Razgovor:Lapčani

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Lapčani.
Rad na člancima
Pismohrane:


Nestandardizirani dodatak[uredi kôd]

Poslije navođenja izvora dodan je cijeli tekst koji nije uvršten u glavno tkivo članka, već je jednostavno pridodan na kraju. Stavio sam ga ovdje, jer ne znam što s time.

Viniha Lapčaninin nije bio iz Lapca u Lučkoj županiji nego iz Gradca(južno od Makrske a prije Ploča) koji se nekada nazivao i LAPČAN.Prema Konstantinu Porfirogenetu grad Lapčan (Labinac), Slavineca (Labineca) se nalazio na području Gradca. https://hr.wikipedia.org/wiki/Gradac?veaction=edit&section=6

Dakle,naziv Lapčani ne potječe od Lapca u Lučkoj županiji nego prema mjestu Lapčan odnosno Gradac koje se nalazi iza Makarske a prije Ploča.

Nalazi iz prapovijesti govore da je u to vrijeme područje današnje općine Gradac bilo naseljeno, čega su svjedok kamene gromade iz brončanog i starijeg željeznog doba. U starom vijeku ovdje je bio rimski Civitas Biston. Prema Konstantinu Porfirogenetu grad Lapčan (Labinac), Slavineca (Labineca) se nalazio na području Gradca. Prvo spominjanje imena Gradac vezano je uz 1649. godinu. Ime Gradca u svezi je s utvrdi na uzvisini iznad današnje crkve sv. Mihovila. Vjerojatno datira iz vremena Kandijskog rata. Prvi poznati povijesni prikaz gradačke utvrde je crtež mletačkoga vojnog inženjera i kartografa Giuseppea Santinia, na kojem je prikazana bitka kod Gradca između mletačkih i osmanskih snaga 1666. godine, na kojoj kulu proždire oganj. Sjedište Fragostinove nahije bilo je u danas napuštenom zaselku Čistoj iznad Gradca. U Čistoj su ostatci stare kule iz 16. stoljeća, a oko nje ostatci niza napuštenih kuća, građene svojstvenim graditeljstvom ovoga kraja. Na brdu Plani je kapela sv. Paškvala koja je jedna od najstarijih postojećih građevina na području Gradca. Stara gradačka župna crkva je crkva sv. Ante uz koju je mjesno groblje. Nova župna crkva je iz 1852. i u samom je gradcu, a podignuta je na predjelu Gradina, kasnoantičkom lokalitetu.

U pripisu Salonitanskoj povijesti (Historia Salonitana) Tome Arhiđakona, nastalom u XIV. st., spominje se župan Martin od roda Karinjana i Lapčana kao jedan od hrvatskih predstavnika koji su sklopili sporazum s kraljem Kolomanom. Pretpostavlja se da su bili u tješnjoj vezi i s Kačićima, jer se 1355. u Podnadinu spominje Lapčić de genere Cachichorum.

Iz toga slijedi da su Lapčani bili ogranak porodice Kačić čiji je poznati član Vrsajko Kačić imao sina Baran Kačić čiji su se sinovi Vukašin,Vukić,Andrijaš i Baran ml. naselili na području Makarske rivijere te na područje Neretve.

Zanimljivo je svakako njihovo gusarenje kako na području Omiša odakle Kačići potječu koje su prenijeli na području Gradca a koje također vrlo podsjećaju i na Neretvane...

Ovaj bio dio trebalo valorizirat pa posve ili djelomično uklopit u članak ili odbacit ukoliko je tekst suvišan. Walter9 (razgovor) 01:19, 13. siječnja 2021. (CET)[odgovori]