Razgovor:Livno

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Livno.
Rad na člancima


Rasprave iz 2004. i 2005.[uredi]

Kako nasilno iseljavanje sela na zapadu općine Livno u kome su živjeli ljudi srpske nacionalnosti može da se tretira oslobođenjem? Zašto se ne napiše da je hrvatska vojska 29.novembra 1994. ušla u srpka sela i popalila sve kuće, što sa bombama što sa plinskim bocama? Inače, militantni Srbi su Livno bombardirali sa brežuljka Barjak. Pozdrav— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 212.124.169.164 (razgovordoprinosi) 23:05, 10. prosinac 2004.

Autor gorenapisaneg teksta nije navea kako su neka sela na zapadu i siveru Livanjskog polja ostala bez hrvatskog stanovništva. Kubura (razgovor) 03:04, 18. lipanj 2009. (CEST)
  • Ko je koga napao? Posto je riječ o općini Livno koja je oduvijek bila i danas jeste nastanjena

većinskim Hrvatskim pučanstvom, a tokom 1992.g biva napadnuta od srpskih snaga, a ne obrnuto, može se reći da je došlo do oslobodjenja. Da nije bilo napada vjerovatno bi i broj srpskog pučanstva ostao isti. Veoma bitno je, i s obzirom na neutralost priloga, razlikovati cilj i posljedice ratnih dejstava. Ili kratko rečeno, manjinski narod (9,57% stanovništva 1991) pokušava silom ovladati jednom općinom, i ne treba se čuditi ako većinski narod svojom pobjedom tvrdi da je došlo do oslobodjenja. Nemožemo opet doći u situaciju da manjinski narod i usto poraženi svoju tvrdnju izražava kao važeću. Nacistička Austrija i Njemačka su takodjer oslobodjenje, a to nežele ni čuti ni priznati, I "normalno" je da im da riječ neodgovara. Ali se mora isto reći da su sve i otpočeli. Pozdrav LI!— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 217.226.103.33 (razgovordoprinosi) 01:24, 11. prosinac 2004.


Protektujte ovaj clanak! Vrlo je bitno to uraditi! --Pokrajac 22:16, 23 Dec 2004 (CET)

Molio bih uvaženog g. Pokrajca da se suzdrži od nametanja svojih stavova.Također bih molio sve koji se osjećaju livnjanima da se fokusiraju na zemljopisno-prirodne značajke našeg kraja jer se kulturno-povijesno i nemamo baš čime pohvaliti. mrAV— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 195.29.178.163 (razgovordoprinosi) 23:28, 17. lipanj 2005.

Promašaj. Samostan Gorica kraj Livna jedan je od značajnih kulturnih objekata. Mir Harven 09:59, 18 Jun 2005 (CEST)
  • Dragi moj Mir Harven, ako je Gorica jedino čim se grad star više od tisuću i sto godina ima pohvaliti ne vidim u čemu sam pogriješio u svojoj konstataciji. Dapače, dodat ću i ruševnu kulu, koja će posve nestati ako se nastavi s ovakvom nebrigom, spomenik kralju Tomislavu, dvije, tri zbilja lijepe stare džamije, groblje sv. Ive, staru Vijećnica i... Na žalost to je sve! Pa zar to nije malo??? mrAV— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 195.29.178.162 (razgovordoprinosi) 16:14, 19. lipanj 2005.
Zasto se onda mrAVe ne pljunete u sake da nesto stvorite (na primjer Livanski Guggenheim [1] ). Ako vidite nedostatke, za ne bi bilo dobro da uradite nesto da se ispravi ili je planina previsoka ? Koliko bi objekata bio dovoljno, 1 za svako stoljece postojanja, ili mozda neki statisticki podatak kao recimo broj značajnih kulturnih objekata po glavi stanovnika ? Budite realni i ponosni na to sto ima u Livu, jer mnogi drugi gradovi imaju manje nego sto ima Livno i oni su ponosni sa onim sto imaju. Gledati negativno jest samo podcijenjivanje grada Livna i ljudi koji zive u njemu, i ono sto u njemu ima ! Isto tako to stvara osjecaj nize vrijednosti Vodomar 01:05, 20 Jun 2005 (CEST)
  • Štovani Vodomare, da se razumjemo, moji komentari nikog nisu vrijeđali, oni su čista konstatacija, tako da nije u redu da sad mene vrijeđate. A sad o pljuvanju u ruke, u tri navrata sam osobno predložio članovima naše Skupštine izmještanje i konzerviranje Stare kule na lokaciju 30 metara SI od trenutne. Zašto? Pozicija gdje se trenutno nalazi kula, usljed trajnog djelovanja erozije u trajnoj je opasnosti od potpunog urušavanja. Trenutno je urušena oplata sa sjeverne, SI i SZ strane. Ukoliko se pođe urušavati i južna strana, kula će u cijelosti nestati. Ako mi ne vjerujete, pozivam Vas na jedno pješačenje. Glede Guggenheima, samo izvoli, baš me zanima kakvi bi bili komentari naših vrlih kulturnjaka na zgradu Guggenheima u Bilbau. Da se ista ili deset puta manja inačica napravi u Livnu brzo bi se uvjerio o čemu govorim... mrAV— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 195.29.173.169 (razgovordoprinosi) 14:15, 20. lipanj 2005.
  • mrAVe ja nisam te mislio uvrijediti, ali ja imam malu toleranciju za negativnosti jer ja plivam u moru negatinosti i malodusnosti svaki dan, no sto vidim ste vi frustrirani kao i vecina ljudi sa dobrom namjerom. Problem sa Hrvatskom i sa Livom jest da neke stvari nisu na visokoj cijeni, jer oni ne vide neku vrijednost u tome, i tu spadaju stare kule, okolis, i jos druge stvari. No mnoge zemlje su prosle kroz to. Tako da recimo postoji neka ekonomska vrijednost u kuli, oni bi se svi takmicili tko ce uraditi nesto....Npr da je kula dobra mozda bi se snimili neki filmovi, ili bi se iznajmilo za svatove, skupove, funkcije, zamisi imati proslavu Nove godine na kuli iznad livna......... Sa politicarima bilo lokalnim bilo onim u saboru, vazan je pristup i da oni vide da je nesto vrijedno i da ce njihovo lice staviti u novine i da ce dobiti zlatne zvjezdice i pohvale.... Ja bih sa dragoscu prihvatio vas poziv na izlet kod kule, no ja sam oko 16.000 km od Hrvatske i Livna, na drugoj strani Zemlajske kugle predlazem, no kad budem na jesen na sjevernoj polutci ja cu ti se javiti i doci sam pogledati. No u meduvremenu predlozio bih sljedece ako imate vremena, napravite par digitalnih fotografija kule sa svih strana i napraviti cemo web stranicu o tome i napraviti malu medijsku kampanju preko interneta, napraviti malu reklamu (flash, mpeg). Sto se tice Guggenheima bilo bi problema stvoriti nesto u Zagrebu i u drugim gradovima, jer javno mijenje i milje drustva nece nesto tako prihvatiti i probaviti. Ja se sijecam kada sam okolo govorio u kasnim 1980-tim kad sam zivio u Hrvatskoj da bi bilo dobro imati rap grupu kad sam donio nesto rap muzike kuci, na mene su pljuvali i rekli da rap nece nikada biti In-stvar u Hrvatskoj. No puno stvari se moze napraviti kroz propagandu i utjecajem na javno misljenje.... Vodomar 01:11, 21 Jun 2005 (CEST)

Drago mi je vidjeti da je barem netko spreman poduprijeti plemenitu inicijativu za spas
višestoljetnog kulturnog nasljeđa. Slike stižu čim nabavim kvalitetan digitalac. mrAV— Prethodni nepotpisani komentar napisao je MrAV (razgovordoprinosi) 14:07, 21. lipanj 2005.

  • Što mislite o ovom?

"Livno postaje centar industrije ekogoriva! Rezerve lignita u Livanjskom polju procijenjene su na 175 godina. Pogon za proizvodnju ekodizela i supera zaposlit će 350 radnika, a investicija je teška 34 milijuna eura. Pored svih zabrinjavajućih vijesti iz gospodarstva i brojnih deficita proračuna svih razina vlasti u BiH, jedna od rijetkih vijesti ipak daje nadu i veseli Bosnu i Hercegovinu. Riječ je o postojanju velike količine lignita u Livanjskom polju, od kojeg se u svijetu počinje proizvoditi sintetičko gorivo. Podršku tom projektu dala je i Gospodarska komora Federacije BiH. Naime, kako nam je kazao njen predsjednik Jago Lasić, već su obavljeni ozbiljni razgovori i postignut dogovor s Nijemcima o izgradnji tvornice za preradu lignita u Livnu.

'Prvotno su naša Federalna komora, Županijska komora Hercegbosanske županije u Livnu te županijska vlada bile zainteresirane da se u Livanjskom polju na bazi lignita proizvodi umjetno gnojivo. Planirano je da se radi jedno kvalitetno gnojivo koje u svom sastavu ima dušika, a koji omogućava davanje vlage i u vrijeme ljetnih suša, za razliku od klasičnih gnojiva koja to nemaju. Uzorci lignita su poslani na analizu u Njemačku, nakon čega se pokazalo da je livanjski lignit idealan za proizvodnju ekodizela ili sintetskog dizela i supera 98. Nakon toga njemačka delegacija predvođena predstavnicima njemačkih tvrtki i osiguravajućih društava posjetila je Livno i odlučila tu graditi postrojenja za proizvodnju ovih goriva', kazao je Lasić, dodavši kako je dogovor postignut i s općinom i sa županijom.

Lasić je novinarima Slobodne Dalmacije kazao kako je njemačka delegacija došla u respektabilnom broju zajedno s prvim ljudima tvrtki za proizvodnju sintetičkih goriva te ljudima iz osiguravajuće kuće Hermes koja će osigurati cijeli projekt. Prema projektu, kopalo bi se preko 400 tisuća tona lignita na godinu, od čega bi se proizvodilo oko 160 tisuća tona goriva.

Ugovor o osnivanju zajedničke tvrtke je već potpisan, a jedino se još čeka završetak dokumentacije oko koncesije. Pogon će se raditi na samom ležištu, a mjesečno se planira proizvoditi oko 10 tisuća tona dizela i do sedam tisuća tona supera. Od ukupne proizvodnje 70 posto bit će namijenjeno izvozu, dok je 30 posto za domaće potrebe.

Ovih dana će se ubrzati postupak oko izdavanja koncesije, a planirano je da sva dokumentacija bude završena za dva mjeseca. Završena je i studija isplativosti koja kaže da će se investicija isplatiti za pet godina. Rezerve lignita su procijenjene na 175 godina, a pogon će zaposliti oko 350 radnika. Ukupna investicija je teška 34 milijuna eura.

Također, od ostataka pri proizvodnji goriva moći će se proizvoditi gips od kojeg se mogu raditi gipsane ploče, izuzetno tražene u građevinarstvu. Cijeli program ima ekološke standarde i neće dovesti do zagađivanja. Ujedno, ovim projektom BiH će biti jedna od rijetkih država u regiji koja će proizvoditi sintetička goriva." mrAV— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 195.29.173.169 (razgovordoprinosi) 12:09, 2. kolovoz 2005.

  • Gospodine mrAV, mala korekcija: planira se uposliti 230 radnika, a ne 350, investicija je teška 70 - 75 milijuna EUR, a ne 34 milijuna EUR, bar je tako bilo govora na prezentaciji projekta u zgradi općine. Dalje, Nijemci su tražili da 50% gotovog proizvoda bude namjenjeno izvozu, a vlasnička struktura u pogonu će biti 70 posto njemačka, odnosno hrvatska tvrtka, a 30 % vlasnik je općina odnosno županija. Shodno tomu će se dijeliti i dobit, koja bi kada pogon bude u funkciji prema predviđanjima njihovih stručnjaka trebala biti 6 - 8 milijuna EUR. Znači općini bi trebalo pripasti nekih 2 milijuna EUR godišnje koji bi se mogli uložiti u "završetak" dugoočekivanog vodoopskrbnog prstena.

Što se tiče zaliha one će biti dostatne za nekih 30 - 35 godina eksploatacije. Navodno, samo dvije ovakve tvornice postoje u svijetu. Jedna je u Njemačkoj, a jedna u Meksiku.

Samo radi potpunije informacije,

Hvala

PAVONE— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Pavone (razgovordoprinosi) 12:27, 2. kolovoz 2005.

3 Naseljena mjesta su[uredi]

Poštovani,

prvi put posjećujem vašu ovu internet stranicu. Čitam koja su naseljena mjesta u livanjskom kraju u nadi da ću pronaći i svoje rodno mjesto. No, nemaga. Odmah zovem staru majku i pitam je onako u šali je li se naše selo još uvjek zove Megdan. Mama mi odgovara, sinko kako bi se drugačije zvalo nego Mgdan nije ga nitko odnio. Završim razgovor sa starom majkom pa opet na vašu internet stranicu čitam jedanput, dvaput, triput... ali Megdana nema pa nema. Molim Vas tko ga je ukrao neka ga vrati, biti ću mu zahvalan.


S poštovanjem,


J. Brešić— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 194.152.228.20 (razgovordoprinosi) 21:56, 29. studeni 2006.

Dragi prijatelji,

moze li neko nesto da mi isprica o selu Strupnić. Zivo me zanimaju bilo kakve price, kako izgleda selo, koje su familije sada tamo, istorija i sl.Moji preci su odatle i nista drugo osim tog podatka ne znam.Hvala.

Velik pozdrav, Lucia— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 213.240.6.223 (razgovordoprinosi) 21:05, 5. travanj 2007.

Napravit ću ja tekst o Strupniću. Ako te više zanima posjeti www.Livno-online.com— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 87.252.137.83 (razgovordoprinosi) 11:32, 19. ožujak 2008.

Da, Livno je oslobođeno[uredi]

Ovako, možda ipak ne treba reći oslobođeno jer je uvijek bilo slobodno. Ali da je bilo napadnuto to je činjenica. Isto tako je činjenica da se obranilo od srbo-četničke armade u odorama JNA. I ne samo to nego joj zadalo jak udarac od kojeg se nikad nije oporavila.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 85.94.138.37 (razgovordoprinosi) 00:10, 3. svibanj 2007.

Megdan naselje?[uredi]

Sva naseljena mjesta sam upisao za općinu Livno (kao i za sve ostale općine u Bosni i Hercegovini), nikakav Megdan ne postoji. Znači raspitaj se ponovo kod mame da nije neki ( a vjeruj da jeste) zaseok u pitanju. Kada bi se svaka čuka ubrajala u naseljena mjesta bilo bi ih vjerojatno preko 1,500,000 bar u Bosni i Hercegovini. Zato, ne dopisujte brda i doline, lijepo stoji spisak sa brojem naselja (za pismene).— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Boris Godunov (razgovordoprinosi) 23:45, 12. ožujak 2008.

Poštovani, Megdan (Mejdan) je selo sa vise stanovnika nego nekoliko sela koja ste naveli npr. Grgurici su znatno manje selo nego što je Megdan, po veličini, broju obiteljskih kuća (domaćinstava) Uostalom selo Megdan se sastoji od dva dijela donjeg i gornjeg megdana a zajedno broje oko 60 kuca bez drugih gospodarskih objekata sa oko 300 stanovnika. Također selo Megdan i selo Smričani su jedina sela od Tušnice do Livna imali osnovnu omsmogodišnju školu. Znači sela Grgurići i Vidoši nisu je imali. Selo Megdan dobilo je među prvima struju (istovremeno s rudnikom Tušnica), posjeduje groblje s kapelicom, osnovnu školu (sada četvorogodšnju)asvaltiranu cestu, svoj vodovod, telefon, ima direktnu autobusnu veza s gradom, organizirani odvoz komunalnog otpada (smeće).

Evo gospodine, sada Vi uz sve navedeno upišite selo Megdan u neki zaseok! čuku! ili već kako vam drago. Usput dobro bi bilo pojasniti definicije. Što je to naseljeno mjesto, selo, zaseok?

lijep pozdrav dock--Dock (razgovor) 17:44, 27. listopad 2008. (CET)

pepito[uredi]

Zašto se u tekstu koristi naziv "Kanton br. 10" to nije službeni naziv! Službeno je Herceg Bosanska Županija. Kanton br.10 je u uporabu bez ikakvog odobrenja uveo bošnjački načelnik policije. Međutim nitko nije na to reagirao.

Molim da se to ispravi!

Srdačan pozdrav Pepito— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 87.252.137.83 (razgovordoprinosi) 11:32, 19. ožujak 2008.

Nije to uveo „bošnjački načelnik policije“, nego Ustavni sud, pa je stvar mjerodavna.--Donatus 12:13, 19. ožujak 2008. (CET)

Koliko sam ja upućen u situaciju na terenu ja mislim da sam ja u pravu. Zaboravio sam kako se zove ali je on definitivno počeo prvi koristi taj naziv. Za tu presudu neznam, imaš li neki UR. broj da mogu pogledati? Dali je ta presuda vezana uz obiljžja na odorama policijskih službenika? Koja by the way još uvijek nisu skinuta s odora, samo sa vozila. Želio bih ukazati kao reference na službene stranice Vlade HBŽ www.vladahbz.com i na stranice Turističke zajednice www.hbzup.com na obima stranicam koji su aktualni spominje se naziv "Hercegbosanska županija". Oznake npr. na zgradi Porezne uprave nose još uvijek natpis Županija.

Da li je Hercegovačko Neretvanska Županija također pogođena tom presudom? Što je ustavni sud osporavao? Riječ županija ili HercegBosanska.

ljubazno zahvaljujem na odgovoru! Pepito— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 87.252.139.154 (razgovordoprinosi) 09:22, 20. ožujak 2008.

Odluku je donio Ustavni sud Federacije BiH 1997. godine, a objavljena je u Službenim novinama Federacije BiH (U-11/97).[2]. Ustavni sud Bosne i Hercegovine 2. ožujka 2000. odbio je primiti u razmatranje priziv Skupštine Hercegbosanske županije, jer nije podnesen na vrijeme (AP-16/99).
Hercegovačko-neretvanska županija nije pogođena tom presudom. Ipak, umjesto naziva Kanton br. 10, mogli bismo staviti Županija br. 10, što rabi i Ustavni sud Federacije BiH u svojoj odluci.--Donatus (razgovor) 09:53, 20. ožujak 2008. (CET)

Čudni podatci[uredi]

Izbrisa san ove redke iz članka:
Grad Livno, 1991.

ukupno: 10.080

Malko su mi čudni. Samo trećina Livnjana su bili Hrvati?
Ovdi nigdi ne nalazin grad Livno [3] fzs.ba, "popis po mjesnim zajednicama", a kamoli te podatke.
Može li netko ovo provirit? Kubura (razgovor) 03:04, 18. lipanj 2009. (CEST)

Povodom brisanja podataka o gradu Livnu 1991.[uredi]

Ne znam što ti je tu čudno. Većina stanovnika hrvatske nacionalnosti živjela je u većinski hrvatskim seoskim naseljima u okolici Livna. U samom gradu su predstavljali trećinu. Uostalom, sve što sam naveo podkrijepljeno je službenim podacima, a možeš se raspitati i kod samih korisnika koji su iz Livna. Isto bi bilo začuditi se što je npr. Bijeljina imala oko 70% Muslimana, iako su gotovo sva sela (izuzev Janje) čisto srpska. Nigdje logike, ali to je Bosna...i dakako Hercegovina...

--Boris Godunov (razgovor) 01:11, 15. kolovoza 2009. (CEST)

I nemoj samo još da tražim da ti razdvajam po mjesnim zajednicama, jer će zbir opet biti isti. Ukratko (po stoti put): određene mjesne zajednice koje se vode kao gradske Livanjske, obuhvaćale su i određena seoska naselja, točnije prigradska naselja, pa se time dobija podatak da su Hrvati bili mnogo brojniji u gradu Livnu, i ako sabereš te MJESNE ZAJEDNICE istina je da je tako. Ali određeno naselje selo ili grad ima svoj atar (teritorij) i to se područje zove naseljeno mjesto. Mjesna zajednica je tek politička udruga građana i ona je vrlo promjenljiva kategorija glede površine i teritorija i vremena postojanja (lako nastanu dvije, tri, pet novih, druge se ukidaju itd.). Sve u svemu, budi uvjeren da je podatak ispravan!

--Boris Godunov (razgovor) 01:17, 15. kolovoza 2009. (CEST)

Razlog tome da je u gradu zivila samo trecina Hrvata (sad ih je puno vise!) je taj sto za vrijeme turske okupacije krscani nisu bili ravnopravni i gradovi su bili rezervirani iskljucivo za muslimansko pucastvo, dok su krscani zivjeli po okolici. Takvih slucajeva je X po BiH.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 146.255.145.37 (razgovordoprinosi) 18:57, 15. ožujka 2012.

Trebali bi izvori za taj podatak o tome da su gradovi bili rezervirani isključivo za muslimansko pučanstvo. Znamo za muslimansku povlaštenost u Turskom Carstvu, da su financijski uvjeti bili tako nepovoljni da su nemuslimane jednostavno natjerali napustiti neka naselja, ali da su baš bili isključivo rezervirani, trebala bi nam potvrda iz literature. Kubura (razgovor) 12:35, 16. ožujka 2012. (CET)

Znamo za muslimansku povlaštenost u Turskom Carstvu, da su financijski uvjeti bili tako nepovoljni da su nemuslimane jednostavno natjerali napustiti neka naselja - Da li treba veća potvrda od toga ako se zna da su baš slučajno za kršćane bili nepovoljni uvjeti? Jači tlači, tako je bilo tada. Ako se ne osjećaš prihvaćeno,(a muslimani su kršćane još smatrali i nevjernicima) i građanima trećeg reda, naravno da ćeš selit. Pogotovo u ta doba. A nailazio sam negdje u knjigama o tim stvarima, sad ako se sjetim kojima, javim.