Prijeđi na sadržaj

Razgovor:Slava Raškaj

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Slava Raškaj.
Rad na člancima
Pismohrane:


Krivotvorena povijest Slave Raškaj

[uredi kôd]

Ne može se koristiti neko wikipedijom za promoviranje krivotvorina. A napose za potvrđivanje autentičnosti. Radim već više od četiri goddine na arhivskom istraživanju o Slavi Raškaj i o njoj dobro znam svaki detalj. Tako neistinita je tvrdnja da je njezin talenat prepoznao Ivan Muha - naprotiv Ivan Muha ju je od početka smatrao neuračunljivom, a svu korisst je htio prigrabiti za sebe. Slavin talenat su prepoznali drugi ljudi bliski Kršnjiaviju. Također koriste se nazivi nekih crteža koji su nedvojbeno krivotvorine, a koji su se pojavili od 1996. godine na ovamo. Naročito je velika količina falsifikata puštena poslije 1999. godine - poslije smrti akademika Matka Peića koji je bio neprikosnoveni autorritet za Slavu Raškaj. Postoje veoma čvrtse činjenice koje će biti objavljene, a ne smije se koristiti ono što je objavljeno poslije 1996. godine ( a to su izložbe koje sadržavaju veliki broj krivotvorina: 1996., 2002., 2006. (Ozalj), 2008. (Klovićevi dvori, Zagreb) i druge manje izložbe). U pitanju je kriminalna organizacija koja se želi obogatiti na imenu jedne siromašne slikarice. Nigdje u ni jednom dokumentu ne stoji da su roditelji Slave Raškaj bili imućni. U stvarnosti su bili siromašni plemići. Više od četiri i pol goidne se bavim arhivsskim istraživanjem o Slavi Raškaj i o njoj veoma dobro i detaljno znam sve. Od 1996. godine se u Hrvatskoj masovno radovi nepoznatih umjetnika i umjetnica prispisuju Slavi Raškaj bez ikakvog utemeljenja, a na osnovu mislim, moglo bi biti. Naravno, cilj tom timu ljudi je masna zarada i varanje naivnih kupaca željnih da imaju djela Slave Raškaj. Postoji nekoliko stotina krivotvorenih slika i potpisa na slikama koji se pripisuju Slavi Raškaj, a Slava s njima nema nikakve veze. Sve te slike odaju različite stilove izrade akvarela ili gvaša - što ukazuje i na činjenicu da je iskorišteno neznanje javnosti oko djela Slave Raškaj i prikazivanje radova drugih umjetnika i umjetnica kao radova Slave Raškaj u svrhu zarade. To je kriminalni čin i kažnjiv zakonom. Za svaku sliku mora postojati povjest vlasništva - da se vidi kako je slika i od koga do koga išla. Naravno ne suvremeni zapis nekog zajedljivog "kolekcionara" (trgovca) koji želi svijetu pokazati kako on ima veliku kolekciju djela Slave Raškaj (krivotvorine) već autentični zapisi vjerodostojnih mjesta i arhivski dokumenti. Istraživanje se ne smije temeljiti na rekla-kazala već na povijesnim izvorima i arhivskim dokumentima. Sve ostalo je laž i čista laž. I napomena: sve priče o Slavi Raškaj iz nekih kataloga izložbi od 1996. do danas ne smije se uzimati kao istina. Postoje i povjesničari umjetnosti koji za šaku novca će sve i svašta napisati. Naročito je to vidljivo poslije smrti neprrikossnoveenog autoriteta za Slavu Raškaj - akademika Matka Peića. A uskoro bude i knjiga o Slavi Raškaj na osnovu arhivskih dokumenata. Neke sam podatke iznio u članku Slava Raškaj.

  • Ako nešto ima u knjizi "Slava Raškaj" Matka Peića onda se ne treba promovirati Poklečki Stošić koja je pod istragom USKOKA.
  • Ne može se reći da je Slava Raškaj rođena gluhonijema, možda je sluh izgubila u dojenačkoj dobi.
  • Slava Raškaj nije rođena u imućnoj obitelji, za to ima mnogo potvrda.Posao općinskog bilježnika ne znaći da je neko imućan, a također i plemićko podrijetlo.
  • Ne treba ponavljati o Slavinom ocu Vjekoslavu, bratu Jurju i sestri Pauli, pa već je to izneseno.
  • Branka Stergar nije nigdje navela odkale joj ti podaci što je neumjesno i upućuje na krivotvorenje povijesti. Također se ne može reći da prepoznaju talenat Slave Raškaj u Beču, jer crtanje i slikanje je bio sastavni dio odgoja u bečkom Taubstummeninstitutu.
  • Šeboji i tulipani, koji se navode, su krivotvorine nastali su poslije 1990. godine u Zagrebu, a ne 1893. od ruke Slave Raškaj, autor je neko drugi, a dopisano je Slava Raškaj. Niz crteža s izložbe 2008. godine s motivima cvijeća je samo pripisan Slavi Raškaj, a autori su sasvim druge osobe. Na primjer neki crteži i gvaševi su rad jedne pripadnice iz obitelji Borelli sredinom XIX. stoljeća, a poslije 1990. izbrisani su potpisi te Borelli i dodani potpisi Slava v. Raškaj, Slava pl. Raškaj, Slava Raškaj, S.v.R....


  • Ivan Muha od 1915. Otoić nema nikakve veze s prepoznavanjem talenta Slave Raškaj. On je samo bio osoba koja je htijela da što prije uspije u karijeri. Prava zasluga za prepoznavanje talenta Slave Raškaj je na Isidoru Kršnjaviju - koji je i sam bio umjetnik.
  • Kod Slave Raškaj se ne može govoriti o fazama u slikarskom opusu. To je pogrešno. Matko Peić je zabilježio tek 191 likovno djelo Slave Raškaj. Faze u slikarstvu Slave Raškaj ne postoje, a faze se koriste radi objašnjavanje veoma mnogo stilova - a ti stilovi su ustvari tuđi radovi koji su krivotvoritelji pripisali Slavi Raškaj zbog zarade. Besmisleno je male vinjetice nazivati nagovještajem zrele faze.
  • Slava Raškaj nikada nije bila izvan Habsburške monarhije. Tako da nije mogla izlagati u Rusiji, već su joj radovi - slike izložene. Veoma je bitan način stvaranja rečenice zbog smisla te reečenice. Jer 'izlagala' imao smisao da je bila tamo, a 'izloženi' ima smisao da su radovi izloženi bez mogućeg prisustva autora na toj izložbi. Ne postoji ni jedan dokument o ikakvom putovanju Slave Raškaj izvan Hrvatske poslije 1892. godine.
  • Nije istina da se nije cijenila. Nego tada Slava je imala izložene samo akvarelne slikje, a ne i uljane slike. Pa uljane slike su od uvijek bile skuplje od akvarelnih slika.
  • Slava Raškaj nije završila u Vrapču zbog depresije, sasvim su drugi razlozi koji imaju korijene u odnosu društva prema gluhonijemim osobama i utjecaaju tog društva na majku Slave Raškaj. Poimanja gluhonijemih osoba kao duševnih bolesnika, što je tada bio veoma čest slučaj, a i danas se takve stvari događaju gdje gluhonijema ili slijepa osoba se smatra duševnim bolesnikom, je glavni razlog Slavine tragedije.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Dmitar Zvonimir (razgovordoprinosi)
Da podsjetim na nešto što je jedan od temelja wikipedije. Svakako molim bez objavljivanja istraga, imena i sličnih stvari kojima nije mjesto ovdje. Dakle, ili izvore na sunce ili nema uređivanja članka, pogotovo uklanjanja tuđih referenciranih uređivanja.--MaGaporuči mi 08:54, 21. studenog 2014. (CET)