Bojadisarski broć
| Bojadisarski broć | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Red: | Rubiales |
| Porodica: | Rubiaceae |
| Tribus: | Rubieae |
| Rod: | Rubia |
| Vrsta: | R. tinctorum |
| Dvojno ime | |
| Rubia tinctorum L. | |
Bojadisarski broć (broć pitomi, broć veliki, pravi broć, broć crveni, lat. Rubia tinctorum), biljka je iz porodice Rubiaceae. Tradicionalno se koristila za bojenje tkanina i kože, a koristila se i kao ljekovita biljka. Na južnoslavenskim prostorima, još se od predkršćanskih vremena korijen biljke upotrebljava za bojanje pisanica.[1][2] Stari Egipćani, Grci i Perzijanci također su poznavali ovu biljku.
Povijest uzgoja u srednjoj Europi i na Orijentu[uredi | uredi kôd]
Biljka je za uzgoj preporučena već u kapitularima Karla Velikog. U srednjem vijeku uzgajana je većinom u Nizozemskoj i Alzasu. U devetnaestom stoljeću proizvodnja počinje naglo opadati, nakon pronalaska katranskih boja (alizarin 1869.).
Na Orijentu, a najčešće u Turskoj i Indiji, tradicionalno se koriste složene tehnike bojenja ovim prirodnim bojilom.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Nova TV, Otkud izraz pisanica i zasto se za Uskrs boje jaja, postavljeno 30. ožujka 2013, pristupljeno 12. svibnja 2014.
- ↑ Studentski dnevni list Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. svibnja 2014. (Wayback Machine), postavljeno 18. travnja 2014., pristupljeno 12. svibnja 2014.
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Gerhard Orzechowski: Gift- und Arzneipflanzen von Mitteleuropa. Begründet von Otto Gessner. 3. Auflage. Winter, Heidelberg 1974., ISBN 3-533-02372-9.
- Gösta Sandberg: The Red Dyes: Cocheneal, Madder and Murex Purple, Lark Books, Ashville, 1997.