Roque Esteban Scarpa Straboni

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Roque Esteban Scarpa Straboni (Punta Arenas, 26. ožujka 1914. - Santiago de Chile, 11. siječnja 1995.), čilski pisac, književni kritičar, akademik i znanstvenik. [1]

Životopis[uredi VE | uredi]

Rodio se u Punta Arenasu 1914. godine. Sin je hrvatskog doseljenika rođenog u Hrvatskoj. Otac mu je Hrvat iz Staroga Grada na Hvaru[2], a mati Talijanka. Studirao je na kolegijuSan José kod salezijanaca. Utemeljio je školsku reviju Germinal i vodio je književnu skupinu Revelación. S 15 je godina završio školu te je išao u Santiago studirati kemiju i ljekarništvo. Predavao je književnost na čilskom sveučilištu. Bio je akademikom Čilske akademije jezika. 1943. je utemeljio kazalište Čilskog katoličkog sveučiišta. Bio je ravnateljem Čilske nacionalne knjižnice 1967.-1971. i 1973.-1977. godine. Pisao je književne kritike za listove El Mercurio i La Aurora. Objavio je studije o Lorci, Albertiju, Mannu i Gabrieli Mistral. [2]

Na Scarpina (Škarpa) djela velik je hrvatski utjecaj, što je sâm rekao za svoje pjesništvo.[2] Očevu domovinu Hrvatsku je jednom posjetio, obišavši očev rodni grad. Oduševio se gradom i njegovom kulturom, shvativši da očevo zanimanje za hrvatsku kulturu nije bila puka nostalgija.[2] Nagrađeni čilski književnik i akademik M. Larrain naziva Škarpu "pjesnikom božanske književnosti".[2] Kazimiru Brunoviću je posvetio pjesmu Prozori.[2]

Nagrade[uredi VE | uredi]

Djela[uredi VE | uredi]

  • Dos poetas españoles: Federico García Lorca, Rafael Alberti (1935.)
  • Mortal mantenimiento (1942.)
  • Cancionero de Hammud (1942.)
  • Luz de ayer (poesía 1940-45) (1951.)
  • Thomas Mann. Una personalidad en una obra (1961.)
  • Una mujer nada de tonta (1976.)
  • El árbol deshojado de sonrisas (1977.)
  • No tengo tiempo: (poesía 1976) (1977.)
  • La desterrada en su patria: Gabriela Mistral en Magallanes: 1918-1920 (1977.)
  • El laberinto sin muros (1981.)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Imehrvatsko.net
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Slobodna Dalmacija Jerko Ljubetić: Hrvatska srž u čileanskoj literaturi

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]