Prijeđi na sadržaj

Saborski vritnjak Khuenu Héderváryju

Izvor: Wikipedija
Razglednica „Josipu Gržaniću neustrašivom branitelju naših prava 19. ožujka 1886.“ (objavljeno u Novosti br. 106., 1927.).

Saborski vritnjak je naziv za događaj u kojem je za vrijeme velike rasprave, pravaški zastupnik Josip Gržanić, udario usred sabornice bana Károlyja Khuena Héderváryja nogom u stražnjicu.

Ban Khuen je svoj pritisak pojačavao, i na izboru i u akciji protiv nepogodnih pojedinih ličnosti. Nije prezao ni pred čim, a najmanje pred egzistencijalnim uništavanjem gdje stvara "zastrašujuće primjere". Potresno govori o tome i tragedija Davida Starčevića, kojega Khuenov režim ishitrenim procesom tjera na robiju. Khuen provocira da bi mogao zgodnije udariti, a presudni dvoboj se vodi sa Strankom prava 1885. godine radi takozvanih Neoregistrata acta, što ih je ban Jelačić preko Ivana Kukuljevića Sakcinskoga vratio u Zagreb kad je 1848. godine s vojskom zauzeo Budim.

U ljeto te godine ban Khuen dao je tajno otpraviti iz zemaljskog arhiva mnoštvo srednjovjekovnih i novovjekovnih spisa u Budimpeštu. Na to u listopadu dolazi u Saboru do dramatične rasprave o tim arhivalijama, u kojoj dr. Grga Tuškan daje prijedlog da se ban Khuen stavi pod optužbu zbog otimačine arhivskih spisa.[1] Ban Khuen tada na saborskoj sjednici daje izjavu kako su ti spisi doista bili 35 godina u hrvatskom posjedu, "da li je to bio pošten posjed, kao što je to označio gospodin predgovornik, o tom bih ja podvojio".[2] U taj mah nastala je u Saboru užasna buka kod oporbe i komešanje, gdje oporba nasrće prema vladinim klupama. Ban Khuen htio se udaljiti ali ga je narodni zastupnik David Starčević uhvatio dok ga je zastupnik Josip Gržanić snažno udario nogom u tur. Radi tog čina je taj senjski zastupnik dobio od svojih političkih istomišljenika malu čizmu na dar kao simbol i sjećanje.[3]

Pregled

[uredi | uredi kôd]

U žustroj saborskoj raspravi 5. listopada 1885. godine, ban Khuen Héderváry opravdavao je nezakonito otuđenje važnih hrvatskih spisa koji su odneseni u Mađarsku. To su bili tzv. "Komorski spisi", koje je ljeti 1885. godine po noći, iz Hrvatskog arhiva otpremio u Budimpeštu. S velikim nestrpljenjem se čekalo jesensko zasjedanje Hrvatskog sabora da se Khuena pita zašto je to učinio. Dana 5. listopada 1885. godine Khuen Héderváry se u jednom trenutku popeo za govornicu i stao govoriti o sudbini Komornih spisa. Ali kada je rekao kako "on dvoji o poštenom posjedu Hrvatske na te spise", pravaški zastupnici su jednostavno pobješnjeli. Izbila je žestoka svađa i Héderváry je u jednom trenutku krenuo iz sabornice, ali David Starčević je rekao Josipu Gržaniću, kako ban ne smije samo tako izaći van pa je Gržanić krenuo za njim, izgurao ga iz sabornice i pritom ga udario nogom u stražnjicu. Na to je uslijedio i glasan povik Eugena Kumičića: "Narode! Tat je van izbačen! Ti si dobio zadovoljštinu!".[4]

Poslije tih događaja David Starčević, Eugen Kumičić i Josip Gržanić bili su odmah pritvoreni. Khuenove pristaše su po svaku cijenu htjeli dokazati da nitko nije udario niti mogao udariti "preuzvišenoga gospodina bana". Ali pravaš Grga Tuškan u istražnom je zatvoru (10. listopada 1885. godine) izjavio: "Ja držim da je Preuzvišeni g. ban udaren nogom u rit".[4] Grgi Tuškanu je nakon toga oduzeta doktorska titula kao i Davidu Starčeviću. Grga Tuškan je, 17. prosinca pušten iz zatvora. Poslije mu je skinut imunitet i pred Sudbenim stolom osuđen je na 2 godine zatvora, oduzet mu je akademski stupanj doktora i pravo odvjetničkoga rada, a kasnije Stol sedmorice smanjio mu je kaznu na 8 mjeseci zatvora. Josip Gržanić i David Starčević 18. prosinca 1885. godine osuđeni su na 3 mjeseca zatvora, a kasnije u kasacijskoj raspravi Stol sedmorice povisio im je kaznu na 5 mjeseci zatvora.[5] Eugen Kumičić bio je oslobođen zbog toga što je državni odvjetnik na samoj glavnoj raspravi odustao od optužbe. Završetak suđenja popratili su žestoki prosvjedi.[4]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Mato Artuković, Izidor Kršnjavi kao brodski zastupnik u Hrvatskom saboru 1884.-1887. // Scrinia Slavonica: godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, sv. 6, br. 1, 2006., str. 217–233., (Hrčak), str. 226., pristupljeno 1. travnja 2023.
  2. Mato Artuković, Izidor Kršnjavi kao brodski zastupnik u Hrvatskom saboru 1884.-1887. // Scrinia Slavonica: godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, sv. 6, br. 1, 2006., str. 217–233., (Hrčak), str. 226–227., pristupljeno 1. travnja 2023.
  3. Josip Horvat. 1989. IX. Khuenovština 1880-1895. Politička povijest Hrvatske. August Cesarec. Zagreb. str. 216. ISBN 86-393-0151-4
  4. a b c Slaven Letica, Uloga i položaj muške stražnjice u suvremenoj hrvatskoj politici[neaktivna poveznica], izvorna verzija članka objavljena je u Hrvatskom tjedniku, 22. ožujka 2018., br. 704, str. 36.-41., makarska-post.com, 31. ožujka 2018., pristupljeno 10. travnja 2018.
  5. Mato Artuković, Izidor Kršnjavi kao brodski zastupnik u Hrvatskom saboru 1884.-1887. // Scrinia Slavonica: godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, sv. 6, br. 1, 2006., str. 217–233., (Hrčak), str. 230., pristupljeno 1. travnja 2023.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
  • Dnevno.hr Kako je ban Khuen dobio udarac nogom u stražnjicu, 28. listopada 2013.