Razgovor:Skenderbeg

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Skenderbeg.
Rad na člancima


Pa sto se sramite da napisete da je poreklom Srbin ?

Rajica Panic

Urediti[uredi]

Skenderbeg potječe iz srpskobizantske feudalne obitelji Kastriota, i bio je sin Gjona Kastriote. Prema Gibonnu,[1], Gjon Kastrioti je bio princ Epira, koji je uključivao Mat, Kruje, Mirdite i Dibr[2]. Njegova majka Vojislava, bila je srpska kneginjica[3], iz obitelji Tribalda (imenom kojim su Bizantici nazivali Srbe)[4](koji su došli iz oblasti današnje Makedonije), ili iz grčko-srpske plemićke obitelji Muzaka[5]. Jovan Kastriot je bio među prvima koji se suprotstavio upadima Bajazita I., međutim njegov otpor nije imao gotovo nikakav efekt. Sultan ga je natjerao da plaća danak, a da bi osigurao vjernost albanskih plemića, Osmanlije su odveli Juraja zajedno sa njegovom braćom kao taoce.

Prešao je u muslimansku vjeru[6] i završio vojnu školu u Jedrenu (Adrianopol), te je ratovao i osmanlijskoj vojsci i odnio mnoge pobjede za Osmanlijsko carstvo. Za svoje vojne zasluge, dobio je zvanje Iskander beg, Arnaut (alb. Skënderbe shqiptar), poredivši se ratničko umijeće Kastriota sa Aleksandrom Velikim[1].

Međutim, kada je Janko Hunjadi porazio Osmanlije kod Niša 1443. godine, Skenderbeg je napustio tursku vojsku[7], vratio se u Albaniju i ponovno prihvatio kršćanstvo. Odatle je vodio bespoštednu borbu protiv Osmanskog carstva.

  1. 1,0 1,1 Edward Gibbon, 1788, History of the Decline and Fall of the Roman Empire, Volume 6, Dio o Skenderbegu na engleskom jeziku
  2. Edwin E. Jacques, The Albanians: An Ethnic History, 1994, p. 179
  3. Marin Barleti, 1508, Historia de vita et gestis Scanderbegi Epirotarum principis
  4. Camille Paganel, 1855, "Histoire de Scanderbeg, ou Turcs et Chrétiens du XVe siècle"
  5. Hodgkinson, Harry. Scanderbeg: From Ottoman Captive to Albanian Hero. I. B. Tauris. ISBN-13: 978-1850439417
  6. Rendina, Claudio (2000). La grande enciclopedia di Roma. Rome: Newton Compton. ISBN 88-8289-316-2.
  7. James Emerson Tennent, 1845, The History of Modern Greece, from Its Conquest by the Romans B.C.146, to the Present Time

--D tomAero-stub img.svg 07:11, 5. srpanj 2008. (CEST)

Jal može sada? --109.93.195.51 19:01, 13. travnja 2010. (CEST)