Spavač (1973.)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Spavač
Wallen10.jpg
Naslov izvornika Sleeper
Redatelj Woody Allen
Producent Jack Grossbergn
Scenarist Woody Allen
Marshall Brickman
Glavne uloge Woody Allen
Diane Keaton
John Beck
Susan Miller
Don Keefer
Douglas Rain
Glazba Woody Allen
Snimatelj David M. Walsh
Montaža O. Nicholas Brown
Ron Kalish
Ralph Rosenblum
Distributer United Artists
Godina izdanja 1973.
Trajanje 88 min.
Država Flag of the United States.svg SAD
Jezik engleski
jidiš
Proračun $2 000 000
Profil na IMDb-u

Spavač (eng. Sleeper) je američka futuristička znanstveno-fantastična komedija iz 1973. godine koju je režirao Woody Allen. Film sadrži elemente parodije na mnoga istaknuta djela znanstvene fantastike.

Radnja[uredi VE | uredi]

Miles Monroe (Woody Allen), jazz glazbenik i vlasnik trgovine zdravom hranom, koji živi na Manhattanu u 1973. godini kirogenički je zamrznut bez njegova pristanka. 200 godina kasnije oživjeli su ga znanstvenici, članovi pobunjeničkog pokreta. SAD u 22. stoljeću policijska su država kojom vlada diktator i sprovode tajni plan poznat kao "projekt Aires". Pobunjenici žele iskoristi Milesa da se kao špijun infiltrira u projekt Aires, jer on je jedini član društva bez poznatog biometrijskog identiteta.

Vlasti hvataju znanstvenike, a Miles bježi skrivajući sa kao robot. Odlazi na posao kao robot batler u kući Lune Schlosser (Diane Keaton). Kad Luna odluči zamijeniti robotsku glavu s drugom "estetskijom", Miles nema izbora nego joj otkriti svoj pravi identitet. Luna je uplašena i prijeti Milesu da će ga prijaviti vlastima. Miles otima Lunu i kreće u razotkrivanje projekta Aires.

Njih dvoje se zaljubljuju, ali Miles biva zarobljen i prisiljen na ispiranje mozga. On zaboravlja tko je i postaje zadovoljan član društva. U međuvremenu, Luna nalazi skupinu pobunjeničkih gerilaca i pridružuje se njihovom pokretu. Pobunjenici otimaju Milesa i podvrgavaju ga obrnutom ispiranju mozga, nakon čega se sjeti svoje prošlosti i pridružuje njihovom cilju.

Miles i Luna uspješno se infiltriraju u projekt Aires. Saznaju da je vođa ubijen u bombaškom napadu pobunjenika deset mjeseci ranije, a sve što je od njega ostalo je njegov nos. Nos je ostao živ, članovi Aires projekta zamijene Milesa i Lunu za liječnike i žele da oni kloniraju vođu iz njegovog dragog nosa. Umjesto toga, Miles krade nos i "ubija" posljednji ostatak diktatora.

Produkcija[uredi VE | uredi]

Kuća spavača

Film je snimljen u Denveru i okolici. Vanjske snimke bolnice rađene su u Laboratoriju Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja u Boulderu, Colorado. Skulpturna kuća, djelo arhitekta Charlesa Deatona, danas je poznata kao Kuća spavača ili Kuća letećih tanjura. Crkva religiozne znanosti[1] u Lakewoodu pretvorena je u McDonald's[2] budućnosti s brojačem prodanih hamburgera, koji prikazuje brojku 1 sa preko dvadeset nula.

Film na više mjesta parodira poznata djela znanstvene-fantastike, od kojih su najpoznatiji The Sleeper Awakes Herberta Georgea Wellsa i Orwellova 1984. Druga izravna parodija je uloga glumca Douglasa Raina (poznat kao glas HAL-a 9000 u filmu 2001.: Odiseja u svemiru (1968.)) kao glasa Zlog Kompjutera.

Najviše od svega Spavač je posveta dvojici komičara kojima se Woody Allen najviše divi. To su Benny Hill i Bob Hope[3].


Glumci[uredi VE | uredi]

Reakcije[uredi VE | uredi]

Kritike[uredi VE | uredi]

"Spavač je profilirao Woodyja Allena u trenutačno najboljeg američkog glumca i redatelja komedije. Sa Spavačem Allen se najviše uspio približiti klasičnoj slapstick-and-chase komediji, u čemu je jako dobar."

Roger Ebert, [4]

"Film obiluje literalnim citatima i slapstick komedijom, a kako se radnja zahuktava sve više uživamo u verbalnoj i vizualnoj parodiji."

—Derek Elley, [5]

"Spavač je Allenov četvrti film u kojem je glumac, redatelj i scenarist (ovaj put s Marshallom Brickmanom) i to je, siguran sam, ne samo njegov najambiciozniji, nego i najbolji film."

—Vincent Canby, [6]

"Spavač je vjerojatno Woodyjev najzabavniji film. Zato ću reći da zaslužuje biti stavljen na vrh njegova opusa, s drugim remek-djelima 'Annie Hall', 'Manhattan', 'Hannah i njezine sestre' i 'Zločini i prijestupi'. Spavač je moj omiljeni film Woodyja Allena, te nedvojbeno veliko ostvarenje umjetnosti komedije."

—Ted Prigge, [7]

Nagrade i nominacije[uredi VE | uredi]

  • Dobitnik nagrade Hugo za najbolju dramsku izvedbu.
  • Dobitnik nagrade Nebula za najbolju dramsku izvedbu.
  • Nominiran za nagradu Saturn u kategoriji najboljeg znanstveno-fantastičnog filma.
  • Nominiran za nagradu Ceha američkih scenarista u kategoriji najbolje napisane komedije.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Crkva religiozne znanosti, Lakewood, CO
  2. Mike Flanigan, Out west," Denver Post Magazine, 2. svibnja 1984., p.26
  3. Conversations with Woody Allen, by Eric Lax
  4. Roger Ebert Chicago Sun-Times, 17. prosinca 1973. Preuzeto 30. siječnja 2012.
  5. Derek Elley, Variety, review, 1973. Preuzeto 30. siječnja 2012.
  6. Vincent Canby, New York Times, review, 18. prosinca 1973. Preuzeto 30. siječnja 2012.
  7. Ted Prigge, A film review by Ted Prigge, 1997. Preuzeto 30. siječnja 2012.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]