SMS Zenta

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
SMS Zenta
Karijera Austria-Hungary-flag-1869-1914-naval-1786-1869-merchant.svg
Ime: SMS Zenta
Kobilica položena: 8. kolovoza 1896.
Porinut: 18. kolovoza 1897.
Stavljen u službu: 25. svibnja 1899.
Matična luka: Pula
Sudbina: potopljen 16. kolovoza 1914.
Opće karakteristike
Klasa i tip: laka krstarica klase Zenta
Deplasman: 2 500 t (2 461 dugih tona) pun tereta
Dužina: 96,88 m
Širina: 10,52 m
Gaz: 4,24 m
Pogon: četverocilindrični okomiti trostruki ekspanzijski motori
Brzina: 20,8 čvora (38,5 km/h)
Doplov: 3 800 nmi (7 000 km) pri 12 čv (22 km/h)
Posada: 308 časnika i mornara
Naoružanje: • 8 topova od po 120 mm
• 8 topova od po 47 mm
• 2 topa od po 42 mm
• 2 torpedne cijevi
Oklop: bokovi: 25 mm
zapovjedni most: 25 mm
kazamati: 35 mm

SMS Zenta bio je laka krstarica izgrađena za Austro-ugarsku ratnu mornaricu i vodeći brod svoje klase nazvan po gradu Senti. Njegovi bratski brodovi bili su SMS Aspern i SMS Szigetvár. Zenta je originalno zamišljena za razmještanje u stranim kružnim putovanjima, primarno za pokazivanje zastave u inozemstvu usprkos tomu što Carevina Austro-Ugarska nije imala velike kolonijalne ambicije.

Povijest službe[uredi VE | uredi]

Kružno putovanje na Daleki istok[uredi VE | uredi]

Nakon gradnje tijekom 1898.-1899. godine brod je napustio Pulu u studenome 1899. radi kružnoga putovanja do Azije preko Port Saida, Sueza, Adena i Colomba. Doplovio je do Singapura u siječnju 1900. godine gdje je ostao 14 dana, a zatim je nastavio plovidbu do Hong Konga, Macaua i dalje do Šangaja. Odande je krenuo prema Japanu, posjetivši Nagasaki, Kagošimu, i Sasebo.

Bokserski ustanak[uredi VE | uredi]

Vijesti su dosegle Austro-Ugarsku o tome da Bokserski ustanak u Kini brzo postaje sve teži. Zenta je pozvana radi ispomoći u evakuaciji međunarodnoga diplomatskog osoblja, ali i austrougarske delegacije. Sedamdeset i pet članova njezine posade pripojeno je opskrbnoj ekspediciji koju je predvodio admiral Seymour, a koja je krenula prema Tientsinu.

Zenti se pridružila oklopna krstarica SMS Kaiserin und Königin Maria Theresia, pa je 160 mornara s obaju brodova (i dvama kopnenim topovima) pomagalo njemačkih mornarima u napadu na tvrđave Taku. Kapitän von Thomann, zapovjedni časnik Zente poginuo je u toj akciji.

U angažmanu u Kini ukupno poginuli su: kapetan, 2 časnika i 4 mornara. Za junaštvo u ovoj ekspediciji odlikovani su Juraj Uršić iz Selaca, Petar Fantov iz Tijesna, Nikola Hranueli iz Postira, Juraj Petrovac iz Jelse i posmrtno Josip Badurina Jerić iz Luna.[1]

Južnoameričko kružno putovanje[uredi VE | uredi]

Brod se vratio kući u prosincu 1901. godine i stavljen je u pričuvu sve do listopada 1902. godine kada je poslan na još jednu stranu turu do Cape Towna. Odande je isplovio za Južnu Ameriku do Montevidea i potom do Buenos Airesa kamo je stigao u svibnju 1903. godine. Odande je otplovio do Rio de Janeira kamo je stigao u lipnju prije nego što je započeo povratak preko Atlantika, posjetivši među ostalima luke Funchal, Cadiz, Tangier, Malagu, Tunis i Krf, vrativši se naposljetku kući u Trst. Tamo je stavljen u pričuvu gdje je sudjelovao u godišnjim mornaričkim vježbama sve do izbijanja Prvoga svjetskog rata.

Prvi svjetski rat[uredi VE | uredi]

16. kolovoza 1914. združena anglo-francuska flota pod zapovjedništvom admirala Augusta Bouéa de Lapeyrera započela je mesti Jadransko more. Zenta se nalazila u pratnji razarača koji je blokirao crnogorsku obalu. U zamku su ju uhvatile sedamnaest francuskih i britanskih mornaričkih jedinica sastavljenih od bojnih brodova i oklopnih krstarica koje su priječile joj pobjeći na sjever. Nakon što je razarač SMS Ulan uspio uzmaknuti, potopljena je topovskom paljbom tijekom pomorske bitke uz obalu Bara pri čemu je živote izgubilo 179 osoba. Zenta nije imala nikakve izglede. Bila je sama protiv cijele flote, a k tome njeni topovi kalibra 120 mm bili su kraćeg dometa od neprijateljskih. Preživjeli zapovjednik Paul Pachner, časnici i posada doplivali su do obale gdje su internirani sve do 1916. godine (anglo-francuska flota nije pokušala spasiti nikoga preživjelog).

SMS Zenta nakon stavljanja u službu 1899. godine.

Popis zarobljenika objavila je Smotra dalmatinska u broju od 21. studenog 1914. godine, a zarobljenih časnika zadarski Narodni list. Popis poginulih nikad nije objavljen. Zarobljenici su bili smješteni u Danilovgrad. Zarobljenici su bili Hrvati iz južnih hrvatskih gradova i otoka te dvojica Crnogoraca iz Boke kotorske.

Počasti[uredi VE | uredi]

Prema istraživanjima splitskog toponomastičara i povjesničara Perislava Petrića, splitska uvala Zenta ime je dobila u spomen na poginule junake s ovog broda. Pretpostavlja da je prvotno ime dobio greben - istaknutu sika u uvali Kalafatiću, a poslije je dobila cijela uvala. Drugi izvori navode da je ovaj brod prije ove bitke dugo vremena bio usidren u ovoj uvali.

Nalaz[uredi VE | uredi]

Ostatci broda dugo su vremena ležali na morskom dnu na nepoznatom mjestu. Otkrili su ih ronioci 87 godina poslije.

Više informacija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Greger, René (1976). Austro-Hungarian Warships of World War I, London: Ian Allan. ISBN 0-7110-0623-7

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Pogrješka u citiranju: oznake <ref> postoje, ali oznaka <references/> nije pronađena