Razgovor:Linux

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Linux.
Rad na člancima

pingvinizacija članka[uredi]

Ovaj članak sadrži par pingvinizama i blago rečeno netočnih tvrdnji:

Linux se pokazao kvalitetno rješenje za sve vrste servera, te je iz tog tržišta brzo izgurao windows NT i ostale UNIX-e.

Velika prednost linuxa nad windowsima je brzina i sigurnost.

Što se sigurnosti tiče, dovoljno je reći da virusi, spyware i adware na linuxu praktički ne postoje, a osim toga osnovni dizajn linuxa je napravljen tako da otežava ozbiljne upade u sistem.

Preporučam budućim suradnicima na članku da pripaze malo na objektivnost prije nego što aktiviraju režim za pljuvanje MS-ovog sw-a. Mogao bih i ja lako dopisati npr. da je linuxu trebalo 15 godina da dobije O(1) scheduler, preemptive kernel, da još uvijek nema stabilan API/ABI....a da sve to NT-bazirani Windowsi imaju odvajkada. --Ivan Štambuk 19:58, 26. ožujak 2007. (CEST)


Ivane, osim prve rečenice, koja nije točna? No, da ne pretvorimo ovo u flejm... Clanke Linux i GNU/Linux treba spojiti i to tako da se GNU/Linux referencira na Linux. GNU je jedan operativni sustav (jos ne u potpunosti funkcionalan), a Linux drugi (koji u sebi ima neke GNU alate). To sto ima neke GNU alate ne znaci da je GNU, kao sto nije niti Mozilla/Linux jer ima Mozilla alate ili Apache/Linux jer ima Apache httpd.

Karamatiću, svo troje ne samo da su netočni nego su paušalo iskazani FUD-ovi, čisti egzemplari prvorazrednog pingvinizma. Na wikipediji je jedino relevantna referenca (koju dakako ti nemaš već samo navodiš "općepoznate istine"), ne wishful thinking RMS-ovih apologeta. Briše se po kratkom postupku. --Ivan Štambuk 14:11, 9. lipanj 2007. (CEST)

ODGOVOR autora izbrisanog teksta (fukodlak):

1. tu sam se krivo izrazio. iz ove rečenice stvarno se može pomisliti da UNIXa i Windowsa više nema na serverima. Htio sam reći da je linux brzo ušao na tržište servera uzevši dio tržišta windowsima i ostalim UNIXima.

2. 3. ja stvarno ne znam gdje ti vidiš pingvinizme i "blago rečeno netočne tvrdnje". Ajde mi molim te nemoj tvrdit da ima virusa, spyware i adware za linux, kao i da je linux sigurnosno dizajniran loše. Ili oćeš reći da linux nije brži i stabilniji od windowsa?? Kad smo već kod "blago rečeno netočnih tvrdnji", pogledaj ovu svoju o stabilnom ABI/API u NT baziranim windowsima...tko je tu pristan i zagovara? Meni to ovako izgleda (ali ozbiljno) kao da te microsoft unajmio da skrivaš činejnice. Također, ne znam kako si me svrstao u RMS-ove apologete, kad se (vidi dole) uporno borim protiv smiješnog GNU/Linux naziva.

Zagovaranje Linuxa[uredi]

Ovo pišem zbog neregistriranog suradnika koji je već nekoliko puta rečenicu

Wikicitati „Jedna je od prednosti Linux mogućnost prilagodbe manje zahtijevnih programskih paketa za rad na starijim računalima, napose ako se koristi neko manje zahtjevno grafičko sučelje (npr. xfce ili fluxbox).”

zamjenio rečenicom

Wikicitati „Linux ima mnoge prednosti na windwsima, a od glavnih treba naglasiti brzinu, stabilnost i sigurnost.”

Dvije stvari želim poručiti tom suradniku.

Kao prvo, Wikipedija nije mjesto za zagovaranje bilo čega, pa ni Linuxa.

Kad drugo, za zagovornike Linuxa postoje dobre upute. Njihov prvi dio, Linux Advocacy Guidelines, se bavi upravo zagovaranjem Linuxa, te je nevažan za Wikipediju (kao što sam rekao, wikipedija nije mjesto za zagovaranje), ali može poslužiti u drugim prilikama. Drugi dio teksta, Canons of Conduct, bi trebalo slijediti uvijek kad se govori o Linuxu - pa i na Wikipediji. Evo nekoliko prikladnih citata:

Wikicitati „Avoid hyperbole and unsubstantiated claims at all costs. It's unprofessional and will result in unproductive discussions.”
Wikicitati „Let's accurately describe the capabilities of Linux and leave it at that.”
Wikicitati „Focus on what Linux has to offer. There is no need to bash the competition. We have a good, solid product that stands on its own.”
Wikicitati „Respect the use of other operating systems.”

Nadam se da će ovo pomoći suradnicima koji će u budućnosti dopunjavati ovaj članak. Bojan 15:31, 15. srpanj 2007. (CEST)

ODGOVOR

Ovo je toliko jadno da uopće ne zaslužuje komentar.

--Suradnik: fukodlak 12:08, 22. 10 2008. (CET)

GNU/Linux[uredi]

Operativni sustav ne zove se Linux, to je samo kernel (jezgra operativnog sustava), niti je Linus Torvalds njegov autor, već samo začetnik, dok je danas vrlo mal postotak kernela njegovo, iako je istina da je on ostao project manager. Dio koji nije Linusov, kao i ostatak softvera operativnog sustava (imajte na umu da operativni sustav nije sama jezgra, po definiciji to su i ostali sistemski programi) spada pod GNU (GNU is not Unix), što nije odvojen operativni sustav (kao što neki vjerojatno misle) već je ideja. Da vas ne zamaram Hurd-om i povješću GNU-a, dodat ću samo da Richard Stallman, autor GNU ideje (ali isto tako, ne i cijelog skupa GNU softvera), je isto tako kao podršku ideji osnovao FSF (Free software foundation) u sklopu koje je i donio GPL (GNU General Public License) - licencu po kojoj je licencirana većina operativnog sustava GNU, pa tako i kernel. Zbog toga mislim da je GNU najprimjereniji naziv za operativni sustav, a GNU/Linux, tj GNU+Linux je Stallman-ova umotvorina, koja znači "GNU softver i Linux kernel". Činjenica je dakle, da je cijeli sustav narastao na GNU ideji, a Linux sigurno nije njegovo ime, koliko god se ono udomaćilo i postalo općepoznato. Pošto Hurd nije dovršen na vrijeme, zajednica je uzela Linusov kernel. --Paxcoder 12:08, 1. veljača 2008. (CET)


ODGOVOR

Stvarno mi je zlo od ljudi koji vode bitku sa vjetrenjačama, i to imaginarnim.

Operativni sistem se zove linux, jer je uobičajeno da se sistem zove po jezgri (osim ako si navikao na microsoft pa ne znaš drukčije). Ime GNU/Linux je pokušaj male grupe ljudi da se vječno šlepa na zaslugama iz prošlosti. Sam naziv GNU/Linux možda je mogao biti opravdan u ranim danima linuxa, kada se sistem sastojao od GNU alata i linux jezgre. Ali, vidim da su mnogi prespavali zadnjih 15 godina. Linux sistem danas sadrži mnogo, mnogo više od linux jezgre i GNU alata. Kaj ćemo onda sistem zvati GNU/Linux/Xorg/KDE/ALSA???? Kako ćemo odrediti koja komponenta sistema ima pravo ući u naziv? Kaj ćemo za 10 godina imati naziv za sistem od 20 riječi?

Sistem se zove Linux i pomirite se s tim. Ne boli tolko jako. Gle, Stallman i dalje diše. Zemlja se i dalje okreće. Linux, pod tim nazivom, postaje simbol slobodnog softvera, umjesto GNU. Kao da je tolko bitno kako se simbol zove.
--Suradnik: fukodlak 12:08, 22. 10 2008. (CET)
P.s. Hurd nije dovršen, ali ne navrijeme kako tvrdiš, nego nikada.
Nekoliko činjenica:
  • Ne postoji desktop ili server operativni sustav s Linux kernelom, bez GNU programa. Kernel je beskoristan bez user-space programa.
  • Sistemski softver ne zove se tako bez razloga. Ne znam kako je kod tebe, mene su učili da je OS više od kernela.
  • Cijeli kernel je pod GNU licencom, a usudio bih se reći i proizvod GNU ideje. Sigurno je da su na njemu sudjelovali GNU programeri.
  • Uvjeren sam da postoji više operacijskih sustava koji nisu nazvani po svom kernelu nego onih koji jesu.
  • Debian je projekt koji svoju distribuciju zove GNU/Linux, a svejedno uživa poštovanje.
  • Linux nije simbol slobodnog softvera. GNU projekt jest. I on ne samo da nije dovršen Linuxom, već još uvjek nije dovršen. A uvjek ima i mjesta za doradu. Linux je produkt velike skupine programera (malom manjinom Linusa) i velika je ali ne i jedina stvar. Veže se uz open source movement, ne free software.

I na kraju - da - većina ljudi govori samo "Linux". Ime operacijskog sustava je diskutabilno. No svatko ima pravo donositi svoje mišljenje o tome. Ja bih jedino volio da se razdvoji kernel od OS-a. Možda previše tražim. Možda nisam u pravu, i ja još uvjek razmišljam. Ali ne možeš reći da nemam nikakve osnove. Vjetrenjače su stvarne :-)
P.S. Te dvije stvari nisu uzajamno isključive.
--Paxcoder 00:47, 31. listopad 2008. (CET)


  • Cijeli kernel je pod GNU licencom, a usudio bih se reći i proizvod GNU ideje. Ne baš.
1. Kernel je licenciran pod GNU GPL licencijom, ali dotični pravni akt rabi i mnogo drugih softverskih projekata koji nemaju previše veze sa samim GNU OS-om.
2. The plan for the GNU operating system was publicly announced on September 27, 1983, on the net.unix-wizards and net.usoft newsgroups by Richard Stallman. iz članka GNU s en wiki, prva rečenica odlomka History
3. Linux was originally dependent on the MINIX user space which, due to license issues, complicated distribution. With the user space from GNU freely available, it was in both in the Linux hobbyists and the GNU Project's interest if both could be distributed together. However, at the time Linux had a license that prohibited commercial distribution making it incompatible with the GNU General Public License. In 1992, with version 0.12 of the Linux kernel, Torvalds initiated a switch from his original license to the GPL.[6] Various Linux distributions (Slackware, Debian, Red Hat, and others) combined Linux and GNU code to make a fully functional and free operating system. iz članka Linux s en wiki
Zaključak: Iako je realnost da većina linux distribucija sadrži GNU userspace alate, ne samo da je moguće zamisliti distribuciju bez GNU alata, nego one sigurno postoje (razna custom built ili embedded računala samo s kernelom i aplikacijama koje su nužne, uklonjeno je sve što dotičnoj svrsi nije potrebno). Baš me zanima što se nalazi na Asus Eee igrački? :-) Također, osim GNU alata dostupni su i oni s freeBSD OS-a, itd. Da ne gubim vrijeme, ima smisla članak samo o linux kernelu, ima smisla članak samo o GNU userspace alatima, ali ima također smisla članak linux koji govori kratko o samom kernelu, karakterističnim userspace alatima i najpopularnijim distribucijama i svemu vezanom i specifičnom za svijet koji najbolje oslikava ova simpatična sličica: Pingvin s opakim osmijehom vreba šarenu mušicu s muhotrebcem iza leđa. SpeedyGonsales 01:32, 31. listopad 2008. (CET)
Ne znam zašto imaš 1 2 3, kad odgovaraš na samo jedno, al ok. Nisi primjetio jednu stvar, ali ako pogledaš http://www.kernel.org/pub/linux/kernel/Historic/old-versions/RELNOTES-0.12, to će ti objasniti da Linus nije jedini developer Linux kernela. I zapamti: Drugi put kad upališ mašinu, GNU Grand unified boot loader dignuti će kernel :-) Thxbai --Paxcoder 02:05, 2. studeni 2008. (CET)

Glasanje - podjela članka[uredi]

Predlažem glasanje o podjeli članka Linux na dva zasebna članka: Linux (kernel) i GNU/Linux (operativni sustav) . Argumenti u prošlom komentaru.
Molio bih da glasuju samo oni koji su upoznati s oba termina i imaju valjane razloge za jedan ili drugi naziv. Zahvaljujem.

Molim, dodajte "* Podupirem" ili "* Protivim se" s kratkim objašnjenjem, a nakon toga dodajte potpis s: ~~~~

Glasovi[uredi]

  • Podupirem Nautralan. Podupirem, Opercijski sustav nije samo jezgra operacijskog sustava (kernel), već i sistemski softver (npr. shell, kompajler, editor). Možda bi Linux+GNU bio jasniji naziv, ali Linux sam svakako nije operacijski sustav, već samo u kombinaciji s njima.
    Npr. operacijski sustav microkernel aritekture sadrža mali dio koda kao kernela, a sve ostalo (uključivši i file system, a možda čak i drivere) izvršava se u "user spaceu". To ne znači da u jednom slučaju datotečni sustav dio operacijskog sustava, a u drugom nije, već da u prvom slučaju on ukomponiran (kao modul) u kernel, a u drugom se izvršava izvan kernel spacea (i nije dio kernel-a). --Paxcoder 20:14, 20. studeni 2008. (CET)
  • Podupirem. Uzmimo u obzir da će informacije o Linuxu na Wikipediji tražiti ljudi koji nisu upoznati s ovakvim problematikama i nemaju pojma što je, primjerice, kernel. Zato predlažem da se naprave dva nova gorespomenuta članka, s tim da ovaj članak (Linux) ne bude samo razdvojbena stranica nego članak u kojem će lijepo biti objašnjeno što je kernel a što GNU/Linux, s poveznicama na glavne članke. Stevo-88 18:51, 11. veljača 2008. (CET)
[Prepravio sam "neutralan" u "podupirem" jer se u biti slažem s podjelom, ali uz određene uvjete. Svoje objašnjenje sad nisam promijenio. Stevo-88 18:25, 20. veljača 2008. (CET)]

Rečenicom:

Wikicitati „Najvjerojatnije će se to dogoditi, ali baš me zanima, mogu li naši ljudi "razmišljati svojom glavom". ”

indicirate tok glasanja i utječete na tuđa mišljenja oblikom koji se može protumačiti kao vrijeđanje u slučaju suprotnog mišljenja. Ako već predlažete tu nekakvo glasanje, onda najmanje što možete učiniti jest biti objektivan.--Dalibor Bosits © 23:41, 8. veljača 2008. (CET)

Ok, maknuo sam rečenicu. Iako još uvijek smatram da to ne bi bio valjan razlog za glasanje, ne želim nikoga "vrijeđati u slučaju suprotnoga mišljenja". Ipak, molim da primjetite da to namjerno nisam bio stavio pod prijedlog glasanja, nego moj komentar (dakle, kao moje mišljenje). Ako želite, možete sada i maknuti ova dva komentara, tako da to više ne "utječe na tuđa mišljenja". Hvala, --Paxcoder 12:50, 9. veljača 2008. (CET)