Rezbareni dragulj

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ametist s izrezbarenim likom rimskog cara Karakale, na koji je naknadno izrezbaren kršćanski simbol križa koji označava svetog Petra.

Rezbareni dragulj je naziv za manji komad dragog kamenja, najčešće poludragi kamen[1], u koji su ugravirani inicijali ili slike, te koji služi kao ukras, amulet ili pečatnjak. Za njega se također koristi izraz gema. U prošlosti, pogotovo u doba antike, predstavljali su jedan od najluksuznijih, odnosno najdragocjenijih predmeta. U zapadnom svijetu je bilo tradicionalno graviranje samo sa jedne strane, odnosno korištenje tehnike tiska (talijanski: intaglio).[2]

U antičko doba, dragulji su se uglavnom rezbarili strugaćim (abrazivnim) praškom od tvrdog kamenja i ručnim svrdlom, često postavljenom na stroju za tokarenje. budući da u to vrijeme nije bilo brusnog papira, crpili su se razni minerali poput korunda (šmirgla), koji je prema Mohsovoj ljestvici drugi najtvrđi mineral na svijetu.[3] Otok Naksos i istoimena luka bili su najpoznatiji po trgovanju i prijevozu tim mineralom, vrijednom sirovinom za rezbarenje i graviranje.[4] Nema dokaza da su se u antici prilikom graviranja i rezbarenja koristila povećala ili objektivi.

Najpoznatiji srednjovjekovni rezbar dragulja bio je Teofil Prezbiter, srednjovjekovni umjetnik i znanstvenik. Draguljari na području Bizanta koristili su rezač dragulja s vije oštrice te su imali bušilicu s kotačićem, dok su za karolinške renesanse bušilice bile oblika polukruga sa glatkijim oštricama. Ta tehnika se kasnije prenijela i u Srednju i Južnu Europu, a preuzeli su je i majstori u Sjevernoj Africi.[5] Površinski rez bio je mikroskopski precizan i dobro očuvan zbog duboke obrade tvrdim kamenom.[6]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. (engl.) Etta M. Saunders, Goddess Riding a Goat-Bull Monster: A Ceres Zodiac Gem from the Walters Art Gallery, Mjesečnik umjetničke galerije "Walters Gallery", br. 49/50, 1991./1992., str. 7-11. bilješka br. 19
  2. (engl.) O. M. Dalton, Mediæval and Later Engraved Gems in the British Museum — I, The Burlington Magazine for Connoisseurs, 23, br. 123, srpanj 1913.: str. 128-136
  3. (engl.) Američko mineraloško društvo (službene stranice), Kutak za sakupljače: Mohsova ljestvica tvrdoće minerala, 10. siječnja 2014. (pristupljeno 7. studenog 2016.)
  4. (engl.) Hurlbut, Cornelius S.; Klein, Cornelis, 1985., Manual of Mineralogy (Vodič kroz mineralogiju), 20. izdanje, Wiley, str. 300–302, ISBN 0-471-80580-7
  5. (engl.) O. M. Dalton, Mediæval and Later Engraved Gems in the British Museum — II, The Burlington Magazine for Connoisseurs, 24, br. 127, listopad 1913.: str. 28-32
  6. (engl.) Genevra Kornbluth, Engraved Gems of the Carolingian Empire, Pennsylvania State University Press, 2010, ISBN 0271042885, str. 8-16

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Boardman, John. Island Gems, 1963.
  • Boardman, John. Archaic Greek Gems, 1968.
  • Brown, Clifford M. (ed). Engraved Gems : Survivals and Revivals, National Gallery of Art Washington, 1997., ISBN 0-89468-271-7 i 9780894682711

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Rezbareni dragulj