Sirius

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Sirius. Za druga značenja pogledajte Sirius (razdvojba).
Sirius A/B

Položaj Siriusa.
Položaj na nebu
Epoha J2000
Zviježđe Veliki pas
Rektascenzija 06h 45m 08.9s
Deklinacija -16° 42' 58"
Prividna magnituda (V) -1.43/8.44
Karakteristike
Spektralni tip A1V/DA2
U−B indeks boje -0.05/-1.04
B−V indeks boje 0.00/-0.03
Tip promjenjive None
Astrometrija
Radijalna brzina (Rv) -7.6 km/s
Prava brzina (μ) RA: -546.01 mas/g
Dec.: -1223.08 mas/g
Paralaksa (π) 380.02 ± 1.28 mas
Udaljenost 8.58 ly (2.631 pc)
Apsolutna magnituda (MV) 1.47/11.35
Detalji
Masa 2.14/0.98 M
Polumjer 1.68/0.008 R
Luminozitet 26.1/0.0024 L
Temperatura 9,900/25,200 K
Metalicitet 1,000%/?
Rotacija
Starost 2-3 × 108 g
Druge oznake
α Canis Majoris, 9 CMa, HD 48915, HR 2491, BD -16°1591, Gl 119-052, GCTP 1577.00 A/B, GJ 244 A/B, LHS 219, ADS 5423, LTT 2638, HIP 32349.

Sirius (α CMa / α Canis Majoris / Alfa Canis Majoris, lat. Sīrĭus) je najsjajnija zvijezda noćnog neba. Nalazi se u zviježđu Veliki pas (Canis Maior). Prividna magnituda Siriusa je -1,46! Jedna od zvijezda najbližih Zemlji, udaljena 8,6 svjetlosnih godina. Masa joj je oko 2 puta veća od Sunčeve, promjer 1,711 puta veći, sjaj 25,4 puta veći, a površinska temperatura oko 9940 K. Dvojna je zvijezda s pratiocem, prvim otkrivenim bijelim patuljkom (Sirius b), kojega je na temelju poremećaja Siriusova položaja predvidio Friedrich Wilhelm Bessel (1844), a snimio Alvan Clark (1862). Sirius B je od Siriusa A udaljen 31,5 astronomskih jedinica, s periodom ophoda od 50 godina. Masa mu je oko 0,978 mase Sunca, promjer 0,0084, sjaj 0,026, a površinska temperatura oko 25 200 K. Kalendar u Starom Egiptu (oko 2500 godina prije Krista) temeljio se na pojavi izlaska Siriusa (Sopdeta) neposredno prije izlaska Sunca, što se događalo oko ljetnog suncostaja i bilo najava poplava Nila.

Nedovršeni članak Sirius koji govori o zvijezdama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.