Razgovor:Slava Raškaj

Krivotvorena povijest Slave Raškaj

Ne može se koristiti neko wikipedijom za promoviranje krivotvorina. A napose za potvrđivanje autentičnosti. Radim već više od četiri goddine na arhivskom istraživanju o Slavi Raškaj i o njoj dobro znam svaki detalj. Tako neistinita je tvrdnja da je njezin talenat prepoznao Ivan Muha - naprotiv Ivan Muha ju je od početka smatrao neuračunljivom, a svu korisst je htio prigrabiti za sebe. Slavin talenat su prepoznali drugi ljudi bliski Kršnjiaviju. Također koriste se nazivi nekih crteža koji su nedvojbeno krivotvorine, a koji su se pojavili od 1996. godine na ovamo. Naročito je velika količina falsifikata puštena poslije 1999. godine - poslije smrti akademika Matka Peića koji je bio neprikosnoveni autorritet za Slavu Raškaj. Postoje veoma čvrtse činjenice koje će biti objavljene, a ne smije se koristiti ono što je objavljeno poslije 1996. godine ( a to su izložbe koje sadržavaju veliki broj krivotvorina: 1996., 2002., 2006. (Ozalj), 2008. (Klovićevi dvori, Zagreb) i druge manje izložbe). U pitanju je kriminalna organizacija koja se želi obogatiti na imenu jedne siromašne slikarice. Nigdje u ni jednom dokumentu ne stoji da su roditelji Slave Raškaj bili imućni. U stvarnosti su bili siromašni plemići. Više od četiri i pol goidne se bavim arhivsskim istraživanjem o Slavi Raškaj i o njoj veoma dobro i detaljno znam sve. Od 1996. godine se u Hrvatskoj masovno radovi nepoznatih umjetnika i umjetnica prispisuju Slavi Raškaj bez ikakvog utemeljenja, a na osnovu mislim, moglo bi biti. Naravno, cilj tom timu ljudi je masna zarada i varanje naivnih kupaca željnih da imaju djela Slave Raškaj. Postoji nekoliko stotina krivotvorenih slika i potpisa na slikama koji se pripisuju Slavi Raškaj, a Slava s njima nema nikakve veze. Sve te slike odaju različite stilove izrade akvarela ili gvaša - što ukazuje i na činjenicu da je iskorišteno neznanje javnosti oko djela Slave Raškaj i prikazivanje radova drugih umjetnika i umjetnica kao radova Slave Raškaj u svrhu zarade. To je kriminalni čin i kažnjiv zakonom. Za svaku sliku mora postojati povjest vlasništva - da se vidi kako je slika i od koga do koga išla. Naravno ne suvremeni zapis nekog zajedljivog "kolekcionara" (trgovca) koji želi svijetu pokazati kako on ima veliku kolekciju djela Slave Raškaj (krivotvorine) već autentični zapisi vjerodostojnih mjesta i arhivski dokumenti. Istraživanje se ne smije temeljiti na rekla-kazala već na povijesnim izvorima i arhivskim dokumentima. Sve ostalo je laž i čista laž. I napomena: sve priče o Slavi Raškaj iz nekih kataloga izložbi od 1996. do danas ne smije se uzimati kao istina. Postoje i povjesničari umjetnosti koji za šaku novca će sve i svašta napisati. Naročito je to vidljivo poslije smrti neprrikossnoveenog autoriteta za Slavu Raškaj - akademika Matka Peića. A uskoro bude i knjiga o Slavi Raškaj na osnovu arhivskih dokumenata. Neke sam podatke iznio u članku Slava Raškaj.

• Ako nešto ima u knjizi "Slava Raškaj" Matka Peića onda se ne treba promovirati Poklečki Stošić koja je pod istragom USKOKA.
• Ne može se reći da je Slava Raškaj rođena gluhonijema, možda je sluh izgubila u dojenačkoj dobi.
• Slava Raškaj nije rođena u imućnoj obitelji, za to ima mnogo potvrda.Posao općinskog bilježnika ne znaći da je neko imućan, a također i plemićko podrijetlo.
• Ne treba ponavljati o Slavinom ocu Vjekoslavu, bratu Jurju i sestri Pauli, pa već je to izneseno.

• Branka Stergar nije nigdje navela odkale joj ti podaci što je neumjesno i upućuje na krivotvorenje povijesti. Također se ne može reći da prepoznaju talenat Slave Raškaj u Beču, jer crtanje i slikanje je bio sastavni dio odgoja u bečkom Taubstummeninstitutu.
• Šeboji i tulipani, koji se navode, su krivotvorine nastali su poslije 1990. godine u Zagrebu, a ne 1893. od ruke Slave Raškaj, autor je neko drugi, a dopisano je Slava Raškaj. Niz crteža s izložbe 2008. godine s motivima cvijeća je samo pripisan Slavi Raškaj, a autori su sasvim druge osobe. Na primjer neki crteži i gvaševi su rad jedne pripadnice iz obitelji Borelli sredinom XIX. stoljeća, a poslije 1990. izbrisani su potpisi te Borelli i dodani potpisi Slava v. Raškaj, Slava pl. Raškaj, Slava Raškaj, S.v.R....

• Ivan Muha od 1915. Otoić nema nikakve veze s prepoznavanjem talenta Slave Raškaj. On je samo bio osoba koja je htijela da što prije uspije u karijeri. Prava zasluga za prepoznavanje talenta Slave Raškaj je na Isidoru Kršnjaviju - koji je i sam bio umjetnik.

• Kod Slave Raškaj se ne može govoriti o fazama u slikarskom opusu. To je pogrešno. Matko Peić je zabilježio tek 191 likovno djelo Slave Raškaj. Faze u slikarstvu Slave Raškaj ne postoje, a faze se koriste radi objašnjavanje veoma mnogo stilova - a ti stilovi su ustvari tuđi radovi koji su krivotvoritelji pripisali Slavi Raškaj zbog zarade. Besmisleno je male vinjetice nazivati nagovještajem zrele faze.

• Slava Raškaj nikada nije bila izvan Habsburške monarhije. Tako da nije mogla izlagati u Rusiji, već su joj radovi - slike izložene. Veoma je bitan način stvaranja rečenice zbog smisla te reečenice. Jer 'izlagala' imao smisao da je bila tamo, a 'izloženi' ima smisao da su radovi izloženi bez mogućeg prisustva autora na toj izložbi. Ne postoji ni jedan dokument o ikakvom putovanju Slave Raškaj izvan Hrvatske poslije 1892. godine.

• Nije istina da se nije cijenila. Nego tada Slava je imala izložene samo akvarelne slikje, a ne i uljane slike. Pa uljane slike su od uvijek bile skuplje od akvarelnih slika.

• Slava Raškaj nije završila u Vrapču zbog depresije, sasvim su drugi razlozi koji imaju korijene u odnosu društva prema gluhonijemim osobama i utjecaaju tog društva na majku Slave Raškaj. Poimanja gluhonijemih osoba kao duševnih bolesnika, što je tada bio veoma čest slučaj, a i danas se takve stvari događaju gdje gluhonijema ili slijepa osoba se smatra duševnim bolesnikom, je glavni razlog Slavine tragedije.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Dmitar Zvonimir (razgovor • doprinosi)

Da podsjetim na nešto što je jedan od temelja wikipedije. Svakako molim bez objavljivanja istraga, imena i sličnih stvari kojima nije mjesto ovdje. Dakle, ili izvore na sunce ili nema uređivanja članka, pogotovo uklanjanja tuđih referenciranih uređivanja.--_MaGa^{poruči mi} 08:54, 21. studenog 2014. (CET)