Safavidsko Carstvo

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Safavidi)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Safavidsko Carstvo
سلسلة صفويان
Timurid.svg
 
Blank.png
1501.1736. Black flag.svg
 
Afsharid Imperial Standard (3 Stripes).svg
Zastava Grb
Zastava Grb
Lokacija Safavidskog Carstva
Zemljovid Safavidskog Carstva
Glavni grad Tabriz (1501.1555.),
Kazvin (1555.1598.),
Isfahan (1598.1722.)
Jezik/ci perzijski
Religija šijitski islam
Vlada
Šah
 - 1501.1524. Ismail I. (prvi)
 - 1524.1576. Tahmasp I.
 - 1576.1577. Ismail II.
 - 1577.1587. Muhamed Hodabanda
 - 1587.1629. Abas I. Veliki
 - 1629.1642. Safi I.
 - 1642.1666. Abas II.
 - 1666.1694.
 - 1694.1722.
 - 1729.1732.
 - 1732.1736.
Sulejman I.
Sultan Husain
Tahmasp II.
Abas III. (zadnji)
Povijest Novi vijek
 - Rođenje safavidske dinastije (osnivač Safi-ad-din Ardabili) 1301.
 - uspostavljena 1501.
 - Početak ratova protiv Osmanskog Carstva 1514.
 - Invazija Hotakija 1722.
 - Osvajanja Nader-šaha 1726.1729.
 - ukinuta 1736.
Površina
 - 1600. 2.850.000 km²
Valuta toman, abasi, šahi

Safavidsko Carstvo (perz. سلسلة صفويان) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod safavidskom dinastijom i jedno od najmoćnijih Perzijskih Carstava u islamskoj eri. Safavidi su vladali Iranom od 1501. do 1736. godine, a prilikom njihovog vojno-političkog vrhunca carstvo se protezalo i preko teritorija današnjeg Azerbajdžana, Armenije, Gruzije, istočnog Iraka, Afganistana, Pakistana, Turkmenistana, Uzbekistana, Tadžikistana, Rusije i istočne Turske, te istočne obale Arapskog poluotoka.

Sama safavidska dinastija bila je kurdsko-azarskog podrijetla, a njenim eponimskim osnivačem smatra se Safi-ad-din iz Ardabila. Stvarni utemeljitelj carstva bio je Ismail I., mladi osvajač koji je još kao tinejdžer pod svoju krunu ujedinio goleme teritorije Velikog Irana i obnovio političku homogenost iranskog stanovništva regije koje je bilo uzdrmano konstantnim turkijskim i mongolskim prodorima iz pravca Središnje Azije.

U približno dva i pol stoljeća vladavine Iranom, razdoblje safavidske dinastije ostalo je upamćeno po spektakularnim arhitektonskim ostvarenjima u njihovim prijestolnicama Tabrizu, Kazvinu i Isfahanu kao i drugim gradovima, po žestokim ratovima protiv Osmanskog Carstva na zapadu i Uzbecima na sjeveru odnosno savezništvom s Mogulskim Carstvom na istoku, po učinkovitom državnom aparatu i bankarskom sustavu, te ponovnoj uspostavi trgovačkih veza između Orijenta i Zapadnog svijeta.

Vladavina Safavida važna je i iz vjerske perspektive jer je šijitski oblik islama postao državnom religijom koja je utjecala na širu regiju odnosno opstala u Iranu do današnjeg dana. Dinastija je oslabljena zbog unutrašnjih ratova s paštunskim plemenom Hotaki, a raspuštena je prilikom osvajanja Nader-šaha koji se proglasio nasljednikom posljednjeg safavidskog vladara pri čemu je osnovao novo, Afšaridsko Carstvo.

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • (engl.) Algar, Hamid. 15. prosinca 2006. Iran ix. Religions in Iran (2) Islam in Iran (2.3) Shiʿism in Iran Since the Safavids. Encyclopædia Iranica. New York
  • (engl.) Marcinkowski, M. Ismail. 2005. From Isfahan to Ayutthaya Contacts Between Iran & Siam in the 17th Century. Ibex Publishers. Washington DC. ISBN 9971774917
  • (engl.) Matthee, Rudi. 28. srpnja 2008. Safavid dynasty. Encyclopædia Iranica. New York
  • (njem.) Roemer, Hans Robert. 1989. Persien auf dem Weg in die Neuzeit: Iranische Geschichte von 1350-1750. F. Steiner. Stuttgart. ISBN 3515051147
  • (engl.) Savory, Roger. 1980. Iran Under the Safavids. Cambridge University Press. Cambridge, U.K.. ISBN 0521224837

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Sestrinski projekti
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Safavidsko Carstvo