Rudolf Lubynski

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Rudolf Lubinski)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Rudolf Lubynski
Arhitekt / Graditelj
Rudolf Lubynski
Nacionalnost Hrvatska
Rođenje 31. listopada 1873.
Zagreb
Smrt 27. ožujka 1935.
Zagreb
Stvaralaštvo
Stil/razdoblje secesija
Najznačajnija djela Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Zgrada osiguranja, Mihanovićeva ul., Zagreb
Portal o životopisima

Rudolf Lubynski (Zagreb, 31. listopada 1873. - Zagreb, 27. ožujka 1935.[1]), bio je jedan od najvećih hrvatskih arhitekata secesije. Njegovo najpoznatije djelo je poznata zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice na Marulićevu trgu u Zagrebu 1913. godine.[2]

Životopis[uredi | uredi kôd]

Lubynski je rođen u zagrebačkoj židovskoj obitelji - Lubinski-Lövy[3], studirao je na Technische Hochschule u Karlsruheu, nakon studija jedno vrijeme radio je u arhitektonskom birou Josefa Durma, sudjelujući u projektima za Offenburg, Köln, Karlsruhe i Freiburg. Sudjelovao je i u razradi projekta za Sveučilišnu knjižnicu u Heidelbergu, što će mu osobito dobro doći kao stečeno iskustvo u poznijem radu u Zagrebu.

Od 1907. radi u vlastitom ateljeu u Zagrebu. Projektirao je brojne stambene kuće u: Nazorovoj, Petrinjskoj, Masarykovoj. Njegovi značajniji projekti su bili; Evangelički centar u Gundulićevoj (1909.), Svećenički dom u Palmotićevoj (1910.), Zgrada osiguravajućeg zavoda u Mihanovićevoj (1928.). Od 1911.1913. radi na svom najvećem projektu zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice na Mažuranićevu trgu u Zagrebu, taj projekt dobio je kao prvoplasirani na javnom natječaju. Taj objekt bio je ono što danas zovemo total dizajn, on je projektirao sve na tom objektu i tako ostvario jedinstvo arhitekture, dekora i opreme. Od 1926. do 1930. radi na židovskoj sinagogi u Sarajevu Veliki Sefardski hram.[4]

U njegovu ateljeu radilo je mnogo arhitekata, koji su poslije izrasli u velika imena zagrebačke moderne arhitekture: Stjepan Planić, Stjepan Gomboš[5] , Juraj Neidhardt i brojni drugi. Njegov posljednji projekt bila je poslovna zgrada u Gajevoj 5 , u ovom projektu Lubynski je zaplivao je u vode funkcionalizma, dokazavši da je ostao duhovno mlad. No on će ostati upamćen u povijesti hrvatske arhitekture prije svega kao najveći hrvatski secesijski graditelj.

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Rudolf Lubinski - Hrvatski arhitekt, sa portala na Današnji dan. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. listopada 2008. Pristupljeno 5. srpnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2318 (pristupljeno 27. ožujka 2013.)
  3. Robert Bajruši, Marina Biluš, Viktor Zahtila: Židovi koji su izgradili moderni Zagreb, sa portala Nacional (pristupljeno 5. srpnja 2010.
  4. Great Sephardic Temple (Il Kal grandi) sa portala visit sarajevo(pristupljeno 5. srpnja 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. siječnja 2011. Pristupljeno 5. srpnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. Hrvatski leksikon A-K (ur. Antun Vujić) , Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813, str. 393., natuknica Stjepan Gomboš

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]