Evanđelje

Izvor: Wikipedija
Ovaj je članak dio serije o kršćanstvu.
Kršćanstvo
Portal:Kršćanstvo
II

Evanđelje (grč. εὐαγγέλιον, dobra vijest, radosna vijest; εὐάγγελος, donositelj dobre vijesti, evan-divan, gelos-glas) najčešći je naziv za kršćansku poruku.
Pojam radosne, dobre vijesti poziva se na starozavjetne proroke koji su pozivali glasonošu radosne vijesti da javi Jeruzalemu o oslobođenju naroda.
Kanonska Evanđelja su prve četiri od 27 knjiga Novoga zavjeta.

Vrste evanđelja[uredi | uredi kôd]

U kršćanstvu ova će riječ označavati, kako usmenu poruku, propovijek i sadržaj kršćanske vjere, tako i pisani tekst o Isusovu životu, djelovanju i nauku, a osobito o njegovoj muci, smrti i uskrsnuću.

Evanđelje kao navještaj vjere[uredi | uredi kôd]

U ovom prvom smislu primjer evanđelja daje već sveti Pavao u svojoj Prvoj poslanici Korinćanima, gdje kaže:

Wikicitati »Dozivljem vam, braćo, u pamet evanđelje, koje vam navijestih... Krist umrije za grijehe naše po Pismima; bi pokopan i uskrišen treći dan po Pismima; ukaza se Kefi, zatim dvanaestorici...«
( (1 Kor 15,1-8))


Ovo će biti i srž budućih simbola vjere.

Četiri kanonska evanđelja[uredi | uredi kôd]

U smislu pisanoga teksta, četiri su evanđelja koja su do nas došla, te su od kršćana prihvaćena kao kanonska.[1]
Najstarije od njih, ono Markovo Evanđelje po Marku i započinje riječima: Početak Evanđelja Isusa Krista Sina Božjega (Mk 1,1).
Uz Markovo evanđelje koje je nastalo prije 70. godine, tu su još i Matejevo Evanđelje po Mateju i Lukino Evanđelje po Luki koja su nastala nakon 70. godine. Ova tri evanđelja nazivaju se i sinoptičkim evanđeljima, jer se mogu usporedno čitati. Čini se da su Matej i Luka poznavali Markovo evanđelje, koristili su i zajednički izvor s Isusovim izrekama koji se obično naziva »Q« (prema njem. Quelle).
Ivanovo Evanđelje po Ivanu evanđelje koje je nastalo potkraj 1. stoljeća, najmlađe je, ali donosi neke izuzetno stare tradicije, a ustrojstvo mu se razlikuje u odnosu na prva tri evanđelja. Ta četiri evanđelja smatrana su kao apostolska zbog činjenice da su bila predana i primljena u pisanom obliku od samih apostola Mateja i Ivana ili njihovih učenika, evanđelist Marko je bio učenik svetog Petra apostola, a evanđelist Luka svetog Pavla apostola.[2][3] Na kraju 2. stoljeća, sv. Irenej Lionski u svome djelu Protiv hereza (3, 11, 8-9) ova četiri evanđelja imenuje kao takvima a Crkva je to podržavala te konačno predložila dogmom vjere kada je definirala kanon (istinu, izvornost) Svetog pisma na Tridentskom koncilu(1545. - 1563.).

Pri nastajanju evanđelja razlikuju se tri faze[4]:

  1. Isusov javni život i događaji za koje su tada još postojali očevici
  2. vrijeme propovijedanja, ne mijenjaju se činjenice, nego stil opisivanja pojedinog evanđelista
  3. vrijeme pisanja kanonskih Evanđelja
  • Evanđelje po Mateju - prednji dio Sirije, semitski mentalitet, dominantni arapski jezik.
  • Evanđelje po Ivanu - prednja Mala Azija, helenistička kultura, kultura koju su preuzeli drugi narodi od Grka, po grčkom uzoru.
  • Evanđelje po Luki - područje Ahaje (autohtoni Grci).
  • Evanđelje po Marku – Italija, zapadnjačko razmišljanje, dominantan latinski jezik.

Apokrifna evanđelja[uredi | uredi kôd]

Konačno, kroz povijest su se pojavljivala i tzv. apokrifna evanđelja pripisana bilo apostolima bilo drugim osobama. Ona nisu nikad postala dijelom svetih spisa, a među njima ima onih koje kršćani drže pravovjernima, kao i onih koje drže krivovjernima (najčešće gnostičkog porijekla). Vrijeme nastanka apokrifnih evanđelja se veže za vremensko razdoblje iza polovice drugog stoljeća pa i dosta kasnija vremenska razdoblja a za neka nije poznato uopće kada su nastala. Apokrifnih evanđelja ima više od 50.[5]
Apokrifna evanđelja često u svom sadržaju osim Isusa vežu na važne osobe iz Isusova života, majku Mariju i Josipa i događaje iz njihovog života. Apokrifna evanđelja se u velikoj mjeri oslanjaju na sadržaj kanonskih evanđelja, ali nerijetko prenose sadržajno doktrine koje nisu u apostolskoj tradiciji Crkve.
Zbog takvog sadržaja neka od apokrifnih evanđelja su očito heretička i gnostička i nikada nisu priznata od strane Crkve, premda su bila korištena u proučavanju svetih spisa. Njihov sadržaj je nerijetko nepotpun i očito je da mlada Crkva nije pridavala značaj navedenim spisima da bi se očuvala u potpunom obliku kao što su kanonski priznata evanđelja.
Neka apokrifna evanđelja su:

  • Evanđelje po Petru, pripovijeda muku Gospodina
  • Jakovljevo protoevanđelje,
  • Evanđelje po Filipu,
  • Pseudoevanđelje po Tomi, opisuje djetinjstvo Gospodina i čuda koja je učinio kao dijete
  • Evanđelje po Tadeju,
  • Evanđelje po Judi,
  • Evanđelje po Barnabi,
  • Evanđelje po Bartolomeju,
  • Evanđelje po Mariji,
  • Evanđelje po Barabi,
  • Spasiteljovo evanđelje,
  • Evanđelje po Isusovoj supruzi,
  • Evanđelje po Matiji,
  • Evanđelje po Nikodemu / Djela Pilatova,
  • Evanđelje po Ebionitima,
  • Evanđelje po Hebrejima,
  • Evanđelje po Nazarećanima,
  • Evanđelje po Egipćanima,
  • Evanđelje Istine,
  • Tajno evanđelje po Marku,
  • Izgubljeno evanđelje...

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Evanđelje

Bibliografija[uredi | uredi kôd]

  • Vicente Balaguer (Ed.), Comprender los evangelios, Eunsa, Pamplona 2005.
  • Aurelio de Santos, Los evangelios apócrifos, BAC, Madrid 1993. (osmo izdanje);
  • Francisco Varo, Sabes leer la Biblia? Planeta, Barcelona 2006.
  • sažetak izlaganja o. Darija Tokića, OCD, održanog 28. lipnja 2014.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Župa Uznesenja BDM, Lokva - Rogoznica - PITANJE: Razlika između pravih i apokrifnih evanđelja. rogoznica.smn.hr. Pristupljeno 23. kolovoza 2023.
  2. Župa Uznesenja BDM, Lokva - Rogoznica - PITANJE: Razlika između pravih i apokrifnih evanđelja. rogoznica.smn.hr. Pristupljeno 23. kolovoza 2023.
  3. Zupnik. 11. siječnja 2022. Kako su pisana evanđelja?. Župa sv. Mihovila Arkanđela Omiš. Pristupljeno 23. kolovoza 2023.
  4. OCDS. ŠTO SU EVANĐELJA I KAKO SU NASTALA?, o. Dario Tokić, OCD. Karmelski svjetovni red - OCDS. Pristupljeno 23. kolovoza 2023.
  5. Župa Uznesenja BDM, Lokva - Rogoznica - PITANJE: Razlika između pravih i apokrifnih evanđelja. rogoznica.smn.hr. Pristupljeno 23. kolovoza 2023.