Sir-Darja

Izvor: Wikipedija
Sir-Darja
Rijeka Sir-Darja u Hučandu
Karta porječja rijeke Sir-Darje
Položaj
DržaveKazahstan, Uzbekistan, Tadžikistan
NaseljaBegovat, Čardara, Kzil-Orda, Bajkanur, Kazalinsk
Fizikalne osobine
Duljina2.212 km
Površina porječja219,000 km2
Istjek 
 • Prosječni1.180 m3
Tok rijeke
IzvorPamir
 • Nad. vis.2.000 m
 • Koord.40°54'0,0"N, 71°45'27,0"EUredite na Wikipodatcima
UšćeAralsko jezero
 • Koord.46°9'15,1"N, 60°52'25,0"EUredite na Wikipodatcima
Ulijeva se uAralsko jezero
PritociKassansaj, Soh, Isfara, Angren, Čirčik i Arys

Sir-Darja (kazaški: Сырдария, tadžički: Сирдарё, uzbečki: Sirdaryo, perzijski: سيردريا; Saihun), jedna od većih rijeka u Središnjoj Aziji.

U starom vijeku zvana je Jaxartes po svom starogrčkom imenu, a koje je izvedeno od staroperzijske riječi – Jahša Arta (Velika biserna), to se odnosilo na boju rijeke. U srednjovjekovnim islamskim spisima rijeka se naziva Saihun (سيحون) – i navodi se kao jedna od četiri rajske rijeke. Obližnja rijeka sličnog naziva Amu-Darja zvana Jaihun, bila je isto je tako rajska rijeka.

Osobine[uredi | uredi kôd]

Rijeka Sir-Darja nastaje spajanjem rijeka Narin (izvire u središnjem dijelu gorja Tanšan u Kirgistanu) i Kara-Darja (izvire u Ferganskom gorju, Istočni Uzbekistan). Svojom dužinom od 2206 km, od izvora Naryna duga je čak 3078 km, Sir-Darja je najduža rijeka Središnje Azije, ali ima manje vode od Amu-Darje. Korito rijeke se osobito u donjem dijelu nije stalno, već se mijenja stalnim nanosima velike količine blata i razvođenjem vode u brojne kanale za navodnjavanje koji se gube u pješčanom tlu.

Rijeka uglavnom teče prema sjevero-zapadu, prvo teče kroz Fergansku kotlinu, zatim presjeca Ferhatsko gorje, te potom teče istočnim rubom pustinje Kyzylkum te se zatim ulijeva u Aralsko jezero. Rijeka od svog izvora teče kroz države; Tadžikistan, Uzbekistan i Kazahstan do uvira u Aralsko jezero. Rijeka nosi velike količine naplavina i blata, osobito na ušću u Aralsko jezero (godišnje oko 12 milijuna tona) zbog tog se korito rijeke stalno uzdiže, pa je okolni teren znatno niži. Delta Sir-Darje širi se u jezero brzinom od prosječno 50 metara na godinu.

Glavni pritoci Sir-Darje su rijeke Kassansaj, Soh, Isfara, Angren, Čirčik i Arys.

Porječje rijeke obuhvaća 462.000 km². Sir-Darja za razliku od europskih rijeka, najveću količinu vode ima u toplom dijelu godine (najveći dio zime je zamrznuta i bez značajnih dotoka).

Rijeka je plovna s prekidima od Aralskog jezera do grada Begovata. Na Sir-Darji leže veći gradovi: Begovat, Čardara, Kzil-Orda, Bajkanur, Kazalinsk.

Na rijeci i njezinim pritokama izgrađeno je puno hidrocentrala, najveće su; Farhod (u Uzbekistanu), Qayroqqum (u Tadžikistanu) i Shardara (u Kazastanu) na Sir-Darji i hidroelektrane; Chorwoq na rijeci Čirčik i Uchqŭrghon na rijeci Naryn u Uzbekistanu. Brana Toktogul na rijeci Naryn izgrađena 1970. godine i povećana 1980-ih regulira tijek rijeke.

Vrlo gust sustav kanala za navodnjavanje proteže se duž čitavog toka rijeke(Veliki ferganski kanal, Veliki adižanski kanal, Sjeverni ferganski kanal i dr.), mnogi od ovih kanala izgrađeni su još u 18. stoljeću u vremenu Kokandskog Kanata. Korištenje voda Sir-Darje bilo je osobito intenzivno za sovjetske ere, naročito za navodnjavanje velikih plantaža pamuka, sve je to dovelo do smanjivanja vode rijeke – tako da za sušnih godina gotovo ništa nije dotjecalo do Aralskog jezera. To je pak uzrokovalo povećanje saliniteta Aralskog jezera (ali i toksičnosti voda), smanjenja jezera i umiranja brojnih životinjskih i biljnih vrsta u Aralskom jezeru i oko njega.

Više od 2,000.000 hektara zemlje i danas se navodnjava vodama rijeke Sir-Darje i njegovih pritoka.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Sir-Darja je najsjevernija točka dokle je dospjela vojska Aleksandra Makedonskog. Grčki povjesničari zabilježili su da je u regiji rijeke Sir-Darje 329. pr. Kr. osnovano naselje Aleksandrovih vojnika Alexandria Eschate (prevedeno: Posljednja Aleksandrija. Iz ovog naselja izrastao je današnji Hučand u Tadžikistanu. Ipak, vjerojatnije je da je naselje samo preimenovano, i možda povećano na mjestu starijeg naselja Kiropolis, osnovanog od strane perzijskog kralja Kira Velikog.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sir-Darja