Russenorsk jezik
| Russenorsk | |
| russenorsk – руссено́рск | |
| Države |  Norveška |
| Regije | Finnmark |
| Etnicitet | Norvežani, Rusi |
| Razredba | Pidžin norveškoga i ruskoga |
| Pismo | Latinica |
| Jezični kôd | |
| Glottolog | russ1267 |
Russenorsk (dosl. „ruski norveški”, rus. руссено́рск) bio je pidžinski jezik kojim su se koristili norveški i ruski trgovci iz Tromsøa i Kole te lovci na kitove u 18. i 19. stoljeću.[1] Ekstenzivno se koristio tijekom 150-ak godina za vrijeme Pomorske trgovine. Smatra se bitnim za teorije pidžinskih jezika zbog geografske udaljenosti od većine drugih posvjedočenih pidžina u svijetu.
Jezik je poglavito pratio strukturu norveškoga jezika uz obilježja preuzeta iz ruskoga. Očuvano je oko 400 riječi, većinom iz razgovora o cijenama, trgovini, vremenu, vjetru i obitelji. Vokabular je bio ograničen, ali ne isključivo na navedene teme, zahvaljujući tomu što su Rusi u Norveškoj nerijetko ostajali preko zime, zbog čega je pronašao uporabu i u drugim kontekstima.[2]
Godine 1928., slavist Olaf Broch sakupio je opsežnu količinu materijala na jeziku.
| russenorsk | hrvatski |
|---|---|
| Moja på tvoja. | Pričam na tvom jeziku. |
| Kak sprek? Moja njet forsto. | O čemu pričaš? Ne razumijem. |
| å råbbåte | raditi |
| kleba | kruh |
| Ju sprek på moja kantor kom. | Rekao si doći u moj ured. |
| Tvoja fisk kopom? | Hoćeš li kupiti ribe? |
| Saika kopom i på Arkangelsk på gaf spaserom. | Kupit ću kolju i ići ćemo plivati u Arhangelsk. |
| Kak pris? Mangeli kosta? | Kolika je cijena? Koliko košta? |
| Eta grot dyr. Værsegod, på minder prodaj! | To je jako skupo, prodaj za manje! |
- ↑ Pidgin russenorsk | Promotora Española de Lingüística. www.proel.org. Pristupljeno 28. prosinca 2023.
- ↑ Velupillai, Viveka. 2015. "The verb phrase and prediction" In Pidgins, Creoles & Mixed Languages edited by Miriam Meyerhoff and Umberto Ansaldo. John Benjamins Publishing Company.. Amsterdam, Philadelphia. str. 388–431. ISBN 978-90-272-5271-5
