5]

Grb Grada Križevaca je u obliku štita s plavim poljem. Na plavom polju su dvije povijene ruke koje se drže međusobno, desna u srebrnom oklopu, lijeva u zlatnom rukavu, i zajedno drže trostruki srebrni križ između dvije zlatne zvijezde u kutovima. Oklopljena ruka predstavlja vojnu upravu Gornjeg Križevca, a ona u civilnoj odjeći trgovački Donji Križevac.[6]

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]
Križevci iz zraka

Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji, prema popisu stanovništva iz 2001. ima ukupno 11 894 stanovnika. Po popisu stanovništva iz 2011. godine grad Križevci s pripadajućim naseljima ima 21 122 stanovnika, dok u samom gradu živi 11 231 stanovnik. Nalazi se u Prigorju, koje se pobliže naziva Križevačko ili Kalničko prigorje. Zbog blizine Zagreba (57 km), Križevci se razvijaju kao satelitsko gradsko naselje s povoljnim smještajem u blizini regionalnih središta Koprivnice (31 km), Bjelovara (33 km) i Varaždina (48 km). Za nastanak je Križevaca bio važan makroprometni položaj. Još od antike i srednjeg vijeka na križevačkom prostoru se nalazilo križište prometnih pravaca, a kroz Križevce je prolazila poznata cesta kralja Kolomana koja je povezivala panonski i jadranski prostor. Suvremeni raster prometnih veza, nakon izgradnje makadamskih regionalnih putova između Podravine, Kalničkog prigorja i Posavine u 18. st., završen je izgradnjom željezničkih pruga prema Zagrebu i Koprivnici (1870.), te Bjelovaru (1894.).

Pogled na okolicu Križevaca s gore Kalnik.

Grad je danas cestovno križište koje je, osim smještaja na prometnici koja povezuje Koprivnicu s Vrbovcem, ishodište regionalnih cestovnih veza iz smjera Bjelovara, iz Sudovca i doline rijeke Bednje, iz zelinskog prigorja preko Čanjeva te iz Rasinje preko Apatovca. Križevci leže na 140 m nadmorske visine, na južnom ishodištu kalničkog prigorja. Brza cesta Križevci-Gradec otvorena je 2. rujna 2016. godine. To je poddionica brze ceste DC 10 Sv. Helena – Vrbovec – Križevci. Na poddionici Gradec – Križevci izgrađeno je 15 objekata, šest mostova, tri vijadukta, nadvožnjaci, podvožnjak i prolaz za životinje.[7] Radovi na željezničkom projektu Dugo Selo – Križevci započeli su u srpnju 2016. Gradi se drugi kolosijek željezničke pruge između Dugog Sela i Križevaca u projektu vrijednom 1,5 milijarda kuna.[8]

Topografski se nalazi na diluvijalnoj (pleistocenoj) građi, na odcjeditom terenu između zamočvarenih aluvijalnih dolina potoka Vrtlina s istoka te Koruške sa zapada, na povoljnom položaju južnog izlaza kalničkog prigorja prema dolini potoka Glogovnice. Rebrasto raščlanjen reljef je uvjetovao mikrotopografski razvitak grada. U novije vrijeme Križevci prelaze u aluvijalnu holocenu dolinu Glogovnice na jugu kod željezničkog kolodvora. Prigorski reljef s vertikalom horsta Kalnika, geološko-petrografski sastav, povoljna klima i bogatstvo voda bili su elementi gospodarskog i demografskog razvoja Križevaca. Suvremena demografsko-gospodarska kretanja izmijenila su odnose u prostoru i u strukturi stanovništva, a vidljiva je kroz procese deagrarizacije i industrijalizacije, te deruralizacije, odnosno ne samo napuštanja poljoprivredne proizvodnje nego i okolnih sela te pojačanog preseljavanja u grad Križevci koji je u posljednjim desetljećima znatno napučen i industrijaliziran.

Park-šuma Župetnica nalazi se u zapadnome dijelu Križevaca i zaštićena je od 1983. godina na površini od 62,33 hektara. Jedina je zaštićena park-šuma u Koprivničko-križevačkoj županiji. Ratarska šuma prostor je rekreacije i kolijevka atletike u Križevcima s prirodnom atletskom stazom.

Kalnik

[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Kalnik
Stari grad Veliki Kalnik

U blizini Križevaca nalazi se gora Kalnik, jedan od glavnih simbola Križevaca i okolice. Ona je pretežno obrašćena bjelogoričnom šumom, dok njezin središnji dio krase gole stijene i meta su velikom broju planinara, penjača i izletnika. Od Križevaca prema Kalniku vode planinarski putevi. Križevčani tradicionalno proslavljaju Praznik rada na Kalniku. Stari grad Veliki Kalnik je kompleks utvrda nastalih od 12. stoljeća na dalje u blizini sela Kalnika. Prema legendi, kralj Bela IV. sklonio se na Kalniku s pratnjom bježeći pred Mongolima (Tatarima). Lokalno stanovništvo hranilo ih je šljivama pa su dobili naziv "šljivari"; Mongoli su odustali, a kralj im je dodijelio plemićke naslove. Pod Kalnikom su Mongoli doživjeli prvi poraz, tako Ivan Kukuljević Sakcinski piše: "Kod Kalnika primili su Tatari prvi neugodni pozdrav od Hrvata na hrvatskoj zemlji".[9] Mnogo toga od nekadašnje utvrde sačuvano je do danas. Utvrdom je, kad je bila dovršena, dominirala krupna četvrtasta kula, koja je, sudeći po debljini zidova, mogla biti viša od očuvanog dijela. Tome u prilog govore i snažni upornjaci koji na ovoj konfiguraciji sigurno nisu samo ukras. Prozori su u niskim dijelovima kule uski, nešto između prozora i strelnica, malih polukružnih nadvoja, dok u višim katovima, možda namijenjenim stanovanju, postoje otvori velikih prozora.[10] Posebna rijekost na razini Hrvatske su kvadratične kule s izbočenjima. Utvrda ima elemente različitih stilskih razdoblja od romanike, gotike do baroka. Postoje i ostaci kapele sv. Katarine.

Klima

[uredi | uredi kôd]
  • Srednja godišnja temperatura: 10,0 °C
  • Srednja vrijednost temperature zraka najhladnijeg mjeseca (siječanj): –0,3 °C
  • Srednja vrijednost temperature zraka najtoplijeg mjeseca (srpanj): 19,9 °C

U godini prosječno ima 128 kišnih dana i 33 snježna dana.

Klimatološki srednjaci za Križevci
mjesec sij velj ožu tra svi lip srp kol ruj lis stu pro
apsolutni maksimum, °C 16,8 21,7 25,2 29,6 32,7 35,1 37,6 38,5 33,5 27,9 23,9 21,6
srednja dnevna temperatura, °C −0,4 1,7 6,0 10,7 15,3 18,7 20,3 19,5 15,3 10,3 5,3 0,7
apsolutni minimum, °C −25,5 −22,6 −18,7 −5,0 −3,0 0,5 4,0 2,4 −2,0 −7,0 −17,2 −21,0
oborine, mm 42,3 42,2 49,1 57,7 76,3 84,8 76,8 74,5 82,1 69,9 78,2 59,7
Izvor: [11], podaci za razdoblje 1961. – 2005.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]
Križevčanke

Po popisu stanovništva iz 2011. godine grad Križevci s pripadajućim naseljima ima 21.122 stanovnika, dok u samom gradu živi 11.231 stanovnik.

Broj stanovnika po naseljima:[12]

Nacionalni sastav[13]:

  • Hrvati: 20 409 (96,62 %)
  • Srbi: 441 (2,09 %)
  • Ostali: 322 (1,29 %)
Grad Križevci: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
12438
12769
13752
15798
17709
19108
18319
19230
19729
20575
21793
22534
22772
22676
22324
21122
18949
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Križevci. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Križevci: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2144
2615
2933
3358
3581
4897
4698
4264
4933
5591
6642
8356
9900
11236
11541
11231
10522
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. povećano za dio područja naselja Pesek. Do 1981. dio podataka sadržan je u naselju Pesek. U 1910. i 1921. sadrži podatke za naselja Gornja Brckovčina, Karane, Pesek i Podgajec. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

[uredi | uredi kôd]

Križevci su jedan od tri grada u Koprivničko-križevačkoj županiji. Tijela Grada Križevaca jesu: Gradsko vijeće i gradonačelnik. Gradsko vijeće ima 21 vijećnika izabranog u skladu sa zakonom. Gradsko vijeće donosi Statut Grada, Poslovnik o radu, proračun i odluku o izvršenju proračuna, godišnje izvješće o izvršenju proračuna, donosi strateške programe razvoja Grada, odlučuje o davanju koncesija, itd.[14] Grad ima Upravne odjele za gospodarstvo i financije, za društvene djelatnosti i za stambeno-komunalne poslove. Također postoji 30 mjesnih odbora i 3 gradske četvrti.

Trenutni gradonačelnik Križevaca je Mario Rajn (nezavisni) izabran na lokalnim izborima 2017. godine, a zamjenici gradonačelnika su: Mario Martinčević i Danijel Šaško. Prethodni dugogodišnji gradonačelnik u četiri mandata bio je Branko Hrg (HSS pa HDS), a prije njega Roko Bašić (HDZ).

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Ivan Zakmardi, protonotar Kraljevstva
Nikola Zdenčaj, bio je križevački podžupan, hrvatski poslanik na Ugarskom saboru. Imao je imanje u Velikom Ravenu.

Prvi tragovi života u križevačkoj regiji nalaze se u Brezovljanima iz doba kasnog neolitika oko 2.800 godina pr. Kr. Nalazište spada u tip sopotske kulture. Prva naselja sopotske kulture bliže Križevcima nalaze se na području Karana. Lasinjsko naselje nalazi se u Bukovju. Također se na istočnim obroncima Kalnika, u križevačkom kraju, nalaze tragovi vučedolske kulture. Nalazi iz ranobrončanog doba se nalaze u Pavlovcu.[15]

Iz antičkog razdoblja postoje pronalasci novca, najčešće rimskih careva te dio rimske nadgrobne stele. Iz kasnijeg vremena pronađeni su ostatci avarskoga groba.[16]

Godine 1193. u ispravi Bele III. navodi se comes curialis de Cris, odnosno križevački župan. Prema tome, tada je već postojala utvrda iz koje je upravljao kraljev činovnik. Godine 1209. naselje se spominje kao Crisiensis locus. U nizu privilegija što ih je dojelio bela IV., povlastice slobodnog kraljevskog grada je dobio i dio Križevaca, kasnije nazvan Gornji grad.[17]

Ubrzo je Donji grad pretekao Gornji grad po razvitku te je tu 1397. godine održan i Krvavi sabor kojim je Žigmund Luksemburški eliminirao protivnika Stjepana Lackovića. Poticaj daljnjem razvoju Donjega grad dala je Žigmundova povlastica iz 1405. godine gdje se unutar zidina počeo razvijati kao cehovski grad. Iako pravno odvojena, oba su grada činila cjelinu iako su oba dijela imali svoje posebnosti.[18]

Propadanje grada počelo je u tridesetim godinama 16. stoljeća, a posebno nakon neuspjele Kocijanove vojne 1538. godine. Sljedeće je godine Gornji grad spaljen. Nakon Mohačke bitke 1526. ponavljaju se turski napadi te su Turci došli gotovo na 20 kilometara od Križevaca. Godine 1554. gradom je harala kuga, a 1597. u požaru je stradala trećina grada. Grad se pretvara u utvrdu i u drugoj polovici 16. stoljeća grade se gradske zidine.[19]

Godine 1759. križevačka se županija odvojila od zagrebačke. Dana 16. ožujka 1752. godine ujedinjeni su Gornji grad i Donji grad Križevci. Godine 1777. osnovana je Grkokatolička biskupija u Križevcima.[20]

Dragutin Novak, prvi hrvatski pilot radio je u više navrata u Križevcima.
Križevačka djevojačka straža, jedina ženska povijesna postrojba ovakve vrste na svijetu.

U drugoj polovici 18. stoljeća vojska je napustila Križevce i oni ponovno postaju središtem osamostaljene Križevačke županije (1759.), a u gradu Križevcima jačaju društvene djelatnosti poput glazbene škole (1813.), čitaonice (1839.), kazališta itd. Srpnja 1848. godine u Križevcima se je za banova boravka sastavila jedinstvena ženska vojna postrojba, Križevačka djevojačka straža.[21] Magda Logomer Herucina je posljednja suđena vještica u Hrvatskoj, što se dogodilo u 18. stoljeću. Bila je nadahnuće za knjigu "Grička vještica" Marije Jurić Zagorke.

Sredinom 19. stoljeća Križevci su započeli gospodarsku modernizaciju koja se vidi osnivanjem podružnice Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva (1847.).[22] Za vrijeme ilirskoga pokreta i hrvatskoga narodnoga preporoda istakli su se stanovnici Križevaca i okolice: političar Ljudevit Vukotinović, pedagog Ljudevit Modec, književnici Antun Nemčić i Franjo Marković, operni pjevači Albert Štriga i Sidonija Erdődy Rubido.

Križevci 1886. godine prestaju biti središtem županije kada je Križevačka županija spojena s Bjelovarskom županijom. Godine 1860. otvoreno je Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima, prva poljoprivredna škola u južnom dijelu Europe.[23]

Za vrijeme prve Jugoslavije vodeća politička stranka u Križevcima bio je HSS. Nakon što je 1929. uvedena diktatura, politički je život zamro te je u Križevcima donesena Križevačka rezolucija koja je tražila demokratizaciju života u zemlji.[24] Osnivanjem NDH za gradonačelnik imenovan je Đuro Bićanić.[25] Partizanske snage ulaze u grad 7. svibnja 1945. godine.[26]

Za vrijeme Domovinskog rata posebno se ističe zauzimanjem Vojarne i skladišta oružja Široko Brezje. Križevčani su djelovali u 15. mješovitomu protuoklopnom artiljerijskom divizionu, 117. brigadi, 15. mješovitom protuoklopnomu topničkom raketnom divizionu. U Taktičkoj grupi sudjelovalo je oko 2.000 ljudi iz Križevaca i okolice. Za vrijeme rata poginulo je 37 Križevčana.[27]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]
Željeznička postaja Kloštar Vojakovački 1998. godine.
Park u Križevcima

Grad Križevci je drugi po veličini grad u Koprivničko – križevačkoj županiji s bogatom obrtničkom tradicijom i razvijenim poduzetništvom.[28] Gospodarstvo je razvijeno u gradskom središtu u Križevcima gdje posluje većina od 353 poslovna subjekata u 13 grana djelatnosti s oko 4.400 zaposlenih te više od 380 obrta. Broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava je 1.649 na području lokalne samouprave.[29] Udio nezaposlenih u ukupnom stanovništvu iznosi 2,9% po čemu je na 9. mjestu u Hrvatskoj.[30]

Gospodarski subjekti iz područja Grada Križevaca po uspješnosti poslovanja 2009. godine na nacionalnoj razini svrstani su kako slijedi: po broju poduzetnika na 35. mjestu, broju zaposlenih na 24. mjestu, ukupnom prihodu trgovačkih društava na 23. mjestu, neto dobiti na 37. mjestu na državnoj razini od svih 556 jedinica lokalne samouprave.[31]

Križevci su važno željezničko čvorište, prometna poveznica između Podravine i Posavine, ali i prometna poveznica srednje Europe s Jadranom.[32] Kroz grad prolazi međunarodna željeznička pruga M201 Đikeniš (Mađarska)– državna granica – Botovo – Koprivnica – Križevci – Dugo Selo. Pruga je svečano puštena u promet 4. siječnja 1870. godine. Bila je najvišeg statusa (I. reda) i jedina takva pruga u Hrvatskoj.[33] Sagrađena je za samo godinu dana. Gradom prolazi i lokalna pruga L204 Križevci – Bjelovar – Kloštar Podravski. Puštena je u promet 12. rujna 1894. godine.

Križevci su od davnina poznati po vinu i vinskim tradicijama. O tome svjedoče i daleko poznati Križevački štatuti iz 16. stoljeća, vinsko - pajdaške regule prema kojima se odvijaju vinske veselice. "Nema veseloga horvackoga pajdaštva brez kupice vina" glavni je moto Križevačkih štatuta.[34] Nedaleko od Križevaca, smješteno je mnogo vinograda. Vinogradarski položaji okupani suncem posebno su pogodni za uzgoj hrvatskih tradicionalnih kontinentalnih sorti, među kojima se ističe križevačka graševina poznata još iz doba Marije Terezije.[35]

Šumarstvo ima dugu tradiciju u Križevcima i okolici s vrlo kvalitetnim šumama (Buk, Jazmak, Kosturač, Lipovčica, Globočec i dr.) bukve, hrasta lužnjaka i kitnjaka. Djelomično su zaštićene šume na Kalniku i u park šumi Župetnica. Šumarija Križevci je najveća po drvnoj masi u Upravi šuma Koprivnica, koja obuhvaća tri županije. Godišnje se posječe oko 80 000 m3 drvne mase. Šumarija je prva od svih šumarija u Hrvatskoj po količini izrađenoga ogrjevnog drva putem samoizrade pučanstva. Mnogo toga drveta završi u Zagrebu. Okolica Križevaca (Apatovec, Zaistovec i dr.) vodeća je po tradicionalnoj proizvodnji drvenog ugljena u ugljenicama (vuglenice) zidanim pećima u kojima se drveni ugljen dobiva suhom destilacijom.

Razvojni centar i tehnološki park Križevci otvoren je 28. listopada 2016. godine, na području nekadašnje vojarne. Prostire se na ukupno 8,490 metara kvadratnih te se sastoji od četiri zgrade s poslovnim i proizvodnim prostorima za poduzetnike te upravne zgrade s pratećim proizvodima odnosno kongresnom dvoranom, znanstveno-istraživačkim laboratorijem i recepcijom. Namijenjen je malim i srednjim poduzetnicima.[36]

Obrtnički i gospodarski sajam Koprivničko-križevačke županije održava se u Križevcima svake godine u listopadu na uređenom izlagačkom prostoru od 1.700 m2 zatvorenog prostora i 2.500 m2 otvorenog prostora. Program sajma obilježen je organizacijom okruglih stolova, prezentacijama i stručnim skupovima, te turističkim i gastro-izložbama.[37]

Velike tvrtke

[uredi | uredi kôd]
  • "KTC" (Križevački trgovački centar) prvenstveno se bavi trgovinom i ima 28 supermarketa, 3 hipermarketa, te niz specijaliziranih prodavaonica u 25 hrvatskih gradova. Uz prodajne prostore na većini lokacija nalaze se poljoljekarne (ukupno posluju 22 poljoljekarne i jedan vrtni centar). Uz supermarkete i poljoljekarne, kao dodatna ponuda potrošačima, posluje 12 benzinskih postaja, te niz ugostiteljskih prostora, tipa caffe bara ili velikog restorana te niz turističkih objekata u matičnoj županiji i u priobalju.[38]
  • "Radnik" je građevinska tvrtka s bogatom tradicijom od 1947. godine. Tvrtka je na poslovima u građevinarstvu izvodila radove na preko tisuću objekata visoko i niskogradnje u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Bugarskoj, Njemačkoj i Luksemburgu. Ubraja se u najznačajnije hrvatske građevinske tvrtke u Njemačkoj.[39] Posjeduje niz pogona kao što su: ciglane, betonara, kamenolom, pogon oplate i dr. Bavi se proizvodnjom kamenih materijala i betona, izradom oplatnih sustava, ugostiteljstvom, te je opskrbljivač prirodnim plinom.
  • "Hrvatska poljoprivredna agencija" (HPA) ima sjedište u Križevcima. To je ustanova Vlade Republike Hrvatske osnovana 1994. godine u svrhu provedbe djelatnosti na unaprjeđenju stočarskog sektora u Republici Hrvatskoj. HPA utječe na razvoj i unaprjeđenje stočarske i poljoprivredne proizvodnje, te provodi mjere agrarne politike koje donosi Ministarstvo poljoprivrede. U sklopu HPA u Križevcima djeluje i Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka, koji je započeo s radom 2002. godine s ciljem osiguranja jedinstvenog, neovisnog utvrđivanja kvalitete mlijeka za sve isporučitelje i mljekare u RH kao i radi prilagodbe zahtjevima EU i postizanja visoke kvalitete mlijeka.[40]
  • "Poljocentar" se bavi veleprodajom i maloprodajom kompletnog repromaterijala za poljoprivredu i građevinskog materijala. Posluje u 23 maloprodajna centra širom sjeverozapadne Hrvatske. Pruža uslugu poljoprivrednim proizvođačima, prateći aktualnu problematiku u agraru te novosti koje nudi agronomska struka na tržištu.[41]
  • "Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske" (CRSH) je veterinarska ustanova od 1948. godine. Bavi se proizvodnjom sjemena, embrija, oplodnjom in vitro u stočarstvu za umjetno osjemenjivanje.[42]
  • "Lora" je pogon za proizvodnju kvalitetne obuće. Posluje od 1998. godine na području Križevaca i Koprivničko-križevačke županije. Prvenstveno izvozi na njemačko tržište.[43]

Nekadašnje velike tvrtke

[uredi | uredi kôd]
  • "Čelik" je bivša tvornica za proizvodnju i preradu metala, koja je imala više od 600 zaposlenih i među prvim je tvrtkama u Hrvatskoj koje su otišle u stečaj 1994. godine. Stečajni postupak trajao je godinama.[44]
  • "Križevčanka" je bila tvornica za proizvodnju mesnih prerađevina i proizvoda u konzervama. Početak kraja mesne industrije “Križevčanka” započeo je 1998. godine. Krajem devedesetih “Križevčanka” je zapošljavala gotovo 300 djelatnika, kasnije se održavala sa stotinjak radnika i nestala je nakon dugačke tradicije od 1920. godine.[44]
  • "Mlinar" je tvrtka iz pekarske industrije, koja je nastala u Križevcima 1903. godine.[45] "Agrokor" ga je kupio 2008. godine i prodao sljedeće godine "Pekari Kruna", slavonskoga poduzetnika Mate Škoje.[46] Sjedište tvrtke je preseljeno u Zagreb, a od 2013. godine u Križevcima više ne djeluje ništa, kada je ugašen i lokalni pogon tvrtke. Na mjestu zgrada, pogona i skladišta "Mlinara" u središtu Križevaca izgrađen je supermarket "Konzuma".[47]

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]
Sveti Marko Križevčanin rođen je 1589. u Križevcima. Naslikao križevački slikar Zoran Homen.
Antun Nemčić, autor putopisne proze "Putositnice".
Vladimir Kranjčević, dirigent.
Glavni članak za ovu kategoriju je Kategorija:Životopisi, Križevci.

Spomenici, sakralni objekti i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Križevačka grkokatolička katedrala

Posebnost grada Križevaca i bitno svojstvo koje naglašava urbani karakter raštrkanog naselja staroga gotovo tisuću godina, su lijepo oblikovane i arhitektonski definirane ulice i trgovi. Najljepša urbanistička cjelina dva su prostrana trga koji se dodiruju i prostorno povezuju, Trg Antuna Nemčića i Trg Josipa Jurja Strossmayera.[48] Sam grad je, zaštićeno kulturno područje i pripada među najpotpunije spomenike kao cjelina.[49]

Crkva sv. Ane u središtu Križevaca

U srednjem vijeku u Križevcima postojao je augustinski samostan i crkva Sv. Križa uz koju se 1643. godine podiže zvonik, a unutrašnjost je barokizirana u 18. stoljeću. U njoj je nekoliko baroknih slika i mramorni oltar (Francesco Robba, 1756. godine) Nekada je taj oltar bio u zagrebačkoj katedrali, ali je nakon njene obnove odudarao od ostatka inventara pa je zalaganjem Križevčana na kolima volovima žurno prebačen u Križevce. Oltar je remek-djelo kiparstva kasnog baroka i izuzetno vrijedan spomenik crkvene umjetnosti. Danas je crkva Sv. Križa konkatedrala (najvažnija crkva u biskupiji nakon katedrale) Bjelovarsko-križevačke biskupije.

Rimokatolička konkatedrala Svetog Križa

U 17. st. grade se franjevački samostan i pavlinski samostan i crkva sv. Ane (1689.), dugo godina okosnice obrazovanja i umjetnosti grada. Pavlinski samostan je posljednji osnovani samostan toga reda u Hrvatskoj i jedini njihov samostan, koji se nalazi u središtu grada, a ne izvan grada, kao kod ostalih pavlinskih samostana.

Krajem 18. stoljeća dolazi do pojačane građevinske djelatnosti, izgrađene su prve veće zgrade svjetovnog karaktera, a pristupa se uređenju javnih površina. Izlazak grada izvan srednjovjekovnih okvira najbolje potvrđuje izgradnja kapele Majke Božje Koruške (1712. – 1725.) zapadno od utvrde. Pripada među najranije barokne građevine s trolisnim svetištem u Hrvatskoj i prava je riznica vrhunskih umjetničkih dostignuća. Iza visokog glavnog oltara nalaze se prozori vidljivi izvana, ali ne i iznutra. Takvo rješenje u skladu je s baroknom teatralnošću – za vrijeme jutarnje mise sunčeve zrake prolaze kroz skrivene prozore i osvjetljavaju skulpturu Boga Oca, stvarajući tako dojam božanske svjetlosti. Trolisno svetište s visokom, svijetlom kupolom idealna je scenografija za slavljenje čudotvornog Marijinog kipa, a sadržaj freski u snažnoj je ikonografskoj interakciji prema kipu.[48]

Proštenjarska crkva Majke Božje Koruške u Križevcima

Godine 1786. preseljeno je sjedište župe iz crkve Sv. Križa koja je bila izvan zidina u napuštenu pavlinsku crkvu unutar utvrde. Osamostaljivanje Križevačke županije je zahtijevalo županijsku zgradu za potrebu koje je 1768. kupljena palača obitelji Gladki, nadograđivana 1779. i 1780. Uz nju se ističu palače obitelji Karas (1796.) i rodna kuća Franje Markovića (1798.)

Nekadašnji franjevački samostan, preuređen je u biskupsku palaču (F. Arnold, 1843. – 1845.) Bivša franjevačka crkva, koja je postala grkokatoličkom katedralom, restaurirana je 1894. – 1897. u neogotičkom stilu prema projektima (Hermana Bolléa) i jedan je od najvažnijih Gesamtkunstwerka historicizma u Hrvatskoj. Ikone na ikonostasu i slike na zidovima djelo su Celestina Medovića, Bele Čikoša Sesije, Ivana Tišova i Ferde Kovačevića, a oltar u svetištu rad je S. Pardona.

Od 1988. godine u prostoru dvorišta Grkokatoličke Katedrale djeluje i katolička zajednica Pokret Fokolara koji su na poziv tadašnjeg grkokatoličkog vladike Slavomira Miklovša osnovali mali gradić Mariapoli Faro. Unutar gradića nalazi se nekoliko prostora za kreativne djelatnosti kao i dvorana u kojoj se često održavaju skupovi same zajednice. Zajednicu je podržala te 1998. godine i posjetila predsjednica Pokreta Chiara Lubich.

Popis spomenika, sakralnih objekata i znamenitosti u Križevcima i neposrednoj okolici:

Prirodne znamenitosti:

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje u Križevcima ima dugu povijest i tradiciju te važnost na nacionalnoj razini. Dana 19. studenoga 1860. započelo je s radom Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište, najstarije poljoprivredno i šumarsko učilište u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi te ujedno prva višeškolska ustanova u Hrvatskoj. U ovom su Učilištu osnovane prve stručne postaje i znanstveni zavodi iz područja poljoprivrede, napisani su i objavljeni prvi udžbenici na hrvatskom jeziku, pokrenut je prvi znanstveni časopis iz područja poljoprivrede pa se ono s pravom smatra kolijevkom poljoprivrednog obrazovanja, struke i znanosti u Hrvatskoj.[50] Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu nastao je preseljenjem u Zagreb šumarskoga odjela Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima. Danas se "Visoko gospodarsko učilište u Križevcima" nalazi se među 11 visokih učilišta u Republici Hrvatskoj, od njih 120, koja zadovoljavaju europske standarde i smjernice za sustav osiguravanja kvalitete. Certifikate je dodijelila Agencija za znanost i visoko obrazovanje, kao potvrdu da su zadovoljili kriterije i postigli za studente učinkovit, razvijen i funkcionalan sustav obrazovanja.[51]

U Križevcima je 1844. godine rođen Ljudevit Modec, veliki učitelj i pedagog koji se svojim radom i naprednim idejama isticao medu hrvatskim učiteljima druge polovice 19. stoljeća. Bio je jedan od osnivača Učiteljske zadruge (1865. godine) i Hrvatskog pedagoško-književnog zbora (1871. godine). Od 1873. do 1895., 22 godine bio je urednik prvoga hrvatskoga pedagoškoga časopisa "Napredak", koji izlazi i danas te je napisao više udžbenika i mnogo članaka pedagoškog, metodičkog i literarnog sadržaja.[52]

  • Osnovna škola Ljudevita Modeca Križevci
  • Osnovna škola Vladimira Nazora Križevci
  • Srednja gospodarska škola Križevci
  • Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci
  • Srednja škola Ivan Seljanec Križevci
  • Visoko gospodarsko učilište Križevci
  • Pučko otvoreno učilište Križevci
  • Glazbena škola Alberta Štrige Križevci

Kultura

[uredi | uredi kôd]
Grofica Sidonija Erdődy Rubido prva je hrvatska koncertna pjevačica i prva hrvatska operna primadona, živjela u dvorcu Gornja Rijeka kod Križevaca.
Poštanska marka s prikazom slike Marijana Detonija Pijana kočija.

Križevci su grad bogate kulturne baštine, u kojem su rođeni i djelovali brojni umjetnici kao što su: slikari Marijan Detoni, Marijan Kolesar, Jelka Struppi i u novije vrijeme Zoran Homen, književnici Franjo Marković, Antun Nemčić, Zvonimir Balog, Milan Grlović, Karlo Häusler, Zvonimir Pužar i Ivan Lepušić, glumci Nina Vavra, Drago Bahun, Nikola Novosel i Vanessa Radman, operni pjevači Sidonija Erdödy Rubido i Albert Štriga, skladatelji klasične glazbe Dubravko Detoni i Alfred Švarc, dirigent Vladimir Kranjčević i dr.

Podrobniji članak o temi: Križevački štatuti

Posebnost Križevaca su Križevački štatuti, najstarije i najpoznatije hrvatske vinsko-pajdaške regule.[53] To su najstarija hrvatska pisana pravila lijepog ponašanja za stolom, koja se spominju još od 18. stoljeća. Križevački štatuti zagovaraju ponajprije veselje i radost u dobrom društvu gdje se šire prijateljstva i dobri međuljudski odnosi, ali izričito upozoravaju da se konzumiranje vina i žestokih pića čini s razumom, jer sve što se radi preko mjere nije dobro ni za pojedinca, a ni društvo.[54] Nastala su kao odgovor na veselice, koje su završavale s negativnim posljedicama. Za Križevačke štatute vezan je bilikum (od njem. willkommen: dobro došao),[55] posuda iz koje se vino pije, obično tri spojena vrča. Danas je simbol Križevaca i suvenir.

»Uživaj vino, al' pameću većom, umjerenost sama rađa ti srećom!«
(Iz Križevačkih štatuta)
Podrobniji članak o temi: Križevačko veliko spravišče

Križevačko veliko spravišče je kulturno-povijesno-turistička manifestacija i tradicionalna pučka svečanost koja se održava u Križevcima od 1968. godine prvog vikenda u mjesecu lipnju. Manifestacija se temelji na Križevačkim štatutima i legendi iz 14. stoljeća o pomirbi kalničkih šljivara i križevačkih purgera.[56] Promovira se tradicija, stari obrti i zanati, promiče razvoj turizma, očuvanja starih običaja, folklora, glazbe, domaćih jela i vina i sl.

Kulturne manifestacije i institucije

[uredi | uredi kôd]

Vjerski život

[uredi | uredi kôd]
Stjepan Kranjčić, križevački župnik od 1952. do 1968., umro na glasu svetosti. Naslikao križevački slikar Zoran Homen.

U Križevcima se 1589. godine rodio sveti Marko Križevčanin. Punim imenom zvao se Marko Stjepan Krizin. Djelovao je kratko u matičnoj biskupiji oko 1615. godine nakon završetka studija, a umro je mučeničkom smrću u Košicama u Slovačkoj 1619. godine. Spomendan sv. Marka Križevčanina je 7. rujna, koji se svečano obilježava u Križevcima. Posvećena mu je kapela sv. Marka Križevčanina, po njemu se zove rimokatolička župa, a u planu je i izrada Svetišta posvećenoga njemu. Zaštitnik je Bjelovarsko-križevačke biskupije, kojoj pripadaju Križevci. Križevačka konkatedrala Sv. Križa je druga najvažnija crkva Bjelovarsko-križevačke biskupije nakon bjelovarske katedrale. Jedna je od najstarijih crkava kontinentalne Hrvatske i najstarija crkva u Križevcima.[60] U Križevcima se nalazi niz drugih crkvi i kapelica.

Svetim životom istakao se križevački župnik Stjepan Kranjčić od 1952. do 1968. godine. Bio je poznat po nevjerojatnoj pastoralnoj revnosti, karitativnosti, darežljivosti, gostoljubivosti, duhovnosti, skromnosti, poniznosti i asketskom načinu života. Njemu u čast zove se hrvatska književna manifestacija Susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva Stjepan Kranjčić, koja se održava u Križevcima.

Dani hrvatskih svetaca i blaženika obilježavaju se u Križevcima u spomen na svetog Marka Križevčanina i druge hrvatske svece i blaženike. Programom i misnim slavljem tematiziraju se život i rad hrvatskih duhovnih velikana. Kulturni dio programa sastoji se od likovnih izložbi, projekcija dokumentarnih filmova, okruglih stolova, radionica za djecu na temu hrvatskih svetaca i blaženika te predstavljanja knjiga.

U Sredni kraj Križevaca rodio se početkom 15. stoljeća Ivan Vitez od Sredne, jedan od najpoznatijih hrvatskih humanista, ostrogonski nadbiskup i ugarski primas, diplomat, latinist, matematičar, astrolog i astronom.

U Križevcima je u gimnaziju išao Stanislav Hočevar, beogradski nadbiskup od 2001. godine.

U Ruševcu kraj Križevaca rodio se Mijo Škvorc, pomoćni biskup zagrebački od 1970. do 1989. godine, teolog, filozof, pjesnik. Bio je na glasu kao vrsni propovjednik. Dobio je počasni doktorat zagrebačkoga sveučilišta 1970. godine.

U Donjari kraj Križevaca rodila se Geralda (Ana) Jakob 1906. godine. Jedna je od sedam sestara milosrdnica, koje su ubijene 1945. godine od partizana. Otvoren je postupak beatifikacije i proglašenja mučeništva 2018. godine.

Grkokatolička katedrala Sv. Trojstva

Križevci su sjedište Grkokatoličke Crkve u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Ova biskupija (episkopija) pripada Zagrebačkoj metropoliji, pa je križevački biskup (vladika) sufragan zagrebačkog nadbiskupa i metropolita. Križevačka grkokatolička katedrala je katedralna crkva svih grkokatolika Hrvatske i svoj je današnji neogotički izgled dobila temeljitom historicističkom restauracijom izvedenom 1894. – 1897. prema projektima Hermana Bolléa. Tada je u nju postavljen reprezentativni ikonostas s ikonama djelima uglednih hrvatskih slikara s kraja 19. stoljeća: Celestina Medovića, Ivana Tišova, Bele Čikoša Sessije i Ferde Kovačevića. Grkokatolički biskup Julije Drohobeczky rođen u Ukrajini, bio je veliki umjetnički mecena, zaslužan za raskošnu obnovu križevačke katedrale, koja je trajala od 1895. do 1897. godine. Mnogo je radio i na unaprjeđenju stočarstva i poljodjelstva u okolici Križevaca i na biskupijskom imanju, zbog čega je upao u dug, što su političari i crkveni neistomišljenici jedva dočekali da ga maknu s mjesta biskupa. Zaslužan je za dolazak redovnica bazilijanki u Hrvatsku; prve redovnice bile su Hrvatice koje su išle u Ukrajinu u novicijat, a poslije se vratile u Križevce gdje su nastavile djelovati. Danas se po njemu zove ulica u središtu Križevaca.

U Križevcima i posebno u okolici grada (Vojakovac, Lepavina) postoji pravoslavna kršćanska zajednica. Veće doseljavanje pravoslavnog stanovništva počinje u 16. st, s provalama Turaka. Srbi su se doseljavali kao vojnici graničari. Postoji pravoslavna crkva sv. Save u Križevcima iz 1904. godine te crkva u Vojakovcu.

Križevačka sinagoga je bivša sinagoga židovske zajednice u Križevcima, a koja danas služi kao turistički ured. Salamon Lipmann bio je prvi Židov koji se doselio u Križevce oko 1780. godine, a 1844. godine Adam Breyer osnovao je "Židovsku općinu Križevci". U svojoj kući organizirao je prvi molitveni prostor za članove židovske zajednice u Križevcima i okolici. Godine 1941., tijekom Drugoga svjetskog rata, sinagoga je opljačkana i devastirana. Dvije tore koje je spasila Židovka Adele Weisz i njezini prijatelji koji nisu bili Židovi danas su izložene u Beogradskom muzeju.

Šport

[uredi | uredi kôd]
Košarkaš Marko Tomas

Iz Križevaca su 4 olimpijska natjecatelja: atletičari Branko Zorko, Nino Habun, te košarkaši Marko Tomas i Mihael Antolić.[61] Branko Zorko je nastupio na čak 5 Olimpijskih igara zaredom od Seoula 1988. do Atene 2004. Nino Habun je nastupio na Olimpijskim igrama u Sydneyu 2000. u hrvatskoj štafeti 4*400 metara.[62] Marko Tomas (visok 2,01 m) započeo je košarkašku karijeru u KK "Radnik" Križevci, a kasnije je zaigrao za brojne hrvatske, španjolske i turske klubove.

  • Taekwondo klub "Radnik" Križevci
  • Karate klub "KTC" Križevci
  • NK Križevci
  • Atletski klub "Križevci"
  • Ženski rukometni klub "Radnik" Križevci
  • Rukometni klub "KTC" Križevci
  • Akademski konjički klub Križevci
  • Automoto klub Križevci
  • Teniski klub "Radnik" Križevci
  • KK Radnik Križevci
  • Ženski odbojkaški klub "Križevci"
  • Kuglački klub "Elektra"
  • Boćarski klub "Bulin-Pan" Križevci

Gradska moto utrka Nagrada Križevaca održava se od 1979. Malonogometni turnir 'Križevci' održava se od 1999. Međunarodni otvoreni kup Hrvatske u obaranju ruku koji je 2010. započeo u Zagrebu, sada se tradicionalno održava u Križevcima.[63]

Gradovi i općine pobratimi

[uredi | uredi kôd]
  1. Pag
  2. Novska
  3. Čitluk
  4. Reana del Rojale
  5. Slovenske Konjice [nedostaje izvor]
  6. Kočani

Vidi i:

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. ↑ Žarko Domljan, Umjetnička topografija Križevaca - problem metodologije istraživanja, Radovi IPU, str. 44., preuzeto 19. lipnja 2017.
  5. ↑ Grad Križevci - Povijest Križevaca, krizevci.hr, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 24. svibnja 2014.), preuzeto 23. lipnja 2017.
  6. ↑ Koprivničko-križevačka županija - gradovi: Križevci, zeljko-heimer-fame.from.hr, preuzeto 23. lipnja 2017.
  7. ↑ Brza cesta prema Križevcima otvorena je za promet uz obećanja za nastavak gradnje prema Koprivnici i Bjelovaru, epodravina.hr, objavio Admir Sinani, 2. rujna 2016., preuzeto 16. lipnja 2017.
  8. ↑ Kreće gradnja drugog kolosijeka pruge između Križevaca i Dugog Sela, putovanje će trajati samo 18 minuta, epodravina.hr, objavio Sanjin Bojić, 28. veljače 2017., preuzeto 16. lipnja 2017.
  9. ↑ Stari grad Veliki Kalnik, pdkalnik.hr, preuzeto 23. lipnja 2017.
  10. ↑ Križevci.eu - lokacije / veliki i mali kalnik  Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. studenoga 2017. (Wayback Machine), preuzeto 23. lipnja 2017.
  11. ↑ klima.hr
  12. ↑ Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, 1. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, dzs.hr
  13. ↑ Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, 2. Stanovništvo prema narodnosti po gradovima i općinama, dzs.hr
  14. ↑ Gradsko Vijeće  Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. srpnja 2017. (Wayback Machine), uprava.krizevci.hr, preuzeto 13. lipnja 2017.
  15. ↑ Peklić 2016, str. 219–220.
  16. ↑ Peklić 2016, str. 220.
  17. ↑ Peklić 2016, str. 221.
  18. ↑ Peklić 2016, str. 221–222.
  19. ↑ Peklić 2016, str. 223.
  20. ↑ Peklić 2016, str. 224.
  21. ↑ Djevojačka straža, Grad Križevci, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 29. siječnja 2015.), pristupljeno 24. srpnja 2017.
  22. ↑ Peklić 2016, str. 226.
  23. ↑ Peklić 2016, str. 227.
  24. ↑ Peklić 2016, str. 229.
  25. ↑ Peklić 2017, str. 209.
  26. ↑ Peklić 2016, str. 230.
  27. ↑ Peklić 2016, str. 231.
  28. ↑ Lokacija  Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. prosinca 2016. (Wayback Machine), rctp.hr, preuzeto 14. lipnja 2017.
  29. ↑ Projekt: studija razvoja turizma križevačko-kalničke regije  Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. veljače 2021. (Wayback Machine), uprava.krizevci.hr, preuzeto 14. lipnja 2017.
  30. ↑ Kristina Turčin, Velika analiza. Po čak 40 kriterija: Ovo su hrvatski gradovi u kojima se najbolje živi. U top 10 samo jedan grad s juga, a Zagreb nije na prvom mjestu!, jutarnji.hr, 06. svibnja 2017., preuzeto 14. lipnja 2017.
  31. ↑ Gospodarstvo Koprivničko-križevačke županije u 2009. godini, kckzz.hr, preuzeto 14. lipnja 2017.
  32. ↑ M. Dugina, T. Bogdanović, P. Feletar: Analiza putničkih (željezničkih i cestovnih) prometnih tokova na relaciji Križevci – Zagreb i Zagreb – Križevci. Cris, god. XIV., br. 1/2012., str. 374–381.
  33. ↑ Helena Bunjevac, 150 godina željeznice u Zagrebu, Hrvatski željeznički muzej, Zagreb, 2012., str. 13.
  34. ↑ Lista, badel1862.hr, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 28. rujna 2016.), preuzeto 23. lipnja 2017.
  35. ↑ Vinarija Križevci[neaktivna poveznica], badel-vina.hr, preuzeto 23. lipnja 2017.
  36. ↑ Otvoren Razvojni centar i tehnološki park Križevci, kckzz.hr, 28. listopada 2016., preuzeto 14. lipnja 2017.
  37. ↑ Obrtnička Komora Koprivničko-križevačke županije. www.obrtnicka-komora-koprivnica.hr. Pristupljeno 30. listopada 2023.
  38. ↑ Trgovine - KTC tvrtka, ktc.hr, preuzeto 14. lipnja 2017.
  39. ↑ Povijest "Radnik" Križevci  Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. svibnja 2017. (Wayback Machine), radnik.hr, preuzeto 14. lipnja 2017.
  40. ↑ Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka (SLKM)  Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. lipnja 2017. (Wayback Machine), hpa.hr, Preuzeto 16. lipnja 2017.
  41. ↑ O nama  Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. siječnja 2017. (Wayback Machine), Autor KJ, poljocentar.hr, 21. siječnja 2012, preuzeto 14. lipnja 2017.
  42. ↑ Tvrtka CRSH d.o.o.  Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. lipnja 2017. (Wayback Machine), crsh.hr, preuzeto 16. lipnja 2017.
  43. ↑ LORA d.o.o., moja-djelatnost.hr, preuzeto 16. lipnja 2017.
  44. ↑ a b Nekadašnji križevački ponos "Čelik" i "Križevčanka" prigorski.hr, 19. srpnja 2015., preuzeto 14. lipnja 2017.
  45. ↑ Povijest  Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. studenoga 2013. (Wayback Machine), mlinar.hr, preuzeto 14. lipnja 2017.
  46. ↑ Zvonimir Markač, Sergej Novosel Vučković, Hrg u Križevcima ne želi najvećeg privatnoga poduzetnika u zemlji, www.vecernji.hr, 19. ožujka 2013., preuzeto 14. lipnja 2017.
  47. ↑ Drago Dužanec, Todorićevo carstvo: Kako je ‘gazda’ rušio Križevce, krizevci.info, 1. svibnja 2017., preuzeto 15. lipnja 2017.
  48. ↑ a b Križevci - Vjekovi slobodnoga kraljevskog grada - Grad i spomenici, knjiga-znanja-veda.hr, preuzeto 20. lipnja 2017.
  49. ↑ krizevci.eu, preuzeto 23. lipnja 2017.
  50. ↑ VGUK > O nama > Iz povijesti Učilišta  Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. lipnja 2017. (Wayback Machine), vguk.hr, preuzeto 21. lipnja 2017.
  51. ↑ Visoko gospodarsko učilište u Križevcima među 11 najboljih visokih učilišta[neaktivna poveznica], krizevci.hr, Preuzeto 21. lipnja 2017.
  52. ↑ Ljudevit Modec, krizevci.net, preuzeto 21. lipnja 2017.
  53. ↑ KAJ - časopis za književnost, umjetnost, kulturu, svl. 43 (215) br. 5-6 prosinac 2010. Tanja Baran: Križevački štatuti u kontekstu hrvatske usmene drame
  54. ↑ Križevački štatuti, tz-krizevci.hr, preuzeto 21. lipnja 2017.
  55. ↑ bilikum. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 21. lipnja 2017.
  56. ↑ Žulj, Nikola: Križevci i Kalničko prigorje, umjetnost, arhitektura, krajolici, Veda Križevci 2006.
  57. ↑ U petak festival Zlatne note Križevci 2014.[neaktivna poveznica], Grad Križevci
  58. ↑ Predstavljen časopis Civitas Crisiensis i monografija Život i djelo Franje Markovića  Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. ožujka 2016. (Wayback Machine), Grad Križevci
  59. ↑ [1]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. travnja 2020. (Wayback Machine); [2]
  60. ↑ Žulj, Nikola: Križevci i Kalničko prigorje, umjetnost, arhitektura, krajolici, Veda, Križevci, 2006.
  61. ↑ Križevački gradonačelnik otvoreno o razlozima kandidature, odnosima s kolegama, atletskoj stazi, projektima, ali i optužbama oporbe, epodravina.hr, objavio Admir Sinani, 20. travnja 2017., preuzeto 22. lipnja 2017.
  62. ↑ Maurizio Novosel, Uoči Olimpijskih igara u Londonu: Križevčani su imali tri olimpijca, krizevci.info, 24 srpnja 2012., preuzeto 22. lipnja 2017.
  63. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. studenoga 2020. Pristupljeno 22. studenoga 2020.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Križevci
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Križevci&oldid=7203107"