Sam Loyd

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Samuel Loyd

Samuel Loyd (poznatiji kao Sam Loyd) (31. siječnja 1841., Philadelphia, SAD - 10. travnja 1911., New York, SAD) bio je američki šahist, problemist i sastavljač matematičkih zagonetaka. Legenda je svjetske enigmatike.[1]

Šah[uredi | uredi kôd]

Loyd se od malena počeo baviti šahom. S 9 godina (1850.) osvojio je prvenstvo svog kluba, a prvi problem mu je objavljen kad je imao 14 godina.[2]

Loyd je bio dobar šahist. Sudjelovao je na internacionalnim turnirima, između ostalih i na turniru povodom Svjetske izložbe u Parizu 1867. Njegov najbolji povijesni rejting je bio 2445, srpnja 1870. godine, s kojim je zauzeo 16. mjesto svjetske ljestvice[3].

Šahovski i matematički problemi i igre[uredi | uredi kôd]

Kad se mogao uzdržavati zaradom od sastavljanja zagonetaka, posvetio se isključivo problemskom šahu i sastavljanju matematičkih i logičkih problema s paradoksalnim rješenjima, te izmišljanju mehaničkih igračaka, od kojih su neke i danas popularne u cijelome svijetu.

Smatra se klasikom enigmatike, nenadmašivim u prezentiranju zagonetaka na zabavan način.[1] Bio je vrlo plodan suradnik u dnevnim listovima i časopisima. Izdavao je časopis Loyd's Puzzle Magazine, koji je sadržavao isključivo njegove zagonetke. Za života izdao je samo jednu knjigu (Chess Strategy, 1978.), i to s područja šahovske teorije. Tek nakon njegove smrti objavljeno je nekoliko zbiraka zagonetaka, od kojih je najopsežnija "Ciklopedija zagonetaka" (1914.) s preko 5000 zagonetaka.[4]

Problem Excelsior[uredi | uredi kôd]

Excelsior
Sam Loyd, London Era, 1861
abcdefgh
8
Chessboard480.svg
a8 black knight
c8 black rook
d8 black bishop
b7 black pawn
f7 black pawn
h7 black pawn
b6 black pawn
b5 white rook
h5 white king
a3 black pawn
e3 black pawn
g3 white pawn
h3 white knight
b2 white pawn
c2 white pawn
e2 white rook
a1 white knight
h1 black king
8
77
66
55
44
33
22
11
abcdefgh
Mat u 5 poteza.
"Excelsior" jedan je od najpoznatijih Loydovih šahovskih problema. Komponirao ga je 1858., a objavljen je 1861. u časopisu London Era. Problem je nastao kao šala za okladu: Loyd je od svog prijatelja problemiste Dennisa Juliena tražio da pokaže figuru koja ima najmanje vjerojatnosti za matiranje crnog kralja. Prijatelj je pokazao upravo na pješaka b2!

14-15[uredi | uredi kôd]

Originalno objavljena zagonetka 14-15

Loydova najpoznatija zagonetka je "14-15" (poznata i kao "Igra 15"), kvadratna ploča sa 16 polja, od kojih je 15 popunjeno pomičnim pločicama. Pločice treba presložiti u ispravan niz od 1 do 15. Objavio ju je 1870. i stekla je veliku popularnost, zahvaljujući ponuđenoj nagradi od 1000 dolara za njeno rješenje. Matematičari su dokazali da originalna igra nema rješenje.

Prema novijim istraživanjima igru nije izmislio Loyd, već američki poštar Noyes Palmer Chapman[5].

15-puzzle-loyd.svg 15-puzzle.svg
Početni položaj
nerješive zagonetke
Riješena zagonetka

Problemi iz geometrije[uredi | uredi kôd]

Problemi iz geometrije su vrlo česti kod Loyda. Sljedeći primjeri su pojednostavljeni - kod Loyda su to uvijek uvodne duhovite priče:

Pytagoras' Classical Problem   The Battle of the Four Oaks
2 kvadrata - 1.jpg   4 hrasta - 1.jpg
Uzmite komad papira s dimenzijama dva kvadrata, kao što je prikazano na slici, presijecite ga na tri dijela i dijelove složite u kvadrat.   Kvadratno polje treba podijeliti na četiri dijela, jednaka po površini i obliku, a da se u svakom dijelu nalazi po jedan hrast.
 

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Sam Loyd, "Male priče za bistre glave", NN RO "Sportska tribina", Zagreb 1982.
  2. Sam Loyd u bazi Chesgames
  3. Svjetska ljestvica iz srpnja 1870, Chessmetrics.com
  4. Skenirana "The Cyclopedia of Puzzles" iz 1914.
  5. The 15 Puzzle, Jerry Slocum & Dic Sonneveld. ISBN 1-890980-15-3

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Sam Loyd
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Sam Loyd