Skokuni

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Skokuni
Pseudachorutes conspicuatus ssp. lineatus
Pseudachorutes conspicuatus ssp. lineatus
Status zaštite

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Arthropoda
Razred: Entognatha
Red: Collembola
Lubbock, 1870
Područje života
Podredovi

Entomobryomorpha Börner, 1913
Neelipleona Massoud, 1971
Poduromorpha Börner, 1913
Symphypleona Börner, 1901

Skokuni (Collembola), rasprostranjeni red člankonožaca iz razreda unutarčeljusnika (Entognatha) koji žive u svim mogućim geografskim i klimatskim uvjetima, od australskih pustinja pa do snjegova visokih Himalaja i na Antarktiku. Prilagodili su se životu na tlu, drveću, špiljama, kopnu, vodenim površinama, snijegu i ledu. Slični su ali manji od kukaca sa kojima zajedno pripadaju u heksapode ili šesteronošce.

Tijelo im je kratko, svega nekoliko milimetara dugo (najčešće 1 i 5 mm.), Najmanji među njima dug je svega 0,12 mm, a nejveći 17 mm. Oči su im slabo razvijene ili ih uopće nemaju, a neki od njih dišu pomoću traheja što je svojstveno kukcima. Svojstveno im je i to što zadak ima 6 kolutića i razvijenu furku, poseban organ koji im služi za skakanje u bijegu pred grabežljivcima. Skokuni, po čemu su i dobili ime mogu preskočiti nekoliko stotina puta svoju visinu što ih čini jednima od najboljih skakača u životinjskom svijetu.

Skokuni su svežderi, hrane se mikroorganizmima i tvarima različitog porijekla koje se raspadaju stvarajući na taj način humus. Glavni neprijatelji su im kornjaši, strige, lažipauci, grinje, lažištipavci i pauci. [1] [2]

Skokuni u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

U Hrvatskoj postoji više od stotinu vrsta skokuna: Typhlogastrura topali (Loksa & Bogojević 1967), iz dvije špilje kod Dubrovnika; Pseudosinella dallaii Gisin & da Gama 1970 koja je poznata samo iz špilje Veternice na Medvednici; Tritomurus scutellatus Frauenfeld, 1854; Pseudosinella heteromurina (Stach, 1929); Onychiurus glebatus Gisin 1952.

Skokuni sa Antarktike[uredi VE | uredi]

Prvi zapisi o skokunima na Antarktici potjeću od 26. siječnja 1898., na otoku Auguste u prolazu Gerlache, kada su otkrivene vrste, Achorutoides antarcticus, Cryptopygus antarcticus i Isotoma octo-ocuata. U studenom 1899. dr. Klovstäd otkrio je na planinskom masivu Geikie Ridge u regiji Victoria Land vrstu koja je po njemu prozvana Isotoma klovstadi.[3]. Otkrića su se nastavila i kasnije.

Nadporodice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Wikivrsta
Wikivrste imaju podatke o: Collembola
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Skokuni