Sekundarna hipertenzija
| Klasifikacija i vanjske poveznice | |
| MKB-10-CM | I15, I15.9 
|
Sekundarna hipertenzija posljedica je bolesti nekog organa ili organskog sustava, poput bubrega ili endokrinog sustava.
Hipertenzija se dijeli na primarnu, esencijalnu hipertenziju i sekundarnu hipertenziju. U "primarnu hipertenziju" spada oko 90–95% slučajeva, što znači da je do povišenja krvnog tlaka došlo bez jasne podležeće bolesti.[1] Preostalih 5–10% slučajeva, koji nastaju kao posljedica bolesti bubrega, arterija, srca ili endokrinog sustava smatra se sekundarnom hipertenzijom.
Znakovi i simptomi[uredi | uredi kôd]
Etiologija[uredi | uredi kôd]
Sekundarna hipertenzija nastaje zbog poznatog uzroka. Najčešći uzrok sekundarne hipertenzije su bubrežne bolesti.
Bolesti koje su neke od najčešćih uzroka sekundarne hipertenzije:
- Feokromocitom
- Cushingov sindrom
- bolesti bubrega - najčešći uzrok sekundarne arterijske hipertenzije
- bolesti štitnjače - hipertireoidizam
- bolesti krvnih žila bubrega (npr. stenoza bubrežne arterije)
Patogeneza[uredi | uredi kôd]
Prevencija[uredi | uredi kôd]
Liječenje[uredi | uredi kôd]
Sekundarna hipertenzija liječi se uklanjanjem uzroka koji su doveli do njenog nastanka. Terapija se mora uzimati redovito, po mogućnosti u isto vrijeme, a najveća je pogreška prekinuti terapiju kad se krvni tlak normalizira. Često je mukotrpno doći do najbolje terapije, što zahtijeva i veliko strpljenje pacijenata. U liječenju hipertenzije mogu se upotrijebiti sljedeće skupine lijekova, kao pojedinačni lijekovi ili u kombinacijama: diuretici, koji potiču izlučivanje tekućine iz organizma, beta-blokatori, koji djeluju na srčani mišić, blokatori kalcijevih kanala, koji povoljno utječu na srčani rad, vazodilatatori, inhibitori enzima angiotenzin konvertaze, antagonisti angiotenzinskih receptora, koji su novija generacija antihipertenziva.[2]
Prognoza[uredi | uredi kôd]
Epidemiologija[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Carretero OA, Oparil S. Siječanj 2000. Essential hypertension. Part I: Definition and etiology. Circulation. 101 (3): 329–35. doi:10.1161/01.CIR.101.3.329. PMID 10645931
- ↑ http://www.zzjzpgz.hr/nzl/66/krvni-tlak.htm Magistra farmacije Aurora Antolović, Lijekovi za krvni tlak, Narodni zdravstveni list (preuzeto 14. prosinca 2012.) s dopusnicom
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
 | Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija. Ne provodite liječenje bez savjetovanja s liječnikom! |