Siegfried Selberherr

Izvor: Wikipedija
Dodaj infookvir "znanstvenik".
(Primjeri uporabe predloška)

Siegfried Selberherr (rođen 3. kolovoza 1955. u Klosterneuburgu) je austrijski znanstvenik u području mikroelektronike. Profesor je na Institutu za mikroelektroniku (Institute for Microeletronics[1]) na Tehničkom sveučilištu u Beču (Technische Universität Wien, TU Wien[2]). Glavni znanstveni interesi su mu modeliranje i simuliranje fizikalnih pojava u području mikroelektronike.

Biografija[uredi | uredi kôd]

Od 1988. Siegfried Selberherr redoviti je profesor softverske tehnologije za mikroelektroničke sustave na Tehničkom sveučilištu u Beču, TU Wien. Studirao je elektrotehniku na Tehničkom Sveučilištu u Beču, gdje je diplomirao Inženjerstvo, a zatim doktorirao Tehničke Znanosti 1978., odnosno 1981. godine, a habilitirao se 1984. godine, čime je izabran za docenta. Zatim je neko vrijeme proveo kao gostujući istraživač u Bell Labs. U razdoblju od 1996. do 2020. godine prof. Selberherr je bio istaknuti predavač u IEEE Electron Devices Society. Prof. Selberherr je dugi niz godina bio na čelu Instituta za mikroelektroniku pri TU Wien (sada ovaj institut vodi njegov mlađi kolega Tibor Grasser). Od 1998. do 2005. bio je dekan Fakulteta elektrotehnike i informacijskih tehnologija.[3] Štoviše, između 2001. i 2018. bio je član i zamjenik predsjednika nadzornog odbora ams AG, a od tada je bio znanstveni savjetnik odbora. Od 2004. također je član savjetodavnog odbora u Međusveučilišnom odjelu za agrobiotehnologiju (IFA-Tulln[4]).

Postignuća[uredi | uredi kôd]

U svojoj znanstvenoj karijeri prof. Selberherr je sa svojim istraživačkim timovima objavio više od 400 znanstvenih radova u časopisima i više od 1200 radova u zbirkama radova s konferencija, te održao je više od 250 pozvanih predavanja. Osim toga, objavio je tri knjige i uredio više od 40 svezaka, a do danas je mentor za više od 100 doktorskih disertacija.

Tijekom svog istraživačkog rada prof. Selberherr razvio je simulator za uređaje metal-oksidni-poluvodič, na Engleskom 'Metal-Oxide-Semiconductor' (MINIMOS), u kojem je implementiran model mobilnosti nositelja naboja, koji je nazvan po njemu. Štoviše, vodio je niz istraživačkih projekata koje su financirale poznate poluvodičke tvrtke i agencije (Förderinstitutionen), kao što su Austrijski znanstveni fond (Austrian Science Fund, FWF[5]), Istraživačko društvo Christiana Dopplera (Christian Doppler Research Association, CDG[6]) i Europsko istraživačko vijeće (ERC).

Nagrade[uredi | uredi kôd]

(Izbor)

Važne Publikacije[uredi | uredi kôd]

(Izbor)

Knjige[uredi | uredi kôd]

Časopisi[uredi | uredi kôd]

  • L. Filipovic, S. Selberherr. Thermo-Electro-Mechanical Simulatio of Semiconductor Metal Oxide Gas Sensors., Materials, Vol. 12, No. 15, pp. 2410-1-2410-37, 2019., DOI:10.3390/ma12152410
  • V. Sverdlov, S. Selberherr. Silicon Spintronics: Progress and Challenges., Physics Reports, Vol.585, pp. 1-40, 2015
  • H. Ceric, S. Selberherr. Electromigration in Submicron Interconnect Features of Integrated Circuits., Materials Science and Engineering R, Vol.71, pp. 53-86, 2011
  • V. Sverdlov, E. Ungersboeck, H. Kosina, S. Selberherr. Current Transport Models for Nanoscale Semiconductor Devices., Materials Science and Engineering R, Vol.58, No.6-7, pp. 228-270, 2008
  • T. Grasser, T.-W. Tang, H. Kosina, S. Selberherr. A Review of Hydrodynamic and Energy-Transport Models for Semiconductor Device Simulation., Proceedings of the IEEE, Vol.91, No.2, pp. 251-274, 2003
  • S. Selberherr, A. Schütz, H. Pötzl. MINIMOS - A Two-Dimensional MOS Transistor Analyzer., IEEE Trans.Electron Devices, Vol.ED-27, No.8, pp. 1540-1550, 1980

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Home. www.iue.tuwien.ac.at. Pristupljeno 18. prosinca 2021.
  2. Technische Universität Wien, TUW | TU Wien. www.tuwien.at. Pristupljeno 18. prosinca 2021.
  3. E350-Fakultät für Elektrotechnik und Informationstechnik | TU Wien. www.tuwien.at. Pristupljeno 18. prosinca 2021.
  4. Department für Agrarbiotechnologie, IFA-Tulln::BOKU. boku.ac.at. Pristupljeno 18. prosinca 2021.
  5. FWF Der Wissenschaftsfonds. www.fwf.ac.at. Pristupljeno 18. prosinca 2021.
  6. Forschungsgesellschaft, Christian Doppler. Christian Doppler Forschungsgesellschaft. Christian Doppler Forschungsgesellschaft (engleski). Pristupljeno 18. prosinca 2021.
  7. Asia-Pacific Artificial Intelligence Association, AAIA
  8. Franz-Dinghofer-Medaille für Prof. Siegfried Selberherr. www.tuwien.at (njemački). Pristupljeno 18. prosinca 2021.
  9. Bulgarische Akademie der Wissenschaften ehrt Siegfried Selberherr
  10. Academy of Europe: Acad Main. www.ae-info.org. Pristupljeno 18. prosinca 2021.
  11. Niederösterreich. oesterreich.gv.at - Österreichs digitales Amt (njemački). Pristupljeno 18. prosinca 2021.
  12. ERC Advanced Grant 'MOSILSPIN'. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. prosinca 2021. Pristupljeno 17. prosinca 2021.
  13. Универзитет у Нишу - Универзитет у Нишу. www.ni.ac.rs. Pristupljeno 18. prosinca 2021.
  14. Reply to a parliamentary question about the Decoration of Honour (PDF) (njemački). str. 1698. Pristupljeno 1. studenoga 2012.
  15. Editor, ÖGV. (2015). Wilhelm Exner Medal. Austrian Trade Association. ÖGV. Austria.
  16. Austrian Association for Small and Medium-sized Enterprises
  17. Austrian Computer Society

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]