Sanitetski vlak

Izvor: Wikipedija
Vlak Crvenog križa koji prevozi ranjene francuske vojnike
Njemački bolnički vlak (1915.)

Sanitetski vlak, odnosno bolnički vlak (engl. Hospital train), je spoj specijalno opremljenih vagona koje vuče ili gura lokomotiva. Osigurava udoban smještaj, smanjuje štetne posljedice transporta i omogućuje relativno brzo prebacivanje u sanitetske (zdravstvene) ustanove. Namijenjen je za prijevoz ranjenika i bolesnika u ratnim sukobima, prirodnim katastrofama i epidemijama zaraznih bolesti. Pod prijevoz se podrazumijeva prebacivanje bolesnika i ranjenika s jednog mjesta na drugo iz sigurnosnih ili medicinskih razloga, gdje će im se sačuvati život i biti ukazana odgovarajuća medicinska pomoć.

Svaki sanitetski vlak mora biti dobro opremljem svom potrebnom medicinskom opremom te treba imati nekoliko timova liječnika. Pravni položaj sanitetskog vlaka u ratu uređen je Ženevskom konvencijom za poboljšanje položaja ranjenika i bolesnika u oružanim snagama u ratu od 12. kolovoza 1949. Prema odredbama ove konvencije svi transporti ranjenika i bolesnika moraju biti obilježeni vidljivim znakom Crvenog križa.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Sanitetski vlak za pomoć ranjenicima i bolesnika prvi su primijenili britanci 1856. za vrijeme Krimskog rata. U mnogim zemljama svijeta, tijekom druge polovice 19. stoljeća, sa sve većim razvojem željezničkog prometa, sve više primjenjuju sanitetski vlakovi za prijevoz ranjenika i bolesnika u mnogim ratnim sukobima.

Sanitetski vlakovi danas[uredi | uredi kôd]

Razvoj putnih, vodenih i zračnih komunikacija i sve suvremenijih sredstava za medicinsku evakuaciju ranjenika i bolesnika, bitno je utjecalo da sanitetski vlakovi danas izgube na značaju u odnosu na onaj koji su imali u svjetskim ratovima. Sanitetski vlakovi, naročito adaptirani, ostaju (posebno u zemljama s velikim prostranstvom državnog teritorija) prikladno sredstvo za evakuaciju ranjenih/ozljeđenih i bolesnika kojima nije nužna hitna evakuacija zračnim putem. Zato danas u cijelom svijetu sanitetski vlakovi dobivaju drugu, najčešće preventivnomedicinsku namjenu u liječenju i zaštiti zdravlja ljudi u ugroženim ili nedovoljno razvijenim područjima, s niskom zdravstvenom zaštitom i bez profesionalnih zdravstvenih ustanova).

Izvor[uredi | uredi kôd]