Srbohrvati

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Narodi Austro-Ugarske prema viđenju William R. Shepherda 1911.)

Srbohrvati (njem. Serbokroaten) je pojam koji je krajem 19. i početkom 20. stoljeća bio u uporabi u dijelu zapadne Europe kao kolektivni naziv za Srbe i Hrvate (uključujući i Bošnjake i Crnogorce).

Naziv je bio temeljen na teoriji da postojanje (tobožnjeg) zajedničkog srpsko-hrvatskog jezika nužno podrazumijeva postojanje zajedničkog "srbohrvatskog" naroda.

Termin Srbohrvati su rabili znanstvenici poput Williama Roberta Shepherda[1], Jovana Cvijića[2] i drugi

Ova se je teorija proširila, između ostalog zahvaljujući naporima ilirizma na ujedinjenju južnoslavenskih naroda i pansrpstvu.

Pojam Srbohrvati tada se koristio i u statistikama. Statistikom o nacionalnosti Austrijskog dijela monarhije (tadašnjoj Kraljevini Dalmaciji i Istri svi stanovnici su klasificirani prema jeziku kao "Srbohrvati". U Ugarskoj, kojoj je pripadala i Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Srbi i Hrvati su u statistikama navedeni kao zasebni narodi.

Koncepciju Srbohrvata međutim Hrvati, Crnogorci, Srbi i Bošnjaci nisu nikad prihvatili.

U drugoj SFRJ Jugoslaviji Srbi, Hrvati iCrnogorci priznati su kao odvojeni narodi, kasnije i Bošnjaci (pod pojmom Muslimani). Pojam Srbohrvati ostao je jedino još u nazivu političkog projekta t.zv. srpsko-hrvatskog jezika.

Izvori[uredi VE | uredi]

Povezani članci[uredi VE | uredi]