Prijeđi na sadržaj

Crvena bazga

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Sambucus racemosa)
Crvena bazga
Crvena bazga
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Tracheophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Dipsacales
Porodica:Adoxaceae
Rod:Sambucus
Vrsta:S. racemosa
Dvojno ime
Sambucus racemosa
L.
Rasprostranjenost
Baze podataka

Crvena bazga (crvena zova, lat. Sambucus racemosa), listopadni grm ili manje stablo iz porodice moškovičevki (Adoxaceae). Autohtona je vrsta na velikim dijelovima Europe te u Sjevernoj Americi (Colorado).

Raste na visinama do 1800 metara, obično po svjetlim šumama i šikarama, i uz brdske i planinske putove. Naraste do pet metara visine. Korijen je plitak i dobro razgranjen, cvjetovi su mirisni, sitni, dvospolni i jednodomni. Sirovi plodovi su lagano toksični, crvene boje. Sjemenke su isto otrovne, a sadrže amigdalin i glikozid.

Raširenost

[uredi | uredi kôd]

Udomaćena je u Europi,te umjerenoj zoni sjeverne Azije,kao i Sjevernoj Americi.Kod nas je znatno rjeđa od crne bazge.

Obično raste kao maleno drvo ili veći grm,visine 2 - 6 metara. Plodovi su ove bazge kao što joj i ime kaže crvene boje. Lišće je svjetlije boje od onog crne bazge.

Uporaba

[uredi | uredi kôd]

Bobice su jestive tek u prokuhanom stanju. Sviježi je sok (bez sjemenki, iste su otrovne!) dobar za pripravu limunadi sličnog pića. Sadrži oko 50 mg vitamina C, te oko 2,8 % šećera.Koristi se i kao ljekovita biljka - kora,te listovi kao diuretik i purgativ. Može se koristiti i za tjeranje miševa i krtica, jer isti navodno ne podnose miris ove biljke.

Sastav

[uredi | uredi kôd]

Kora sadrži terpenoide alfa amirina,betulin i betulinsku kiselinu,te steroid beta sitosterol,u cvjetovima flavonoid kvercetin.

Dodatna literatura

[uredi | uredi kôd]

Grlić,Lj. Samoniklo jestivo bilje,Zagreb 1980.

Izvori

[uredi | uredi kôd]