Prijeđi na sadržaj

Enigmatika

Izvor: Wikipedija
Primjeri zagonetki.

Enigmatika ili zagonetaštvo[1] je vještina sastavljanja i rješavanja zagonetki (enigmi). Naziva se i „desetom umjetnosti”.[2] Iako se uz enigmatiku najčešće vežu križaljke u novinama i časopisima, ona obuhvaća različite vrste zagonetki.

Etimologija

[uredi | uredi kôd]

Naziv je nastao od grčke imenice αἴνιγμα.

Koristi se i naziv zagonetaštvo (kojega nema u poznatijim rječnicima hrvatskoga jezika), dok Bratoljub Klaić u svome Rječniku stranih riječi uz odrednicu enigmatika navodi i naziv zagonetarstvo,[3][4][5] koji se u suvremenoj enigmatici ne rabi.

Podjela zagonetki

[uredi | uredi kôd]

Podjela koja se obično navodi u zagonetačkoj literaturi:

  • mrežaste zagonetke su zasnovane na križanju riječi i pojmova (klasične križaljke, skandinavke, talijanke, magični kvadrati, klinovi, piramide, vretena, ispunjaljke, osmosmjerke, kriptogramne križaljke)
  • zagonetke s premetanjem slova, igre riječi (premetaljke, indirekti, šarade čitaljke, palindromi, čahure, logogrifi), pojedini tipovi ovih zagonetaka mogu biti i u stihu
  • rebusi, koji mogu biti slikovni, slovni i kombinacije slika i slova
  • likovne zagonetke, čije se odgonetke kriju u crtežu,
  • matematičke zagonetke, zasnovane na matematičkoj logici i zakonitostima
  • kriptogrami, zagonetke koje u sebi sadrže ključ za dolazak do rješenja
  • šahovske zagonetke, zasnovane na pravilima šaha
  • logičke zagonetke (sudoku, integram), ne ubrajaju se u klasičnu enigmatiku

U Hrvatskoj

[uredi | uredi kôd]

Održavaju se godišnji Susreti odgonetača i zagonetača Hrvatske (SOZAH).[6]

Postoji cijeli niz enigmatskih časopisa i revija, među kojima se ističu Čvor, Vjesnikov Kviz, Kvizorama, Kviskoteka i dr.

Bjelovar ima status enigmopolisa radi djelovanja Zagonetačkog društva „Čvor” (osnovano 1968.), koje je objavilo niz stručne literature o enigmatici[7], kao i Leksikon zagonetača Jugoslavije Stjepana Horvata. Uz Bjelovar, važni gradovi su i Varaždin[1] (Vazak - Varaždinski zagonetački klub)[8], Zagreb i dr.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. 1 2 Milan Đurić, Boris Nazansky, Zagonetaštvo varaždinskog kraja, Enigmatsko udruženje „Čvor“, Bjelovar, 1981. (NSK)
  2. Nedić, Nediljko. Enigmatika - deseta umjetnost
  3. Stjepan Babić, Tvorba riječi u hrvatskome književnome jeziku, Treće, poboljšano izd., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2002., ISBN 953-167-132-X, str. 370., (NSK)
  4. Tvrtko Čubelić, Na stazama usmenog narodnog stvaralaštva : za sustav i poetiku usmene narodne književnosti : studije, rasprave, kritike, Sveučilište u Osijeku, Pedagoški fakultet, Osijek, 1982., str. 194., (NSK)
  5. Ratimir Kalmeta, »Nazivi prevlaka (istam) i morski tjesnac nisu istoznačni«, Jezik, god. 33. (XXXIII.), br. 4., str. 122. – 123., Zagreb, mjeseca travnja 1986., navod sa str. 122. (ISSN 0351-434x nevaljani ISSN)
  6. Nazansky, Boris. Urednička riječ. Kvizorama, br. 1743 (20. rujna 2025.), god. XXXV., str. 3.
  7. Horvat, Stjepan: Čvor i oko njega. Acta aenigmatica (I), Zagonetačko društvo Čvor: Bjelovar.
  8. Mrežne stranice VAZAK-a - Varaždinskog zagonetačkog kluba vazak.net

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]