Rudolf Lubynski

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Rudolf Lubynski
Arhitekt / Graditelj
Rudolf Lubynski
Nacionalnost Hrvatska
Rođenje 31. listopada 1873.
Zagreb
Smrt 27. ožujka 1935.
Zagreb
Stvaralaštvo
Stil/razdoblje secesija
Najznačajnija djela Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Zgrada osiguranja, Mihanovićeva ul., Zagreb
Portal o životopisima

Rudolf Lubynski (Zagreb, 31. listopada 1873.Zagreb, 27. ožujka 1935.[1]), bio je jedan od najvećih hrvatskih arhitekata secesije. Njegovo najpoznatije djelo je poznata zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice na Marulićevu trgu u Zagrebu 1913. godine.[2]

Životopis[uredi | uredi kôd]

Lubynski je rođen u zagrebačkoj židovskoj obitelji - Lubinski-Lövy,[3] studirao je na Technische Hochschule u Karlsruheu, nakon studija jedno vrijeme radio je u arhitektonskom birou Josefa Durma, sudjelujući u projektima za Offenburg, Köln, Karlsruhe i Freiburg. Sudjelovao je i u razradi projekta za Sveučilišnu knjižnicu u Heidelbergu, što će mu osobito dobro doći kao stečeno iskustvo u poznijem radu u Zagrebu.

Od 1907. radi u vlastitom ateljeu u Zagrebu. Projektirao je brojne stambene kuće u: Nazorovoj, Petrinjskoj, Masarykovoj. Njegovi značajniji projekti su bili; Evangelički centar u Gundulićevoj (1909.), Svećenički dom u Palmotićevoj (1910.), Zgrada osiguravajućeg zavoda u Mihanovićevoj (1928.). Od 1911.1913. radi na svom najvećem projektu zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice na Mažuranićevu trgu u Zagrebu, taj projekt dobio je kao prvoplasirani na javnom natječaju. Taj objekt bio je ono što danas zovemo total dizajn, on je projektirao sve na tom objektu i tako ostvario jedinstvo arhitekture, dekora i opreme. Od 1926. do 1930. radi na židovskoj sinagogi u Sarajevu Veliki Sefardski hram.[4]

U njegovu ateljeu radilo je mnogo arhitekata, koji su poslije izrasli u velika imena zagrebačke moderne arhitekture: Stjepan Planić, Stjepan Gomboš,[5] Juraj Neidhardt i brojni drugi. Njegov posljednji projekt bila je poslovna zgrada u Gajevoj 5, u ovom projektu Lubynski je zaplivao je u vode funkcionalizma, dokazavši da je ostao duhovno mlad. No on će ostati upamćen u povijesti hrvatske arhitekture prije svega kao najveći hrvatski secesijski graditelj.

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Rudolf Lubinski - Hrvatski arhitekt, s portala na Današnji dan. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. listopada 2008. Pristupljeno 5. srpnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2318 (pristupljeno 27. ožujka 2013.)
  3. Robert Bajruši, Marina Biluš, Viktor Zahtila: Židovi koji su izgradili moderni Zagreb, s portala Nacional (pristupljeno 5. srpnja 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. srpnja 2012. Pristupljeno 5. srpnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. Great Sephardic Temple (Il Kal grandi) s portala visit sarajevo(pristupljeno 5. srpnja 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. siječnja 2011. Pristupljeno 5. srpnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. Hrvatski leksikon A-K (ur. Antun Vujić) , Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813, str. 393., natuknica Stjepan Gomboš

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]