Rodoslovlje Isusa Krista
Podrijetlo Isusa Krista opisano je u Novom zavjetu, u evanđeljima po Luki i Mateju. Ovdje je prikazano rodoslovlje po evanđelju po Mateju i Evanđelje po Luki koje daje nešto dulje i drugačije rodoslovlje od Matejevog.
Oba evanđelja navode biološkoga oca Isusovog kao Oca, a ne Josipa, rođenog od Marije djevice. Istodobno, oni tvrde da je Isus neposredni potomak Davidov, stoga i legalni nasljednik njegova prijestolja. Lista je ista između Abrahama i Davida, no značajno se razlikuje od te točke nadalje. Tradicionalni su kršćanski znanstvenici postavili različite teorije tražeći objašnjenje zašto su obiteljska stabla toliko različita; neki su iznijeli ideju da da Matej slijedi rodoslov Isusov po Josipu, dok Luka slijedi podrijetlo preko Marije. Mnogi biblijski znanstvenici smatraju da ova obiteljska stabla imaju korijen u prapovijesnoj židovskoj literaturi.
Sveti Toma Akvinski (1225.-1274.) u djelu "Summa Theologica" iznosi mišljenje kako je objašnjenje sv. Augustina (354.-430.) posve prihvatljivo: biološki otac sv. Josipa bio je Jakov (koga se spominje u Mt 1), koji se oženio udovicom svojega brata Elija (koji se spominje u Lk 3). Prema židovskom zakonu (tzv. leviratski brak, Ponovljeni zakon 25, 5–10), bilo je pravilno stoga nazivati Josipa "sinom Elijevim" - makar je njegov biološki otac bio Jakov. Jakov i Eli su bili braća rođena od iste majke, ali iz brakova s različitim očevima - Jakovov otac je bio Matan (sin Eleazarov), a Elijev Matat (sin Levijev). Rodoslovlja oba oca sv. Josipa - biološkog i zakonskog - vode do Kralja Davida; u Matejevom evanđelju preko Kralja Solomona, a u Lukinom evanđelju preko najmlađeg Davidovog sina Natana.[1]
Evanđelje po Mateju počinje: Rodoslovlje Isusa Krista, sina Davidova, sina Abrahamova. Abrahamu se rodi Izak. Izaku se rodi Jakov... te slijedi rodoslov do. Matanu se rodi Jakov. Jakovu se rodi Josip, muž Marije, od koje se rodio Isus koji se zove Krist. U svemu dakle: od Abrahama do Davida četrnaest naraštaja; od Davida do progonstva u Babilon četrnaest naraštaja; poslije progonstva u Babilon do Krista četrnaest naraštaja.
Od Abrahama, po židovskom vjerovanju, praoca naroda, do Davida, kralja, oba evanđelja daju identično rodoslovlje:
- Abraham, sin Terahov
- Izak, sin Abrahamov
- Jakov, sin Izakov
- Juda, sin Jakovljev (i ostala braća)
- Peres, sin Judin (i brat Zerah)
- Herson, sin Peresov
- Ram, sin Hersonov
- Aminadab, sin Ramov
- Nahšon, sin Aminadabov
- Salma, sin Nahšonov
- Boaz, sin Salmin
- Obed, sin Boazov
- Jišaj, sin Obedov
- David, sin Jišajev
Ovdje se evanđelja razilaze, najprije kod navođenja različitih Salomonovih sinova. Ovdje su uspoređena i s rodoslovljem u Prvoj knjizi Ljetopisa:
| Luka | Matej | 1 Ljetopisa |
U tablicu su ubačene praznine kako bi se rodoslovlja poravnala; međutim u Evanđelju po Mateju doslovno piše "Joramu se rodi Ahazja", dok u Ljetopisu postoje dodatne generacije. Čini se da je Matejevo rodoslovlje jednostavno prekratko, ako se računa prosječan razmak između generacija od 25 godina; s druge strane, u Evanđelju po Luki se nalaze imena koja se uopće ne poklapaju s Ljetopisom.
O razlikama između rodoslovlja postoje brojne teorije, koje su vrlo teško dokazive. Neki npr. misle da je autor Evanđelja po Mateju namjerno skratio popis. Pretpostavlja se da Luka donosi Isusove pretke preko Marije.
- ↑ The Summa Theologiae of St. Thomas Aquinas, Question 31., Article 3. Whether Christ's genealogy is suitably traced by the evangelists?, Second and Revised Edition, 1920. Online Edition Copyright 2017 by Kevin Knight