Spomenik prirode

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Spomenik prirode: Cono de Arita (Salta, Argentina)
Plitvička jezera

Spomenik prirode ili prirodna baština je element prirode koji je nekim aktom države stavljen pod zaštitu kako bi se očuvale njegove izvorne prirodne vrijednosti. Često su to istovremeno i nacionalni parkovi, ali može biti i jedan samostalni objekt, na primjer vrlo staro stablo, ili manja površina jasno odvojena od svoje okoline, s iznimnim geološkim svojstvima.

Pojam "spomenik prirode" potječe od Humboldta iz njegovog opisa putovanja po Americi "Relation historique" gdje on koristi izraz "monumens de la nature".

Obrazloženje zakonske ili drugačije zaštite su rijetkost, jedinstvenost ili ljepota spomenika prirode, kao i njegova vrijednost za znanost ili razumijevanje prirode. Zaštita spomenika prirode sadrži potpunu zabranu bilo kakvog mijenjanja zaštićenog spomenika.

U 2011. je u Hrvatskoj zaštićeno pet paleontoloških spomenika prirode. To su: Velnačka glavica, Grapčeva špilja, polupećina Hušnjakovo, špilja Vindija i Velika (Mačkova) pećina.

36 je lokaliteta u RH zaštićeno kao geomorfološki spomenik prirode. To su:

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Zaštićena geobaština Republike Hrvatske